spora ali invazivna /

Crvenouha kornjača strah je i trepet naših bara i jezera: 'Zbog nje može nestati domaća kornjača'

Ta je kornjača čest ljubimac, a mnogi je puštaju u prirodu kad im 'dosadi'. Ali one se lako prilagođavaju okolišu i u sedam godina može utrostručiti svoju populaciju. U maksimirskom Trećem jezeru bilo ih je oko 70, a sad ih je već 250

16.5.2023.
22:14
VOYO logo

Matilda polako korača već 20 godina. Crvenouha kornjača vrsta je koja kao kućni ljubimac živi gotovo svagdje na svijetu osim na Antarktici.

U Zagrebu se o njoj brine Ana Štih Koren.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Prava odrasla ženka. Budući da je invazivna vrsta otkad sam je kupila držim je doma zato što zakonski nju je zabranjeno pustiti u prirodu", objašnjava Ana.

Misleći da čine dobru stvar, mnogi su svoje slatkovodne ljubimce ostavljali u jezerima, rijekama pa i lokvama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, to nije tako. Jer ove vrste, veće i agresivnije, ugrozile su strogo zaštićenu zavičajnu barsku kornjaču.

Image
Njuške mu njegove! /

Došao medo pa pojeo 2 košnice. Boris (85) je mislio da više neće: 'Vraga neće! Onda je mrknuo i ostale...'

Image
Njuške mu njegove! /

Došao medo pa pojeo 2 košnice. Boris (85) je mislio da više neće: 'Vraga neće! Onda je mrknuo i ostale...'

Tatjana Masten Milen ravnateljica je Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije i otkriva koje su opasnosti kad kornjače ljubimce vlasnici puste u prirodu: "Može potpuno nestati naša barska kornjača jer ju crvenouha kornjača može potisnuti i preuzeti cijeli teritorij na kojem obitava."

Voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Maksimir Biljana Janev Hitinec ukazuje koliko se invazivne vrste kornjača brzo šire u našoj prirodi: "Od 2006.broj se utrostručio. Od 70-80 jedinki broj je narastao na 250 jedinki i ti se podaci odnose samo na Treće Maksimirsko jezero."

Najviše ih ima upravo u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji pa tako i u jezeru Rakitje. Na 200 hektara više je od 1000 jedinki. I kornjačama ovih dana nedostaje sunca. Dok se ne pojavi, uglavnom su u vodi, u mulju. Postavljena su i sunčališta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kruno Kolarić je ribočuvar u Rakitju i dobro zna njihove navike: "Nakon par sunčanih dana ta sunčališta se obilaze, skupljamo kornjače koje su upale unutra, deponiramo ih u posebnom bazenu i onda kasnije idu u Zoološki vrt na zbrinjavanje."

Upravo u zagrebački Zoološki vrt tijekom našeg snimanja stigla je jedna koju vlasnik više nije želio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan Cizelj je zoolog u Zoološkom vrtu grada Zagreba: "Mi imamo 300-tinjak jedinki ukupno u ZOO vrtu koje smo skupili s raznih strana od ljudi koji su donijeli. Nije da sad pozivam sve da što više donesu jer i naši su kapaciteti ograničeni, ali ideja je da maksimalno pomognemo ljudima i prirodi na koju postoji značaj pritisak."

I zato kreće projekt: 'Spas za barske – stop za invazivne kornjače' kojih je previše i potrebno ih je preseliti na sigurno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosje jarak
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo