Banke trljaju ruke / Hrvati dižu sve više kredita, a Velimir Šonje nam je objasnio - kako to?

Prošle su godine u porastu bili stambeni krediti, 10 posto. Međutim, i nenamjenski gotovinski krediti rasli su 12 posto što je veliko iznenađenje, ali i dobar pokazatelj kvalitete života

Petra Mlačić Vučemilović-Jurić

Petra Mlačić Vučemilović-Jurić

Žena s najviše prezimena među novinarkama. Kao doma je na svim terenima, od poplava do Sabora

6.3.2024.
7:26
VOYO logo

Prošla godina bila je plodna za banke. Uz dobit od milijardu i 350 milijuna eura pohvalili su se da je to trećinu više nego godinu dana prije. Kamatne stope građanima nisu značajnije rasle pa je bilo više stambenih, ali i gotovinskih kredita.

"Imam 86 godina, počela sam raditi sa 17. Nisam trebala kredit. Plaćice su onda bile male. Sve je bilo jeftino i tako smo proživjeli", priča Nada Juretić iz Zagreba. Gospođa spada u sretan postotak građana koji nisu imali potrebe za kreditom. Međutim, svaki četvrti Hrvat ima kredit. Srećom, sve ukazuje na to da se gospodarstvo oporavlja, a time i osobna potrošnja.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prošle su godine u porastu bili stambeni krediti, 10 posto. Međutim, i nenamjenski gotovinski krediti rasli su 12 posto što je veliko iznenađenje, ali i dobar pokazatelj kvalitete života. "To je u korelaciji s rastom prosječne plaće u Hrvatskoj koja je u siječnju isplaćena za prosinac bila 13,9 posto veća u odnosu na prošlu godinu", objašnjavam ekonomski analitičar Velimir Šonje.

Banke su lani imali 1.34 milijarde eura dobiti. Najmanje od svega tu su dobit generirala kućanstva, odnosno njihovi neto kamatni prihodi. Kad je inflacija rasla, nama je rasla najviše, i do 12 posto. Zato sada kad pada itekako osjetimo pad. Trenutačno je oko 4.1 posto, a ide još dolje, prema najavljenih 2 posto. "To će njih sigurno pokrenuti na smanjenje kamatnih stopa. Ne treba očekivati brzo, ne treba očekivati mnogo. Trenutno je konsenzus da bi u lipnju, a ako ne tada, onda u kolovozu ili rujnu, moglo doći do smanjenje za 0,25 posto", priča Šonje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
A RASTE IM DOBIT /

Usred krize banke povećavaju naknade. Zašto i što će biti s kamatama na kredite? 'Ona za vođenje računa je na razini 1 kave'

Image
A RASTE IM DOBIT /

Usred krize banke povećavaju naknade. Zašto i što će biti s kamatama na kredite? 'Ona za vođenje računa je na razini 1 kave'

Kamatni prijenos u Europi najmanje je pogodio Hrvatsku, i to najmanje kućanstva. Za usporedbu uzmimo stambeni kredit na 20 godina. Razlika u mjesečnom anuitetu osobi koja je u Hrvatskoj podignula kredit u prosincu 2021. u odnosu na onu koja ga je digla u prosincu 2022. bila bi 82 eura. U Sloveniji 160, a u Njemačkoj plaćaju gotovo 190 eura više.

"Cijene za najam, samo u podstanarstvu su nenormalno skupe tako da mislim da se više isplati dizati kredit i ulagati u nešto svoje nego ići nekom u najam jer su cijene nenormalno skupe", smatra Nikolina Šesto iz Zagreba.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rast cijena nekretnina nije u korelaciji s kamatnim stopama, a to je tržište u ovom trenutku sve samo ne povoljno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
FON
Gledaj od 27.srpnja
VOYO logo