- Britanski diplomati vodili tajne pregovore s Rusima
- Ukrajinska vojska tvrdi da je probila liniju ruske obrane na južnoj bojišnici
- Ukrajina opet napala sjedište ruske crnomorske flote
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Zelenskij u Poljskoj uručio priznanja volonterima
23.10 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dodijelio je državna priznanja dvama poljskim volonterima tijekom svoga zaustavljanja u Poljskoj u subotu, iako se nije susreo s dužnosnicima s obzirom na to da su odnosi između dvije zemlje zategnuti zbog uvoza žitarica. Poljska je prošli tjedan odlučila produžiti zabranu uvoza ukrajinskih žitarica, poljuljavši odnose Kijeva sa susjednom zemljom koja je bila jedan od najvažnijih saveznika otkad je Rusija prošle godine izvršila invaziju na Ukrajinu. Poljski premijer je rekao Zelenskom u petak da ne "vrijeđa" Poljake, zadržavajući oštru retoriku prema Kijevu uoči izbora 15. listopada. Vladajuću stranku Pravo i pravda (PiS) kritizirala je krajnja desnica zbog onoga što tvrde da je vladin podređen stav prema Ukrajini.
Zelenskij je razljutio susjede kad je rekao Općoj skupštini UN-a u New Yorku da Kijev radi na tome da zaštiti kopnene rute za izvoz žitarica, no da "politički teatar" samo pomaže Moskvi. U subotu, na putu kući, uručio je je priznanja Bianki Zalewskoj, novinarki koja je pomogla prevesti ranjenu djecu u poljske bolnice, i Damianu Dudi, koji je okupio medicinski tim da pomogne ranjenim vojnicima blizu prvih linija bojišnice. Zelenskij je zahvalio svim Poljacima koji "su od prvih dana otvorili svoje obitelji, svoje domove, same sebe i pomogli." "Vjerujem da bilo koji izazovi na našem zajedničkom cilju nisu ništa u usporedbi s činjenicom da postoji takva snaga između naših naroda." Jedan od dobitnika priznanja, Duda, rekao je Reutersu da je Zelenskij bio vrlo neformalan na sastanku, poput starog prijatelja. "Za nas, politika nije važna, ono što nam je važno je pomoći ljudima kojima je to potrebno", rekao je Duda. Šef Ureda za međunarodnu politiku poljskog predsjednika, Marcin Przydacz, rekao je portalu Onet.pl da njegov ured nije primio nikakav prijedlog sastanka tijekom boravka ukrajinskog predsjendika u Poljskoj.
Lavrov: 'Kijevski mirovni plan nije realističan'
21.17 - Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u subotu da mirovni plan koji je predložila Ukrajina, kao i najnoviji prijedlozi UN-a za oživljavanje sporazuma o izvozu ukrajinskih žitarica preko crnomorskih luka ,"nisu realistični". Lavrov je govorio nakon tjedna intenzivne globalne diplomacije na godišnjem okupljanju svjetskih čelnika u sjedištu UN-a u New Yorku gdje su Ukrajina i njezini zapadni saveznici nastojali prikupiti potporu Kijevu. "To je potpuno neizvedivo", rekao je Lavrov o mirovnom planu u 10 točaka koji promovira Kijev. "To nije moguće provesti. Nije realno i svi to razumiju, ali istodobno kažu da je to jedina osnova za pregovore." Rekao je da će sukob biti riješen na bojnom polju ako Kijev i njegovi zapadni saveznici ostanu pri tom stajalištu. Lavrov je dodao da je Moskva napustila crnomorsku inicijativu za žito jer obećanja data Rusiji - uključujući uklanjanje sankcija ruskoj banci i njezino ponovno povezivanje s globalnim sustavom SWIFT - nisu ispunjena. Rekao je da posljednji prijedlozi UN-a za oživljavanje tog izvoznog koridora za ukrajinske poljoprivredne proizvode "jednostavno nisu realni".
Unapređenje ukrajinskog naoružanja i nova dinamika bojnog polja
20.28 - SAD će Kijevu isporučiti rakete dugog dometa Army Tactical Missile Systems (ATACMS), prema NBC Newsu, pozivajući se na tri američka dužnosnika i dužnosnika Kongresa. To dolazi nakon što je Kijev opetovano tražio od Bidenove administracije da ATACMS pomogne u napadu i prekine opskrbne linije, zračne baze i željezničke mreže na teritoriju pod ruskom okupacijom.Vojni analitičar Sky Newsa Sean Bell iznio je svoja razmišljanja o svemu tome.
Ukrajina se uvelike oslanja na zapadnu vojnu pomoć kako bi podržala svoju vrlo dinamičnu i iscrpljujuću protuofenzivu. Visokotehnološko precizno oružje omogućuje Ukrajini izvođenje kirurških napada na ruske snage na prvoj liniji, kao i na njihove logističke linije opskrbe. Što je veći domet oružja, to Rusi moraju premjestiti svoje logističke baze opskrbe dalje iza prve crte, što ograničava njihovu sposobnost da brzo odgovore na zahtjeve s prve crte.
Međutim, Zapad - posebice SAD - bio je zabrinut zbog upotrebe oružja dugog dometa koje je isporučio Zapad protiv ciljeva unutar ruskog teritorija zbog straha od izazivanja eskalacije sukoba. Taktički raketni sustav američke vojske (ATACMS) ušao je u službu 1991., ima domet do 280 milja, može se lansirati iz lansera HIMARs (koji Ukrajina već ima) i može se koristiti s različitim bojevim glavama koje uključuju 300 bombica ili 230kg visokoeksplozivnog.
No, ove rakete nisu jeftine - svaka raketa košta oko 850.000 dolara. Do danas, SAD nije bio spreman ponuditi ATACMS Ukrajini.
Čini se da je zabrinutost SAD-a usmjerena na tri područja:
- ATACMS prati balističku putanju i ima domet za napad na ciljeve duboko unutar ruskog teritorija. SAD ne želi da takva sposobnost izazove eskalaciju u ratu, pa će Ukrajinci morati
- SAD će ima ograničene zalihe ovog oružja; međutim, razumijemo da je SAD naručio daljnjih 1700 projektila ranije ove godine tako da bi mogao imati fleksibilnosti da ponudi starije oružje;
- ATACMS je vrlo sposobna raketa i SAD će biti nervozan zbog rizika da bi se neke rakete poslane u Ukrajinu mogle naći na crnom tržištu i potencijalno u ruskim rukama.
Bez obzira na to, čini se da je apel predsjednika Volodimira Zelenskog da "ako ne dobijem oružje, gubimo rat" odjeknuo kod predsjednika Joea Bidena, pa je SAD odlučio da je sad pravo vrijeme za isporuku oružja. Ne znamo kada će projektili stići u Ukrajinu, niti koliko će ih biti osigurano, ali ono što znamo je da će, kada budu dostupni, svi ruski vojnici i ruska vojna oprema u Ukrajini pod ruskom okupacijom biti u dometu.
Norveška uhitila bivšeg zapovjednika Wagnera
13.22 - Norveška policija uhitila je bivšeg zapovjednika plaćeničke skupine Wagner zbog sumnje da je pokušao ilegalno prijeći granicu s Rusijom nakon što je ranije ove godine zatražio azil u Norveškoj, rekao je u subotu odvjetnik uhićenoga. Andrej Medvedev, koji je pobjegao iz Rusije u siječnju preko ruske arktičke granice s Norveškom, opisao je kako je bježao dok su ruski stražari pucali na njega. Govorio je o tome kako se borio u Ukrajini kao pripadnik skupine Wagner. Policija je u priopćenju u petak navečer navela da je muškarac u 20-ima priveden zbog pokušaja ilegalnog prelaska ruske granice, ali nije ga imenovala. Prelazak granice s Rusijom dopušten je samo na određenim mjestima. Ali Medvedevljevo uhićenje uslijedilo je zbog nesporazuma, rekao je Reutersu njegov norveški odvjetnik Brynjulf Risnes. "Bio je gore da vidi može li pronaći mjesto gdje je prešao (u Norvešku u siječnju). Zaustavljen je dok je bio u taksiju. Nikada nije bio blizu granice... Nikada mu nije bila namjera prijeći granice (u Rusiju)", rekao je Risnes.
U vrijeme dolaska u Norvešku, Medvedev je rekao da traži azil jer se boji za svoj život nakon što je svjedočio ubijanju i maltretiranju zarobljenika dovedenih na bojišnicu u Ukrajini. Njegov bijeg u siječnju dospio je na naslovnice širom svijeta kao rijedak primjer u to vrijeme da je netko prebjegao u zapadnu zemlju dok je tvrdio da se borio za Rusiju kao plaćenik u ukrajinskom ratu. Ali u svibnju je u videu objavljenom na YouTubeu rekao da se želi vratiti u Rusiju iako vjeruje da bi to moglo predstavljati opasnost za njegov život, opisujući sebe kao "neku vrstu dječaka u velikoj igri" koje više ne želi biti dio. Risnes je rekao da se Medvedev ima pravo vratiti u Rusiju ako to želi, ali da se mora "dogoditi mnogo promjena" kako bi se sigurno vratio. U travnju je Medvedev u Norveškoj osuđen za sudjelovanje u tučnjavi i nošenje zračnog oružja, ali je oslobođen optužbi za počinjenje nasilja nad policijom. Tada je rekao da gleda u budućnost i da se nada azilu.
Isporuka američkih ATACMS-a mogla bi biti ključna za Ukrajinu
11:26 - Američki predsjednik Joe Biden rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da će Washington Kijevu dostaviti rakete dugog dometa ATACMS. Kijev je u više navrata tražio od Bidenove administracije te vojne taktičke raketne sustave (ATACMS) za napade na opskrbne linije, zračne baze i željezničke mreže na području pod ruskom okupacijom, javlja Sky News.
ATACMS ima domet od oko 450 kilometara, navođen je i može se ispaliti iz postojeće ukrajinske flote lansirnih sustava. Izvori u Washingtonu potvrdili su da će SAD Ukrajini uskoro osigurati manji broj ATACMS-a. Ukrajina već ima krstareće rakete Storm Shadow koje imaju veći domet od ATACMS-a, ali njih se mora lansirati iz borbenih zrakoplova. Zahtijevaju dobro vrijeme i sposobne zračne snage, a Ukrajini nedostaje borbenih zrakoplova.
Novi udari na sjedište ruske crnomorske flote
11:16 - Dan nakon uspješnog ukrajinskog napada na sjedište ruske crnomorske flote, ponovno su odjeknule eksplozije na Krimskom poluotoku, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. godine.
"Prema prvim informacijama, protuzračna obrana radila je u Sevastopolju", napisao je ruski načelnik okupiranog teritorija Mihail Razvošejev na Telegramu u subotu ujutro.
Krhotine projektila pale su u četvrti sjeverno od grada, gdje je glavna baza crnomorske flote, dodao je. To se nije moglo neovisno potvrditi. Na društvenim mrežama kruže fotografije oblaka dima u zraku, što sugerira da se u pogođenom području nalazi rusko skladište streljiva. To je slično napadu u petak kada je ruska strana isprva govorila samo o padu krhotina projektila, ali se na kraju ukrajinski napad pokazao mnogo uspješnijim: ukrajinski projektili teško su oštetili važnu i simboličnu zgradu ruske mornarice. Zasad se ne zna koliko je vojnog osoblja poginulo ili ranjeno u napadu u petak.
Ruski dužnosnici potvrdili su da je jedna osoba poginula, ali su kasnije ispravili tu informaciju govorivši samo o jednoj nestaloj osobi. Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov kasnije je u intervjuu rekao da je najmanje devet Rusa ubijeno, a 16 ranjeno, uključujući generale.
Britanci održali tajne pregovore s Rusijom?
10:25 - Britanski dužnosnici sudjelovali su u diplomatskim razgovorima s ključnim predstavnicima Kremlja o globalnoj sigurnosti usred rata u Ukrajini, objavio je Sky News pozivajući se na neke britanske medije.
Ti su diskretni sastanci održani u proteklih 18 mjeseci, na različitim mjestima poput Beča i New Yorka, kao dio diplomatskih napora iza kulisa. Razgovori su prvenstveno vođeni oko sigurnosnih tema koje se tiču i Ujedinjenog Kraljevstva, ali i međunarodne zajednicu. Primjerice, nestašice žitarica i nuklearne sigurnosti.
No, Ujedinjeno Kraljevstvo nije aktivno nastavilo mirovne pregovore usmjerene na diplomatsko rješenje sukoba, što je potvrdio i visoki britanski diplomat koji je sudjelovao u nekim od tih razgovora.
"Imali smo kontakte i smatramo da je važno održavati otvoreni dijalog i tijekom rata u Ukrajini. Ni na koji način ne razgovaramo o podjeli zemlje (Ukrajine) niti sklapamo mirovne sporazume u ičije ime, ali je od vitalne važnosti da komunikacija ostane otvorena", kazao je.
I glasnogovornik Ureda za vanjske poslove potvrdio je da su sastanci s ruskim dužnosnicima doista održani, ali samo kada se smatralo da su "apsolutno potrebni". Odbacio je tvrdnje da su to bili pregovori o prekidu rata u Ukrajini, kazavši da takve tvrdnje "nisu točne ni vjerodostojne".
Ukrajinci probili rusku obrambenu liniju kod strateški važnog mjesta
10:20 - Ukrajinske snage u svojoj su protuofenzivi probile liniju ruske obrane na južnoj bojišnici kod naselja Verbove - tvrdi ukrajinski general Oleksandr Tarnavski.
"Na lijevom krilu, u blizini sela Verbove, probili smo se i nastavljamo napredovati", rekao je Tarnavski dopisniku CNN-a u intervjuu danom u petak navečer. Ipak, kazao je da njegove snage napreduju sporije od očekivanog. Ne ide sve tako brzo kako se očekivalo, ne kao u filmovima o Drugom svjetskom ratu. Važno je da ne izgubimo inicijativu.Moramo održati ono što imamo", rekao je.
S druge strane, ruski vojni dužnosnici tvrde da nije bilo proboja njihovih linija u regiji Zaporižje, a CNN nije mogao neovisno provjeriti te informacije.
POGLEDAJTE VIDEO: Maksim Kamenjecki iz Kijeva za Net.hr o trenutnom stanju u Ukrajini:
Od početka invazije, Rusija izgubila tri zapovjednika elitnih pukovnija
10:10 - Ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva u svome dnevnom izvješću o ratu u Ukrajini piše da je Rusija od početka invazije izgubila tri zapovjednika prestižnih vojnih jedinica. Tvrde da su dvojica od trojice zapovjednika poginula, a treći je dao ostavku u znak prosvjeda.
"Zapovjednik 247. gardijske zračno-jurišne desantne pukovnije, pukovnik Vasilij Popov, vjerojatno je poginuo u sektoru Orihiv, gdje je bilo dosta sukoba, početkom rujna 2023. godine. Nekoliko tjedana prije, u kolovozu 2023., njegov prethodnik, pukovnik Pjotr Popov, vjerojatno je dao ostavku. Neovisni ruski medijski izvori tvrde da je to učinio u znak prosvjeda zbog neuspjeha vojske da izvuče tijela ruskih žrtava, ustvrdili su. U prvim tjednima invazije tadašnji zapovjednik 247. pukovnije, pukovnik Konstantin Žiževski, ubijen je u blizini Mikolajiva. Iskustvo vezano za 247. bojnu naglašava ekstremno osipanje i veliku fluktuaciju u ruskoj vojsci, čak i među onima s relativno visokim činovima", stoji u dnevnom izvješću britanskog Ministarstva obrane.
Poljski premijer Zelenskome: Ne vrijeđajte Poljake!
10:00 - Poljski premijer Mateusz Morawiecki u petak je poručio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskiju da ne „vrijeđa“ Poljake, nastavivši time žestoku retoriku prema Kijevu nakon što je poljski predsjednik pokušao smiriti napetosti nastale zbog spora o uvozu žita. Poljska je prošli tjedan odlučila produžiti zabranu uvoza ukrajinskog žita, ugrozivši time odnose sa susjednom, ratom pogođenom državom kojoj značajno pomaže od početka ruske invazije u veljači prošle godine.
Zelenskij je naljutio susjednu državu kad je na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku kazao kako Kijev radi na očuvanju kopnenih ruta za izvoz žita, ali da „politički teatar“ oko izvoza tog proizvoda samo pomaže Moskvi.
„Želim reći predsjedniku Zelenskiju da nikad više ne vrijeđa Poljake kao što je to učinio nedavno tijekom govora u UN-u“, rekao je Morawiecki na skupu pred parlamentarne izbore koji se održavaju idući mjesec, a uoči kojih je česta tema popustljivost prema Ukrajini.
