Zbog najvećih europskih glodavaca dabrova, gospođa Marija od sadnje je kukuruza zauvijek - odustala. "Napravili su štetu na kukuruzu i onda više nismo poslije ni sijali. Dosta oni štete naprave", rekla je Marija iz Podruta. Ruše drveće i grade brane pa dolazi do potapanja njiva i livada. Štete u Međimurju posljednjih godina sve su veće.
"Ljudi ostali su ogorčeni koji imaju tu njive, polja, trude se cijelu godinu i onda na kraju nemaju koristi od toga", rekla je Zdenka.
A Ministarstvo gospodarstva i Hrvatske vode zajedno odlučuju hoće li uklanjati brane - koje izgrade dabrovi. "Svake noći su most zagradili, granje nanosili tako da je voda poplavljivala polja. Nije bilo moguće obrađivati", rekla je Zdenka. Iz Njemačke prvi su dabrovi kod nas stigli prije 28 godina, a danas njihova populacija - eskalira.
"Još nam je istočni dio Hrvatske slabije naseljen tako da procjenjujemo da negdje do 2.500 tisuće familija, a to je negdje desetak do 12 tisuća jedinki", rekao je Marijan Grubišić, profesor na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu. Zaštićeni su u cijeloj Europskoj uniji, pa mještani apeliraju da se dabar ne istrebljuje, nego premjesti, no ni to - nije rješenje.
"Ne mogu dabrovi s nama gospodariti. Šteta je itekolika", rekla je Mirjana, Jelenščak.
"Imali smo i neka premještanja sa područja Brezničog Huma i s Velike Pisanice, premjestili smo neke familije na područje Spačve, ali zapravo nemamo ih gdje premjestili jer kratko i jasno - nema gdje ih nema", rekao je profesor Grubišić. Prvi korak u planu gospodarenja dabrovima, napravljen je prije četiri godine. I sve je ostalo na tome - povjerenstvo se u međuvremenu ugasilo.
"Nije normalno da je pruga ugrožena od dabra i onda kad se nešto dogodi onda se svi pitaju kako se to dogodilo, a nitko ne poduzima ništa. Mislim da je vrijeme da se napravi plan s dabrovima", rekla je Mirjana.
A o dabrovima - novi ministar Josip Dabro poručuje kako je prijedlog izrađen i uskoro bi trebao u javno savjetovanje.
