Prošla su točno dva mjeseca od kako su Rusi zauzeli Herson, ukrajinski grad na jugu zemlje i jedinu regionalnu prijestolnica koja je došla pod neprijateljsku okupaciju od početka invazije.
Nakon šest dana žestokih borbi koje su se vodile od 24. veljače do 2. ožujka, gradonačelnik Igor Kolikhajev objavio je da je predao grad Rusima koji kreću s uspostavom vojne administracije. U bitki za Herson poginulo je otprilike 300 ukrajinskih civila i vojnika, a Kolikhajev tvrdi da su pokopani u masovnim grobnicama oko grada te da su neka tijela u potpunosti neprepoznatljiva.
Građani koji su preživjeli i ostali, trenutno se snalaze u otežanim uvjetima s obzirom na to da je većina gradske infrastrukture uništena u teškom bombardiranju. Mnogima imaju problema s pristupom internetu i telefonskim signalom, jer u gradu trenutno radi samo jedan radi samo jedan teleoperater.
Ukrajinska je vlada potvrdila da su internetske veze i mreže mobilne telefonije nestale u toj regiji, kao i dijelu regije Zaporožje. Državna služba za posebne komunikacije i zaštitu informacija Ukrajine u priopćenju je navela da je to bio namjerni čin s ciljem "ostavljanja Ukrajinaca bez pristupa istinitim informacijama o razvoju događaja u ratu".
NetBlocks, grupa civilnog društva koja prati pristup internetu diljem svijeta, također je u subotu na Twitteru potvrdila da je "okupirana južna Ukrajina sada usred gotovo potpunog nestanka interneta."
Prelazak na rublju
Jedan od stanovnika Hersona, koji je iz straha od okupatora htio ostati anoniman, rekao je za BBC da bolesnima ponestaje lijekova i da su trgovine s osnovnim namirnicama zatvorene. Objasnio je da se zbog toga hrana počela prodavati iz automobila i kamiona na ulici.
"Ljudi stoje tamo sa svojim autima i cijene su veće, ali je ok. Svi međusobno razmjenjuju lijekove i dogovaraju načine transporta lijekova do sela", rekao je.
Među stanovnicima postoji strah da će ukrajinski bankovni sustav kolabirati zbog čega pokušavaju podići zalihe novca s bankomata. Od 1. svibnja trebala se početi koristiti i ruska rublja, no iz tog grada dolaze informacije da se lokalno stanovništvo i dalje opire tom potezu Moskve. Boje se da bi to konsolidiralo prorusku vlast na sličan način kao u Donjecku i Lugansku 2014. godine i tako osigurati dugoročnu kontrolu nad ovom, strateški važnom regijom.
U razgovoru za rusku državnu televiziju Tass, Kirill Stremousov, koji je predstavljen kao "zamjenik načelnika civilno-vojne uprave regije Herson", rekao je da će prijelaz s ukrajinske valute, grivne, koji je u upotrebi od 1996. godine, na rublju trajati četiri do pet mjeseci. Stremousov, kojeg je postavila Moskva, rekao je da je taj potez bio neophodan jer su tijekom sukoba "mirovinski fond i riznica napustili teritorij regije Herson".
"Planiramo uvesti zonu rublje [kako bismo pružili] pomoć, prije svega, umirovljenicima, socijalno nezaštićenim segmentima stanovništva i, naravno, državnim službenicima", rekao je Stremousov u intervjuu za TV kanal Rusija 24.
Obrazac iz Krima i Donjecka
U obavještajnim podacima koje je objavilo britansko ministarstvo obrane navodi se da Rusija pokušava legitimirati "svoju kontrolu nad gradom i okolnim područjima kroz postavljanje proruske uprave", navodi The Washington Post. Trajna kontrola nad teritorijem ove oblasti učvrstila bi rusku kontrolu nad Krimom i pogurala napredak njihovih snaga na sjeveru i zapadu.
Ruske aktivnosti u Hersonu slijede isti obrazac priručnik destabilizacije koji je Rusija koristila u Donjecku i na Krimu 2014. godine, objasnio je Stefan Wolff, profesor međunarodne sigurnosti na Sveučilištu Birmingham, za Washington Post. Te je godine u osporavanom referendumu na tom poluotoku gotovo 97 posto birača podržalo pripajanje Rusiji.
Upravo se toga pribojavaju stanovnici okupiranog grada, jer Rusija već navodno priprema provođenje referenduma u toj oblasti. Ukrajinska ombudsmanka za ljudska prava, Ljudmila Denisova, objavila je sredinom travnja da Moskva tiska glasačke listiće za referendum namijenjen stvaranju "Hersonske Narodne Republike", no ova tvrdnja za sada nije neovisno potvrđena od niti jednog medija.
No, ukoliko do referenduma dođe, svima je jasno da će uz vojnike koji patroliraju na ulicama i u institucijama, rezultat teško biti protiv interesa Rusije.
Ukrajinski je predsjednik Volodimir Zelenski upozorio stanovnike Hersona još 21. travnja da ne dijele informacije, uključujući podatke o putovnicama, s ruskim snagama, jer bi pomoću njih mogli "krivotvoriti takozvani referendum o vašoj zemlji, ako dođe naredba iz Moskve da se napravi takva predstava."
'Plivali smo preko rijeke'
Navodno je grad već napustilo otprilike 40 posto stanovništva. Preko polja i rijeka koje okružuju grad, protok ljudi gotovo je konstantan. Kako pada noć, raste i promet na divljim putevima. Ljudi pokušavaju pobjeći pješice, biciklima, pa čak i sa stvarima u tačkama.
Stalan protok ljudi tijekom dana probija se preko polja i rijeka koje protežu kraj južne Ukrajine. Kako pada noć, gomila buja. Putuju pješice, biciklom ili kolicima. Uglavnom se pokušavaju domoći Krivij Riha, rodnog grada predsjednika Zelenskog koji se nalazi otprilike sto kilometara sjeverno, u području koje je još uvijek pod ukrajinskom kontrolom.
Otac i sin koji su uspjeli otići ispričali su za CNN da su krenuli pješice i preplivali rijeku nakon što im je suprugu i majku ubila ruska bomba. No, ni oni nisu htjeli otkrivati svoj identitet zbog straha da bi ruski vojnici mogli ciljati ostale članove njihove obitelji koji su ostali u gradu.
No, oni koji su ostali ipak nisu izgubili nadu, rekao je jedan od preostalih žitelja Hersona za BBC.
"Većina ljudi vjeruje da će Ukrajina na kraju pobijediti. Vidimo da Rusija gubi. Ali umorni smo od čekanja i skrivanja pod takvim pritiskom", optimističan je BBC-jev sugovornik.
