Cigarete, alkohol, droga, kada je riječ o ovisnostima, Hrvati se nemaju čime pohvaliti.
"Prevalencija uzimanja i alkohola i duhana i kanabisa i ilegalnih droga su jako visoke. Posebno bi upozorila na porast uporabe kokaina pet puta u odnosu na 2011., i kanabisa dvostruko", objašnjava znanstvena voditeljica projekta u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar Renata Glavak Tkalić.
Najnoviji podaci pokazuju da raste i upotreba sedativa. Posljednjih godinu dana uzimalo ih je 22 posto odraslih, ali i 13,5 posto onih u dobi od 15 do 34 godine.
"Najprije treba vidjeti radi li se o propisanim lijekovima ili o sredstvima do koji se dolazi na neke druge načine. Potrebno je racionalizirati propisivanje ovih vrsta lijekova kao i povećati dostupnost drugih intervencije i psihoterapije", dodaje voditeljica Službe za mentalno zdravlje HZJZ-a Danijela Štimac Grbić.
U razdoblju od 2011. godine pa do danas provedena su četiri istraživanja koje otkrivaju kakvo je stanje ovisnosti u Hrvatskoj. Posljednji podaci kažu da oko 38 posto odraslih, ali i mlađih odraslih puši. Kada je riječ o e-cigaretama, konzumira ih svaka peta osoba u dobi od 15 do 34 godine, stariji nešto manje.
'Kokain postaje ulazna droga u svijet ovisnosti'
Neko alkoholno piće posljednjih godinu dana konzumiralo je 77 posto odraslih i više od 82 posto mlađih odraslih. Ilegalne droge uzimala je svaka 10 odrasla i svaka peta osoba u dobi od 15 do 34 godine. Najčešće je riječ o kanabisu i kokainu.
"Svaka deseta osoba je u posljednjih godinu dana konzumirala kokain što je popriličan broj. Zanimljivo je da kod kokaina nema dobne populacije, konzumiraju ga i mlađi. Ono što sad postaje problem je to što postaju ulazna droga u svijet ovisnosti, a to je prije bio kanabis", upozorava pomoćnik ravnatelja HZJZ-a Željko Petković.
Među deset europskih zemalja koje su dosad dostavile podatke iz područja ovisnosti, Hrvatska je u samom vrhu.
"Po uporabi duhana smo u samom vrhu s Ciprom. Od 10 zemalja kada je riječ o kokainu smo drugi, nakon Nizozemske, a ako promatramo upotrebu kanabisa onda smo na četvrtom mjestu nakon Italije, Španjolske i Nizozemske", otkriva Glavak Tkalić.
Istraživanje je obuhvatilo i ovisnost o igrama na sreću, videoigrama ali i prekomjerno korištenje društvenih mreža.
"Gotovo 90 posto onih u dobi od 15 do 34 godine koristi svakodnevno društvene mreže, igraju videoigrice, visok je i postotak klađenja, vezano za ovisnosti i mladi i stariji ne dođu kada se taj problem pojavi, odnosno problem se ne prepoznaje na vrijeme", poručuje Štimac Grbić.
Stručnjaci pozivaju na prevenciju kako porazne brojke ne bi postale još gore.
