Prvi od četiri helikoptera koji stižu u Hrvatsku iduće godine sletio je na helidrom Kliničke bolnice Dubrava. Iskustva na ovakvim letovima već ima magistar sestrinstva Danko Premužić. Pojašnjava nam kako izgleda let.
"Jedan takav let izgleda tako da medicinsko prijavno-dojavna jedinica zaprimi poziv o intervenciji i onda prosljeđuju nama. Oni rade trijažu je li uopće potreban helikopter, jer nisu svi slučajevi za helikoptersku službu. Nakon što dobijemo intervenciju uputimo se prema helikopteru. Imamo samo nekoliko minuta da poletimo i da budemo u zraku.“
Postojat će četiri baze. Dvije na obali, točnije u Splitu i Rijeci, te dvije na kopnu u Zagrebu i Osijeku. Helikopteri predviđeni za obalu su veći i mogu letjeti noću. Planira se da lete do iduće turističke sezone. Pilote će osigurati talijanska tvrtka s kojom je potpisan ugovor.
Jedan od njih koji je stigao danas u Zagreb za RTL kaže:
"Pilot sam 20 godina. Najprije sam radio u vojsci, sad tri godine radim za tvrtku Elifriulia. Prednosti ovog helikoptera su što je sjajan, izvanredan. Jako je dobar u planinama. Mi imamo puno spasilačkih operacija u planinama. Vrlo je snažan. Doista uživam letjeti", kaže Davide Sandri.
U veći helikopter može stati osmero ljudi. Opremljen je za sve hitne situacije. Neke od njih spominje i magistar sestrinstva Danko Premužić.
"Imate teške prometne nesreće, pacijente s vanjskim frakturama, imate pacijente koji su prethodno reanimirani pa se prevoze hitnom helikopterskom službom. Ja osobno nisam imao, ali neke kolege su imali i porode u helikopteru. Svaki helikopterski let je poseban jer je u zraku, iznad vode i nosi neku svoju riskantnost."
Zato će budući djelatnici - liječnici, te medicinske sestre i tehničari na posebnu edukaciju. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu Maja Grba-Bujević kaže: "Moram vam reći da je interes djelatnika vrlo velik. Već prijave stižu. I to je ono što me naravno veseli. Raditi hitnu u vozilu i raditi hitnu u helikopteru nije isto, ali onako moraš to imati u sebi da bi to radio."
Helidrom u KB-u Dubrava je prikladan za noćni prijam, u planu je gradnja novih u ostatku Hrvatske.
"Mislim da je ovo veliki korak naprijed u stvarnoj sigurnosti da bolesnik u kritičnim situacijama bude dopremljen u medicinski centar gdje mu se može pružiti sva skrb. Naravno tu je i program transplantacija kada se koriste helidromi“, na samom kraju kaže ravnatelj KB-a Dubrava Ivica Lukšić.
Sve ovo znači da će se hitna stanja pacijenata zbrinjavati unutar takozvanog zlatnog sata koji povećava šanse za preživljavanje od 30 do 50 posto.
