- Zelenskij tvrdi Ukrajinske snage napreduju na jugu
- Legija Sloboda Rusije planira više operacija unutar Rusije
- Putin održao tajne razgovore s Prigožinom
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Izračunato koliko je Rusa ubijeno u Ukrajini
20.18 - Novinari Meduze i Mediazone, zajedno s istraživačem prekomjerne smrtnosti Dmitrijem Kobakom, statističarom na Sveučilištu u Tubingenu u Njemačkoj, uspjeli su s velikom točnošću i pomoću dvije neovisne metode izračunati gubitke ruske vojske u ratu koji je pokrenuo Putin.
Za 15 mjeseci - od 24. veljače 2022. do kraja svibnja 2023. - iznosili su 47 tisuća ljudi. To je tri puta više od sovjetskih gubitaka tijekom rata u Afganistanu (1979.-1989.) i devet puta više od gubitaka ruskih federalnih trupa tijekom prve čečenske kampanje 1994.-1996.
Koristeći društvene mreže i fotografije s groblja, Mediazona i BBC-jev ruski servis potvrdili su smrt 27.000 imenovanih osoba. Na temelju tih podataka, Mediazona se udružila s Meduzom u analizi ostavinskih evidencija i otkrila da je od početka rata do 27. svibnja ove godine otvoreno 47.000 slučajeva više od očekivanog za muškarce u dobi od 15 do 49 godina.
"Procjena koju smo napravili s Meduzom omogućuje nam da vidimo ‘skrivene‘ smrti - smrti koje ruska vlada toliko opsesivno i neuspješno pokušava sakriti", rekao je Dmitrij Treščanin, urednik Mediazone. Krajem 2022. godine broj viška poginulih, koje se može pripisati gubicima ruske vojske, iznosio je 24.000 ili 25.000 (ovisno o načinu brojanja). Od 27. svibnja 2023. ukupan broj mrtvih na ruskoj strani iznosio je 47.000 ljudi (s vjerojatnošću od 95% - u rasponu od 40.000 do 55.000).
NATO postigao dogovor u slučaju ruskog napada
20.10 - NATO je postigao dogovor o regionalnim planovima u slučaju ruskog napada. Zapadni vojni savez desetljećima nije vidio potrebu za dogovaranjem obrambenih planova velikih razmjera te je dugo vremena smatrao da postsovjetska Rusija više ne predstavlja prijetnju.
Turska je blokirala odobrenje planova zbog problematike geografskih lokacija kao što je Cipar, no članice NATO-a su ipak na kraju postigle dogovor, piše Sky News.
Čelnici su zbog financiranja tih planova spremni podići ciljanu vojnu potrošnju, čime trenutnih 2% nacionalnog BDP-a postaje minimalni zahtjev. Dužnosnici NATO-a procjenjuju da će trebati nekoliko godina da se planovi provedu, iako naglašavaju da, ako bude potrebno, savez može odmah krenuti u rat.
Turska želi u EU
14.57 - Ukrajina nije jedina zemlja u Europi koja želi članstvo u NATO-u - Švedska je bacila oko na savez, ali je članstvo osujećeno prigovorima u Turskoj. Za odobravanje novih članica potreban je jednoglasni pristanak svih postojećih članica, ali turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nije odstupio od svog stava da Švedska nije učinila dovoljno protiv ljudi koje Turska vidi kao teroriste - uglavnom članova zabranjene Kurdistanske radničke stranke. Sve do sada, kada je, u neočekivanom potezu, predsjednik rekao da EU treba otvoriti vrata Turskoj prije nego što njen parlament odobri kandidaturu Švedske za NATO. Pokušaj Turske da se pridruži EU godinama je zamrznut, a pregovori o članstvu prvi put su pokrenuti 2005. godine. "Odavde pozivam ove zemlje zbog kojih Turska čeka pred vratima Europske unije više od 50 godina", rekao je gospodin Erdogan, govoreći uoči svog odlaska na summit NATO-a u Vilniusu. "Prvo dođite i otvorite put Turskoj u Europsku uniju, a zatim ćemo otvoriti put Švedskoj, kao što smo otvorili Finskoj", rekao je.
Kremlj priznao susret Prigožina i Putina koji je pokazao slabost
13.44 - Jevgenij Prigožin se sastao s Vladimirom Putinom 29. lipnja., objavio je Kremlj. Na trosatnom sastanku s 35 ljudi, dva zapovjednika postrojbe Wagner rekla su Putinu da će se nastaviti boriti za njega, prema glasnogovorniku Kremlja Dmitriju Peskovu. Prigožin je trebao otići u Bjelorusiju prema dogovoru s Kremljem, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko prošlog tjedna rekao da se vođa Wagnera vratio u Rusiju i da njegovi borci nisu prihvatili ponudu da se presele preko granice. Bivši britanski ministar vanjskih poslova Lord Owen rekao je da Prigožinovo "vrlo ozbiljno izbijanje neovisnosti" još nije doživjelo nikakav "ozbiljan napad od Putina". "Jasno je da ga se Putin ne usuđuje cenzurirati, pogotovo ne podići optužbe za pobunu protiv njega te cijelo vrijeme raspravlja i razgovara s njim, što je slabost koju dosad nismo vidjeli kod Putina", rekao je.
Rusija zaprijetila NATO-u
13.33 - Rusija je zaprijetila NATO-u "oštrim" odgovorom ako se Ukrajini dopusti pridruživanje savezu, prenosi Sky News. Savez je odlučio ukinuti birokratski uvjet za članstvo, omogućujući Ukrajini da se brže pridruži kada rat završi, rekao je danas ukrajinski ministar vanjskih poslova. A sutra će NATO održati samit u Vilniusu u Litvi, čiji je cilj pokazati solidarnost s Ukrajinom. Kremlj je rekao da bi ukrajinsko članstvo imalo vrlo negativne posljedice za europsku sigurnosnu arhitekturu. Ali nakon "intenzivnih" razgovora, Ukrajina je rekla da je NATO odustao od zahtjeva da slijedi Akcijski plan za članstvo - put za pridruživanje savezu u kojem podnositelj zahtjeva podnosi godišnje programe o svojim pripremama za integraciju u političkom, gospodarskom, obrambenom, resursnom, sigurnosne i pravne sfere. "Pozdravljam ovu dugo očekivanu odluku koja skraćuje naš put u NATO", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Osam puta više ubijenih Rusa
11.51 - Gotovo 50.000 ruskih muškaraca poginulo je u ratu, prema prvoj neovisnoj statističkoj analizi poginulih u borbi u Rusiji, prenosi Sky News. Ljudska cijena invazije Moskve jedna je od najstrože čuvanih tajni, ali neovisni ruski mediji Mediazona i Meduza procjenjuju da su gubici osam puta veći nego što su dužnosnici spremni priznati. Koristeći društvene mreže i fotografije s groblja, Mediazona i BBC-jev ruski servis potvrdili su smrt 27.000 imenovanih osoba.
Na temelju tih podataka, Mediazona se udružila s Meduzom u analizi ostavinske evidencije i otkrila da je od početka rata do 27. svibnja ove godine otvoreno 47.000 slučajeva više od očekivanog za muškarce u dobi od 15 do 49 godina. "Procjena koju smo napravili s Meduzom omogućuje nam da vidimo 'skrivene' smrti - smrti koje ruska vlada toliko opsesivno i neuspješno pokušava sakriti", rekao je Dmitrij Treščanin, urednik Mediazone koji je pomogao nadgledati istragu. Rusija je javno priznala smrt 6000 vojnika. U veljači je britansko ministarstvo obrane reklo da je u ratu vjerojatno ubijeno otprilike 40.000 do 60.000 Rusa. Neovisno, Dmitrij Kobak s njemačkog sveučilišta Tubingen razložio je podatke o smrtnosti koji su potvrdili rad Mediazone za prvih 10 mjeseci rata. Kobak je priznao da još uvijek postoje neke nejasnoće, posebno u vezi smrti starijih muškaraca.
Putin održao tajne razgovore s Prigožinom
10.27 - Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je tajne razgovore u Kremlju s gospodarom rata koji je pokrenuo oružanu pobunu protiv režima, prema zapadnim obavještajnim izvorima, prenosi Daily Mail. Nenajavljeni sastanak održan je 1. srpnja, tjedan dana nakon pobune Jevgenija Prigožina i njegove plaćeničke vojske Wagner, piše francuski list Libération, pozivajući se na izvore tajne službe. Nakon navodnog sastanka, čini se da će Prigožin ostati u Rusiji i neće biti prisiljen na egzil u susjednu Bjelorusiju.
Tvrdnje o senzacionalnom susretu između Putina i Prigožina dolaze usred jezive teorije da bi šef Wagnera mogao dobiti zadatak da sa svojim oružanim snagama ubije ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog - i "donese njegovu glavu" u Kremlj. Prigožin bi mogao pokušati izvesti "neke velike zločine za dobrobit Rusije" kako bi ponovno surađivao s Putinovim režimom nakon njegove oružane pobune čiji je cilj bio svrgavanje ministra obrane Sergeja Šojgua i načelnika stožera obrane Valerija Gerasimova, rekao je jedan od moskovskih najuglednijh urednika, nobelovac Dmitrij Muratov.
Gerasimov se pojavio prvi put u javnosti
9.32 - Treći najmoćniji čovjek u ruskoj vojsci pojavio se prvi put u javnosti otkako ga je Jevgenij Prigožin pokušao svrgnuti u oružanoj Wagnerovoj pobuni, prenosi Sky News. Valerij Gerasimov, za kojeg se vjeruje da drži jednu od ruskih "nuklearnih aktovki", nestao je nakon prošlomjesečne pobune, što je potaknulo pitanja hoće li zadržati svoju poziciju načelnika Glavnog stožera oružanih snaga. No jučer objavljena snimka ministarstva obrane pokazuje da je bio u vojnoj zapovjednoj prostoriji i izdavao zapovijedi najvišim generalima. General Gerasimov obnašao je svoju vojnu dužnost od 2012., a u siječnju je imenovan da vodi rusku kampanju u Ukrajini. Bio je predmet žestoke kritike Prigožina i nekih nacionalističkih ratnih blogera zbog nadgledanja onoga što oni smatraju skupim, sporim i slabo opremljenim oružanim snagama koje nisu uspjele poraziti manju susjednu zemlju.
Glavni grad Litve želi Ukrajinu što prije u NATO-u
7.50 - Vilnius dočekuje čelnike NATO-a s jasnom porukom da mu Ukrajina treba pristupiti što prije, ali na ovotjednom samitu neće biti zaključka o ubrzanom članstvu, kako bi to želio predsjednik Volodimir Zelenskij. Čelnici 31 zemlje NATO-a sudjelovat će u utorak i srijedu na sastanku na vrhu na kojem je jedna od glavnih tema članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu. Ukrajina se želi priključiti što prije, ali mišljenje je o tome među članicama NATO-a podijeljeno. Istočnoeuropske zemlje, među kojima i Litva, podržavaju brzi ukrajinski put, dok su zapadne koje predvode SAD i Njemačka opreznije. Vilnius je međutim u tome jasan - poruke podrške u gradu su posvuda. Ukrajinske zastave vise ravnopravno s litavskim i zastavama NATO-a. Plavo-žute zastave, međutim, nisu po gradu postavljene samo prigodno. "Možda ih je sada malo više, ali ljudi su ih izvjesili na zgrade odmah nakon što je počela invazija", rekla je Hini Greta, mlada volonterka angažirana na samitu. Njezina kolegica koja nije željela biti imenovana rekla je kako je litavska potpora Ukrajini od samog početka rata snažna, te da su mnogi Litavci otišli pomoći Kijevu u borbi protiv Rusa. "Dok čekate ovaj autobus, Ukrajina čeka da uđe u NATO", poruka je na autobusima vilinuskog javnog prijevoza. Na displejima se brojevi linija na kojima voze izmjenjuju s porukom "Vilnius voli Ukrajinu". Na drugom autobusu pak stoji: "Dok čekate ovaj autobus, Ukrajina čeka F-16", jasna referenca na ukrajinsku želju da se zemlji pošalju borbeni zrakoplovi. Litavski predsjednik Gitanas Nauseda posjetio je krajem lipnja Ukrajinu i tamo rekao da je "mjesto Ukrajine u NATO-u".
Zelenskij je u nedjelju rekao kako očekuje "najbolji mogući rezultat" sa samita za svoju zemlju. Ali je zato američki predsjednik Joe Biden bio jasan. "Ne mislim da je spremna ući u NATO", rekao je za CNN. "Bili bismo u ratu protiv Rusije kad bi se to dogodilo", kazao je. No, bez obzira što neće dobiti poruku o ubrzanom pristupanju, Kijev bi na samitu trebao dobiti "jamstva o sigurnosti" i općenito obećanje o daljnjoj pomoći. Održat će se i prvi sastanak Vijeća NATO - Ukrajina, neke vrste kompromisa kojim bi savez jačao veze s Kijevom jer bi nova platforma trebala omogućiti Ukrajini da sudjeluje bliže u radu NATO-a i bude uključena u njegov razvoj. Na tom se skupu očekuje i Zelenskij. Uoči dolaska čelnika zemalja NATO-a u zračnoj luci u Vilniusu raspoređeni su njemački protuzračni sustavi Patriot, s cijevima uperenim u smjeru Kalinjingrada, ruske eksklave, i Bjelorusije čija je granica od Vilniusa udaljena samo 32 kilometra. Šesnaest članica NATO-a poslalo je ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili samit, a više država poslalo je napredne sustave protuzračne obrane.
Zelenskij tvrdi Ukrajinske snage napreduju na jugu
7.04 - Ukrajinske trupe nastavile su u nedjelju sa svojom kampanjom ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku, dok je predsjednik Volodimir Zelenskij rekao da su snage njegove zemlje "preuzele inicijativu" nakon ranijeg usporavanja. Ruski izvještaji kažu da su teške borbe zahvatile područja izvan istočnog grada Bahmuta, koji su zauzele ruske plaćeničke snage Wagnera u svibnju nakon višemjesečnih borbi. Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da je jedna od njegovih postrojbi raspoređena u tom području. Opremljena sve sofisticiranijim zapadnim oružjem nakon više od 500 dana rata, Ukrajina je pokrenula očekivanu protuofenzivu koja se do sada usredotočila na zauzimanje niza sela na jugozapadu. Ukrajinske snage također pokušavaju ponovno zauzeti područja oko Bahmuta. Zamjenica ukrajinskog ministra obrane, Hanna Maliar, pišući u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, rekla je da su teške borbe bjesnile u dva područja na jugoistoku. "Konsolidiramo naše dobitke u tim područjima", napisala je. Ruske trupe, rekla je, brane Bahmut, dok su ukrajinske snage zabilježile "određeni napredak" na južnom krilu grada.
Nije bilo promjena u položaju sjeverno od Bahmuta, a ukrajinske snage nastavile su voditi teške borbe zapadno od Bahmuta i blizu Limana, sjevernije u regiji Donjecka. Zelenskij ranije priznao da je napredovanje sporije od onoga što su on i njegovi generali željeli, ali je rekao da su ukrajinske snage držale inicijativu. "Svi mi želimo to učiniti brže jer svaki dan znači nove gubitke Ukrajinaca. Napredujemo. Nismo zapeli", rekao je istaknuvši da je vojska prevladala "neku vrstu stagnacije" prethodnih mjeseci. "Svi bismo voljeli vidjeti protuofenzivu ostvarenu u kraćem vremenskom razdoblju. Ali postoji realnost. Danas je inicijativa na našoj strani", dodao je. Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako su ruske snage odbile ukrajinsko napredovanje u blizini Bahmuta te da su borbe bile otežane "ne samo dnevnim intenzitetom vatre i bitke, već i topografijom''.
Planirano više operacija unutar Rusije
7.00 - Legija Sloboda Rusije, paravojna dragovoljačka bojna koja se bori protiv čelnika Kremlja Vladimira Putina, planira više operacija unutar Rusije, kazao je glasnogovornik postrojbe Maksimilijan Andronikov za britanski list The Observer. "U sljedećih mjesec dana bit će još iznenađenja", rekao je Andronikov dodajući da će to bojni biti treća operacija. Nakon toga, rekao je, bit će četvrta i peta operaija. "Imamo ambiciozne planove. Želimo osloboditi sav naš teritorij", nadodao je. Legija Sloboda Rusije sastoji se od ruskih nacionalista koji se bore na strani Ukrajine u ratu koji je započeo 22. veljače 2022. godine. U svibnju i lipnju borci iz legije, zajedno sa skupinom pod nazivom Ruski dobrovoljački korpus, sudjelovali su u napadima u ruskoj pograničnoj regiji Belgorod blizu Ukrajine. Prema ukrajinskim obavještajnim službama, takve operacije imaju za cilj oslobađanje područja od Putinova režima. Vlada u Kijevu kaže da nema nikakve veze s ovim napadima.
