U napetim prvim danima rata gotovo svi - ruski predsjednik Vladimir Putin, vojni analitičari i mnogi zapadni dužnosnici, očekivali su slom ukrajinskog vodstva. Volodimiru Zelenskom se nudilo da pobjegne preko granice, no na neko morbidno oduševljenje svijeta, ukrajinski je predsjednik odlučio ostati u glavnom gradu, snimajući selfije dok je prolazio Kijevom, kako bi umirio svoj narod. Isto je naredio i svojim višim savjetnicima i mnogim članovima vlade, koji su poslušali unatoč rizicima.
Bio je to odlučujući trenutak za njegovu vladu čime je osigurao da širok spektar agencija radi učinkovito i sinkronizirano. Vodeći političari stavili su po strani oštre sukobe koji su desetljećima definirali ukrajinsku politiku i umjesto toga stvorili uglavnom ujedinjenu frontu koja je opstala do danas. Tako je sklopio primirje sa svojim najvećim domaćim političkim protivnikom, bivšim predsjednikom Petrom Porošenkom, s kojim je bio u svađi sve do početka rata i koji je čak bio u kućnom pritvoru zbog raznih procesa koji su se smatrali politički obojenima.
Vlada Zelenskog dobro se snašla u prvim danima rata poduzela mjere usmjerene na pomoć ljudima, poput deregulacije gospodarstva popuštanjem pravila oko prijevoza tereta čime su u prvim danima rata uspjeli riješiti opasan rizik od nestašice hrane u Kijevu ili micanje poreza na poslovanje za sve koji ne mogu platiti.
Ovih dana njegovo je radno mjesto tihi, zamračeni prostor u Bankovoj ulici u Kijevu, prepun vojnika. U hodnicima i na stubištima osmišljeni su borbeni položaji zaštićeni vrećama pijeska, a njegov je glasnogovornik rekao da su bili spremni voditi bitke u samoj zgradi.
Njegov dan započinje telefonskim brifinzima koje prima od generala Valerija Zalužnog, zapovjednika oružanih snaga, a s njim se čuje i više puta kasnije kroz dan, piše nagrađivani novinar New York Timesa, Andrew Kramer.
Nakon toga slijedi jutarnja videokonferencija s premijerom, ponekad i drugim članovima kabineta, te čelnicima vojnih i obavještajnih agencija. Na taj način Zelenski kombinira se civilno i vojno donošenje izvršnih odluka, kaže predsjednikov glasnogovornik Serhij Nikiforov.
Njegova video obraćanja vladama i parlamentima diljem svijeta ostaju važan dio njegova djelovanja, odnosno borbe u informacijskom ratu u kojem za sada pobjeđuje. No, nisu svi govori do sada izašli isključivo iz njegove glave, vjeruje se da dobar dio njih piše Dmitro Litvin, bivši novinar i politički analitičar.
Prošle su ukrajinske vlade bile podijeljene između onih koji su lojalni predsjedniku i onih lojalnijih kabinetu, no na izborima 2019. stranci Volodimira Zelenskog pošlo je za rukom imenovati vladu lojalista. Unutarnji krug uglavnom čine veterani medijske, filmske i komičarske industrije s pozadinom sličnom onoj Zelenskog. Drugi čovjek Ukrajine, Andrij Jermak, predstojnik ureda, bivši je filmski producent. Jermak je zadužen i za vanjsku i ekonomsku politiku. Predsjednikov savjetnik, Mihajlo Podoljak, bivši je novinar i urednik koji danas pregovara s Rusima. Za unutarnju je politiku zadužen Serhij Šefir, bivši scenarist, a Kiril Timošenko, bivši filmaš, sada nagleda humanitarnu pomoć.
Najviše vojno zapovjedništvo se sastoji od časnika, uključujući generala Zalužnog, s iskustvom u borbi protiv Rusije tijekom osam godina sukoba u istočnoj Ukrajini.
U prvim danima rata Zelenski je postavio tri prioriteta za ministarstva svoje vlade, to je bila nabava oružja, nabava hrane i druge robe, te održavanje zaliha benzina i dizela. Ministarstvima je rečeno da preinače propise kako bi osigurali brzu isporuku na sva tri kolosijeka.
Budući da je lanac opskrbe prekinut, predsjednički ured posredovao je u dogovoru između trgovačkih lanaca, kamionskih tvrtki i vozača dobrovoljaca da se uspostavi jedinstvena transportna služba koja opskrbljuje sve trgovine hranom. Trgovine bi objavile zahtjev na web stranici, a koji god vozač bi bio dostupan ispunio bi narudžbu besplatno ili uz cijenu benzina.
Možda najkontroverzniji potez Zelenskog bio je spajanje šest televizijskih redakcija u jedan kanal s jednim centralnim izvještavanjem. Ukrajinski je predsjednik to označio nužnim za naionalnu sigurnost zemlje.
Transparentnost u ukrajinskom parlamentu također je bila jedna od žrtvi rata. Parlament trenutno zasjeda u nepravilnim, nenajavljenim intervalima koji traju oko sat vremena, iz sigurnosnih razloga, kako ne bi došlo do brzog napada ruskih krstarećih raketa. Kako bi ubrzali sjednice, članovi ne raspravljaju o zakonima javno u zbornici, već nasamo dok ih sastavljaju. Zatim se zastupnici okupe u velebnoj, neoklasičnoj dvorani, brzo glasaju, pa se raziđu.
