Dopisnik lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens navodi da su Srbija i Republika Srpska jedina područja "izvan Putinove oblasti moći" u kojima kod znatnog dijela stanovništva i medija postoje simpatije za rat protiv Ukrajine.
"Svijet su obišle snimke demonstracija s tisućama sudionika u Beogradu, koji su išli gradom s ruskim zastavama, Putinovim slikama i znakovima sa slovom Z. Demonstracije protiv ruske ratne politike slične masovnosti par dana kasnije naišle su na manje pažnje u inozemstvu", napisao je Martens.
Osjećaj slavensko-pravoslavne povezanosti se u Srbiji "u posljednjih desetak godina sustavno potiče i pojačava kroz medije koji spadaju u sustav vladavine predsjednika Aleksandra Vučića".
"Televizije, novine i portali, koji tijesno surađuju s vlastima i od njih dobivaju subvencije, napravili su od Putina ikonu", napisao je njemački list.
U teksu su spomenuli Rusko-srpski humanitarni centar u blizini niškog aerodroma i nazvali ga "bazom za operacije" Rusije. Taj centar, navode, brzo je reagirao u nizu prirodnih katastrofa.
"Takav dojam nastaje i zato što Vučićevi mediji svim silama potiču projekciju ruske meke moći u Srbiji. Tako se o ruskoj pomoći izvještava na naslovnicama i na početku dnevnika, dok se daleko opsežnije mjere pomoći EU prešućuju ili tek uzgredno spominju", piše u članku.
Autor dalje navodi da se do sada nisu potvrdile sumnje sa Zapada da baza u Nišu služi Moskvi kao "špijunski centar ili kao nukleus buduće vojne baze", ali da te sumnje i dalje postoje.
"Vučić pokušava sa Srbijom imitirati cik-cak politiku Jugoslavije iz vremena nesvrstanih", ocjenjuje list podsjećajući da se službeni Beograd pridružio rezoluciji Opće skupštine UN-a kojom se osuđuje Rusija, ali ne i sankcijama EU.
Beogradu je to donjelo male gospodarske prednosti, primjerice, broj letova kompanije Air Serbia prema Moskvi i Sankt-Peterburgu skoro udvostručen, piše DW.
"Istovremeno Rusija nije bitan trgovački partner, ako se zanemari velika ovisnost o plinu i nafti. Gospodarski je Srbija snažno usmjerena na EU i susjedne zemlje zapadnog Balkana. Naravno da Vučić, koji je zaluđen brojkama i statistikama, to točno zna", navodi frankfurtski list.
Isto tako srpska vojska izvodi više vojnih vježbi s članicama NATO-a nego s Rusijom.
Teško se mogu predvidjeti daljnje Vučićeve odluke vezane uz europske sankcije protiv Rusije, ocjenjuje autor članka.
"Uoči predsjedničkih i parlamentarnih izbora 3. travnja, na kojima se Vučić kandidira za novi mandat, ne bi trebalo očekivati oštre promjene kursa, barem prema sadašnjem stanju stvari osim ako zapadni pritisak na Beograd značajno ne poraste", smatra Martens.
Kada bi Srbija popustila pod pritiskom Zapada Vučić bi morao očekivati i kontrapritisak iz Moskve, koja pouzdano stoji uz Srbiju u Vijeću sigurnosti u sprečavanju priznanja Kosova.
Ulogu zaštitnice bi pak mogla preuzeti Kina, na koju se Vučić barem od početka pandemije sve više oslanja, zaključuje Frankfurter Allgemeine Zeitung.