Malo je ljudi na svijetu, bilo među vojnicima bilo među civilima, koji toliko znaju o nuklearnim arsenalima diljem svijeta, o doktrinama nuklearnih sila i o njihovim politikama kao Hans Møller Kristensen, direktor Projekta o nuklearnim informacijama think tanka Federation of American Scientists.
U upravo objavljenom intervjuu za Der Standard on otkriva da Rusija ima jasno određenu nuklearnu doktrinu u kojoj je objašnjeno da ta zemlja smije izvesti nuklearni udar samo pod četiri jasno određena uvjeta, ali da Vladimir Putin i njega administracija u Kremlju javno pričaju u najmanju ruku kao da "Putin ima crveni gumb na stolu". A zapravo nema. Kao niti američki predsjednik Joe Biden.
Putin, kazao je, doista jest taj na kojemu je donošenje odluke izvesti nuklearni napad ili ne, ali Putin nije taj koji to i provodi u djelo: "Putin (provođenje naredbe) mora prepustiti drugim osobama u vojnom zapovjednom lancu koji slijede njegove naredbe. Jedna od tih osoba koja bi smogla dovoljno hrabrosti, mogla bi blokirati Putinovu odluku."
Intervju je na kraju ispao poput nuklearnog vodiča, nuklearne bilježnice ili šalabahtera. Kristensen je objasnio da bi se nečije odbijanje izvođenja takve naredbe moglo temeljiti na tvrdnji da predsjednik više nije pri zdravoj pameti i da "nuklearni rat potiče u stanju megalomanije".
"Putin u Kremlju nema crveni gumb na svom radnom stolu koji može pritisnuti i tako pokrenuti interkontinentalne rakete s nuklearnim bojevim glavama ili nuklearno (taktičko) oružje", objasnio je i dodao: "Inače niti predsjednik SAD-a ne raspolaže takvim crvenim gumbom."
Potom je opisao stanje nuklearnog vojnog arsenala Rusije, pozivajući se na izvještaj ministra obrane Sergeja Šojgua iz prosinca 2021., znači tek koji mjesec prije napada na Ukrajinu, da im je 89,1 posto ukupnog nuklearnog arsenala modernizirano, popunjeno modernim oružanim sustavima.
On navodi kao činjenicu da su ruski vojni zapovjednici savršeno svjesni užasnih posljedica u slučaju nuklearnog sukoba. Kristensen ih je ukratko i opisao: "U najgorem slučaju stotine milijuna ljudi bili bi ubijeni (direktnim udarima), a utjecaj toga na klimu, posebno na ugroženost od umiranja od gladi, života bi košta još milijarde ljudi."
"Unatoč tome Rusi dreče o upotrebi nuklearnog oružja", kazao je, što je povezao s istodobnom savršenom svijesti ruskog vojnog vrha od takvih posljedica, nazivajući to "nevjerojatnim".
Objasnio je da, osim opasnosti da nekome u zapovjednom lancu proradi savjest i prekine eventualno naređenje za nuklearnim udarom, Putin ima još jedan problem:
"Rat u Ukrajini ne odgovara uvjetima upotrebe nuklearnog oružja koji su navedeni u ruskoj nuklearnoj doktrini. Rusko vodstvo, međutim, izjavljuje takve stvari kao odgovara."
Dva od četiri uvjeta iz dokumenta što ga je osobno Putin odobrio 2000. godine, a koji propisuje u kojim okvirima ta zemlja smije koristiti nuklearno oružje, između ostalih su i da je riječ o "nuklearnom udaru protiv Rusije", te da postoji "prijetnja samom postojanju ruske države".
Može li, međutim, Putin naprosto zaobići te uvjete? Kristensen očito nije naivan: "Da, on to može. Ne bismo smjeli vjerovati da bi čvrsto opisani scenariji iz nuklearne doktrine bili i jedini koji bi mogli izazvati posezanje za nuklearnim oružjem."
Rekao je da je taj dokument deklaratornog karaktera. To je razlog, kazao je, zašto je stvarno nemoguće predvidjeti blefira li Putin ili ne kad prijeti nuklearnim udarima ako bi počeo gubiti, a sva je prilika da izvjesno hoće, teritorije Ukrajine koje je nedavno proglasio da ih je pripojio Rusiji.
Može se samo konstatirati sljedeće: "Vojna ofenziva Ukrajine u oslobađanju okupiranih područja ne prijeti državnom postojanju Rusije. A Putin naprotiv tvrdi upravo to kako bi opravdao posezanje za nuklearnim oružjem u tom slučaju."
Što god bilo na stvari, blefirao Putin ili ne tvrdnjom da bi gubitak okupiranih teritorija Ukrajine Rusiji u njegovom tumačenju stvarnosti predstavljalo prijetnju postojanju Rusije, nuklearni udar značio bi da Rusija time apsolutno ispada iz međunarodne zajednice.
"Čak i njegovi važni partneri kao Kina i Indija mogli bi se okrenuti protiv njega. Usto, ako Moskva ne zna kako bi SAD i Zapad točno odgovorili na nuklearni udar, za Kremlj je utoliko teže pripremiti se na njihovu reakciju."
A u tom dijelu, kako god bi NATO odgovorio, Kristensen, kazao je, ne vjeruje da bi Zapad posegnuo za nuklearnim protuudarom na bilo koji način, na Zapadu se kršenje nuklearnog tabua naprosto ne uklapa u iole normalno rezoniranje pri rješavanju sukoba.
Kod ovog njegovog odgovora treba imati na umu da je upravo Kristensen bio taj koji je 2005. napravio veliku buku, otkrivši u Pentagonu radni dokument u kojem se predviđala promjena američke nuklearne doktrine, takve gdje bi se uvela mogućnost "preventivnog nuklearnog udara".
Bilo je to još u vrijeme neslavnog Donalda Rumsfelda kao državnog tajnika Georgea W. Busha, Kongres je tada poludio… Kako god, Kristensen je upozorio da uvijek postoji objektivna opasnost da naglo skoči rizik od nuklearnog sukoba naprosto zbog nečijeg previda, zabune ili nesretnog slučaja.
Nakon završetka Hladnog rata izašlo je nekoliko situacija kad je svijet, i ne znajući, bio na rubu nuklearne kataklizme uslijed puke zabune ili greške, a što su sprečavali isključivo pojedinci u zapovjednom lancu svojim zdravim razumom u kritičnom trenutku i snažnim moralnim impulsom, kako američki tako i sovjetski.
Intervju se zaključuje procjenama Kristensena i njegovih suradnika o stanju vojnog nuklearnog oružja Rusije. Sve skupa Rusija raspolaže s čak 5944 nuklearnih bojevih glava. Od toga je u rukama vojske njih 4477, i to raspoređenih po strateškim dalekometnim raketama, po teškim bombarderima i po taktičkim sustavima s kraćim dometima.
Procjenjuje se da je Rusiji na raspolaganju za strateške udare 1588 bojevih glava. Od tog broja 812 ih je raspoređeno po sustavima za lansiranje s kopna, 576 po balističkim projektilima na podmornicama, a 200 po bombarderima. Daljnjih 977 nuklearnih glava nalazi se po skladištima.
Povrh svega toga Rusija na raspolaganju za taktičke udare ima 1912 nuklearnih bojevih glava. Razliku od njih točno 1500 do ukupnih 5977 čine rashodovane nuklearne bojeve glave koje čekaju na demontažu.
