Gotovo cijela Dalmacija, od Zadra do Dubrovnika, oko 12 i 20 je ostala bez struje. Stvorilo je to odmah mnoge probleme u prometu, za glavu su se hvatali i trgovci i ugostitelji jer su im se u ovom vrućem danu počeli topiti hladnjaci. U mnogim domovima se po ovoj žegi više nisu mogli hladiti klima uređajima, a mnogi su sa svojim automobilima ostali i zarobljeni u garažama. Pao je i internet, a mnogi nisu mogli ni do svojih lijekova.
Prva točka pucanja elektro mreže, prema prvim informacijama, bio je dalekovod između Grčke i Albanije. Iako se sad spominje i požar dalekovoda u Crnoj gori. A onda je poput domino efekta napon počeo padati, a milijuni kućanstva trenutno ostali bez struje od Grčke, preko Albanije i Crne Gore do Bosne i Hercegovine i Dalmacije.
S više informacija o trenutnom stanju iz sjedišta Hrvatskog operatora prijenosnog sustava javila se RTL-ova reporterka Katarina Brečić koja je istaknula da nema garancije da se ovakvo iskakanje iz sistema više neće ponoviti jer Europski elektrosustav funkcionira po modelu spojenih posuda. Razgovarala je i s Borisom Markotom iz Sektora za vođenje elektroenergetskog sustava u HOPS-u.
Imaju li svi korisnici u Hrvatskoj sada struju?
Možemo potvrditi da svi potrošači električne energije u Hrvatskoj imaju normalizirani opskrbu energijom.
Pad sistema na Balkanu
Koliko ljudi je bilo bez struje danas?
Otprilike četvrtina potrošnje je ispala nakon tog poremećaja koji se dogodio oko 12:21. Otprilike 650 megavata potrošnje je ispalo.
Zna li se što je uzrok ispadanja?
Još uvijek se provodi istraga, ali najvjerojatnije su dva nepovezana događaja. Dva 400-kilovatna dalekovoda, jedan u Crnoj Gori, drugi u Albaniji prema Grčkoj. To se onda preselilo na Crnu Goru, BiH i dijelom zakačilo Hrvatsku u dijelu Dalmacije, Like i nešto malo u Slavoniji.
Dakle nesreća je da su se sva događaja dogodila u isto vrijeme?
Tako je. Sve se dogodilo unutar desetak minuta, a poremećaj se preselio u gotovo četiri minute pa nije bilo mogućnosti bolje reakcije.
Zna li se kako je došlo do ta dva događaja, je li bio ljudski faktor?
Može biti, ali ovdje se najvjerojatnije ne radi o ljudskom faktoru. Radi se o preopterećenju dalekovoda što je vezano malo i uz potrošnje.
Četvrtina Hrvatske bez struje
Može li se takvo što spriječiti ili ponoviti u skorije vrijeme u Hrvatskoj?
Nema apsolutne garancije, ali operatori prijenosnih sustava u pogonu interkonekcije rade zajedno na preventivi, izgradnji dalekovoda kako bi spriječili takve događaje i sveli ih na minimum.
Na temelju linija na ekranu ste znali da nema struje?
Iz ove sobe se radi nadzor i upravljanje sustavom i praktični se ima uvid i u ostale države. U jednom trenutku je ne samo tu, nego je i BIH, Crna Gora, Albanija, sve je bilo u black-outu odnosno u mraku. Mi smo bili u djelomičnom, četvrtina potrošnje je bila zahvaćena do Senja i Zadra.
Je li onda nastala panika kod vas?
Nije, dispečeri su za to pripremljeni, imaju obuke i testove. Nisu to ugodne situacije, ali dobro su obučeni za odgovoriti na takve situacije.
Usred smo toplinskog vala, ide turistička sezona. Kakva je danas situacija, imamo li rekordnu potrošnju?
Iako su temperature visoke, potrošnja još uvijek nije maksimalna. Bilježili smo i 3200, a sad smo otprilike na 2900. Ima tu još prostora, može biti još veća potrošnja.
Znači, ljudi mogu paliti klime do ibera?
Nije to preporuka, s energijom treba umjereno. Ali sustav je predviđen da izdrži.
