Jake snage interventne policije u okršaju s oporbom u Novom Sadu u Srbiji. Uz naguravanje i tučnjavu, pri čemu je jednom vijećniku slomljen prst - izbačeni su ispred gradonačelnikove zgrade - Gradske kuće.
Sve je počelo kada je 30-ak novosadskih gradskih vijećnika i zastupnika pokušalo blokirati rad institucija do ispunjenja studentskih zahtjeva. Izvješena je zastava s otiskom krvave šake. No nije dugo stajala.
Policija je upala kroz prozore s druge strane zgrade i nastao je kaos.
O kaotičnim scenama za RTL govori Tonino Picula, izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju s kojim je razgovarao RTL-ov reporter Mario Jurič.
Dramatične i zabrinjavajuće scene nasilja dolaze danas iz Srbije, kako gledate na to?
U svakom slučaju to nisu scene koje je ugodno gledati, međutim treba se zapitati zašto do njih dolazi. Kako se u posljednja dva i pol mjeseca situacija u Srbiji dovela do ove razine, da vidimo napade na ljude koji prosvjeduju, da ih se napada noževima, udara automobilima?
Zabrinjava li vas to?
U svakom slučaju to bi trebalo zabrinjavaju srpsku vlast i građane Srbije jer zemlja koja želi biti prepoznata kao demokratska mora prije svega osigurati svojim građanima puno pravo da slobodno izražavaju svoja politička nezadovoljstva zbog odluka vlasti ili u slučaju da takvih odluka nema. Vlast bi trebala moći zaštititi ljudi koji imaju pravo prosvjedovati.
Srbijanski šef diplomacije kaže da Vi svojim izjavama potičete tenzije u Srbiji. Što mu odgovarate?
Meni se čini da je to ništa novo. Jer vlast u Srbiji vrlo često reagira na ovakve događaje, kad građani izražavaju svoje nezadovoljstvo, potragom za vanjskim neprijateljem. Čini mi se da je sada situacija ozbiljnija jer je situacija u Srbiji takva da nije dovoljno pronaći jednog hrvatskog špijuna, sad se zapravo prekvalificiraju u špijune i cijele kategorije stanovništva kao što su recimo studenti.
Uskoro službeni posjet Beogradu
Podržavate li studentske prosvjede?
Podržavam njihovo pravo da izađu na ulice i traže objašnjenje od vlasti zašto se dogodila nesreća 1. studenog u Novom Sadu.
Kad idete u službeni posjet Beogradu?
Kada se steknu svi uvjeti. Očekujem da se to dogoditi u sljedećih mjesec i pol dana, treba biti dobro pripremljen.
Dakle u veljači?
U veljači ili početkom ožujka. Rad na mom izvještaju u Srbiji tada će napredovati, a ja bih se volio uvjeriti razgovarajući s ljudima u Srbiji o svemu onoga što će taj dokument i sadržavati.
Hoćete li se susresti s Vučićem?
Otvoren sam za razgovor sa svima koji su odgovorni za stanje u Srbiji. Tu je svakako predsjednik, Vlada, vodstvo Narodne skupštine, ali i za razgovore s političkom opozicijom, nevladinim sektorom.
S obzirom na stanje, bojite li se ići u Srbiju?
Ne, to je moj posao. Mislim da nemam nikakvog razloga bojati se. Mene je imenovao Europski parlament za posao koji je ozbiljen. I ako Srbija želi napredovati na svom europskom putu, mora zadržati otvoren kanal komunikacije s čovjekom koji sudjeluje u oblikovanju stajališta o Srbiji.
Vučić je bio oštar, rekao da zagovarate antisrpsku politiku. Da ćete se "morati ispričati za teške i lažne optužbe a onda možete razgovarati".
Ja sam se spreman napričati, ali ne ispričati.
Ne planirate se ispričavati?
Nemam zbog čega.
Treba li Hrvatska blokirati ulazak Srbije u EU?
Ratni zločinac Vojislav Šešelj pokazao je osobne dokumente hrvatskih studenata i jednog novinara kojeg on isto tako optužuje za potpirivanje cijele situacije u Srbiji. Je li vama to normalno?
To je potpuno nedopustivo. Znamo tko je Šešelj, što je predstavljao, gdje je bio dugi niz godina i takvog čovjeka koristiti kao nekakvu vrstu portparola kako bi se ugrožavalo ljude koji s ovime što se događa u Srbiji nema nikakve veze, je za svaku osudu.
Može li ovakva Srbija ući u Europsku uniju?
Ne može. Ovakva kakva je danas ne može. Na kraju krajeva i izvještaj Europske komisije od prije nekoliko mjeseci konstatirao je da je napredak gotovo u svim područjima ograničen ili ga gotovo nema.
A može li ući bez priznanja Kosova?
Mislim da i Kosovo i Srbija moraju pronaći sporazum kojim će odblokirati svoje europske šanse.
Hrvatska je s još nekoliko zemalja blokirala Srbiji otvaranje pregovara u klasteru 3. Treba li to činiti i dalje dok god se ne riješe pitanja poput nestalih?
Otvaranje bilo kojeg klastera, pa i klastera 3., je politička odluka. Očito postoji jedan broj zemalja koji ne nalaze dovoljno razloga da se na takav način iskaže povjerenje u ono što rade srbijanske vlasti. Hoće li to potrajati duboko u 2025. godinu, ovisi prije svega o vlastima u Beogradu, da korigiraju ono što im se zamjera.
