- Rusija pokrenula zračne napade na jug i istok Ukrajine
- Rijad i Ankara traže rješenje za povratak ukrajinske djece iz Rusije
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
22:10 - Ukrajina raspolaže "znatnom" pričuvom oružanih snaga koje još ne sudjeluju u njezinoj sporoj protuofenzivi protiv ruskih snaga, istaknuo je u utorak načelnik združenog stožera američke vojske.
Ukrajinci se bore s ruskim vojnicima koji su imali vremena organizirati solidnu obranu, napose strašna minska polja, bodljikavu žicu i rovove, rekao je Mark Milley novinarima koji su ga upitali je li zaustavljeno napredovanje protuofenzive.
Kijev ima "veliku borbenu moć koju još nije upotrijebio" i trenutno ju čuva, rekao je. "Trenutno napreduju kroz minska polja, polako, odlučno i uporno i to je teška borba".
Mark Milley misli da je "prerano" reći je li ta protuofenziva doživjela neuspjeh. "Bit će to dugotrajno, teško i krvavo", dodao je.
Čelnik Pentagona Lloyd Austin koji je bio uz Milleyja tijekom virtualnog sastanka zemalja koje podupiru Ukrajinu, rekao je da će Sjedinjene Države "nastaviti" pomagati snage Kijeva.
U Njemačkoj se u ovom trenutku uvježbavaju i opremaju tri brigade, a u tijeku su i druge obuke u regiji, rekao je.
SAD, najveći donator Ukrajine, izdvojio je više od 42 milijarde dolara vojne pomoći od početka ruske invazije u veljači 2022.
Afrička unija žali zbog istupanja Rusije iz ugovora o žitaricama
21:10 - Afrička unija je u utorak rekla da "žali" zbog ruske odluke o neproduljenju ugovora na temelju kojega su se ukrajinske žitarice izvozile preko Crnog mora unatoč ratu u Ukrajini.
"Žalim zbog prekida Crnomorske inicijative za izvoz žitarica koju je Afrička unija (AU) od početka podupirala", rekao je predsjednik Povjerenstva AU-a Moussa Faki Mahamat na Twitteru.
"Pozivam zainteresirane strane da riješe probleme kako bi se omogućio nastavak neprekinutog i sigurnog prolaska žitarica i gnojiva iz Ukrajine i Rusije na područja kojima su potrebni, napose u Afriku", dodao je.
Ugovor o izvozu žitarica, potpisan u srpnju 2022. u Istanbulu i produljivan dva puta, istekao je u ponedjeljak navečer u Istanbulu. Zahvaljujući njemu, iz ukrajinskih luka se u godinu dana izvezlo gotovo 33 milijuna tona žitarica, većinom kukuruza i pšenice, što je pridonijelo stabilizaciji svjetskih cijena hrane i otklanjanju opasnosti od nestašice.
Moskva nije htjela produljiti ugovor žaleći se na teškoće u isporuci svojih prehrambenih proizvoda i gnojiva i ocijenivši da nije omogućio isporuku žitarica siromašnim zemljama u planiranim količinama.
UN-ov glavni tajnik Antonio Guterres je rekao da žali zbog takve odluke, istaknuvši da "stotinama milijuna ljudi" prijeti glad i da će oni "platiti cijenu" za nju.
Cijene žitarica su naglo skočile u Africi zbog pada uvoza koji je posljedica rata u Ukrajini, što pogoršava razorne učinke lokalnih sukoba i klimatskih promjena.
Samit EU-CELAC najviše vremena posvetio ratu u Ukrajini
21:05 - Čelnici država članica EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) završili su u utorak svoj treći sastanak na vrhu na kojem su najviše vremena posvetili traženju formulacije za rusku agresiju na Ukrajinu.
Države članice EU-a željele su u završnu deklaraciju unijeti najoštriju moguću osudu ruske agresije na Ukrajinu, ali dio zemalja CELAC-a tome se oštro protivio. Najtvrđi otpor bilo kakvoj osudi Rusiji davala je Nikaragva, koja se na kraju nije složila ni s formulacijom u kojoj se uopće ne spominje Rusija.
“Izražavamo duboku zabrinutost zbog rata protiv Ukrajine, koji i dalje izaziva golemu ljudsku patnju i pogoršava postojeće slabosti u globalnom gospodarstvu, ograničava rast, povećava inflaciju, prekida lance opskrbe, povećava nesigurnost energije i hrane i rizik za financijsku stabilnost”, kaže se u tekstu deklaraciju na kraju koje se nalazi fusnota da su je “podržale sve zemlje s jednom iznimkom zbog neslaganja s jednim paragrafom”.
Više latinoameričkih zemalja nevoljko pristaje na osudu ruske agresije, poput Venezuele i Kube.
Brazil odbija uvesti sankcije Rusiji, a brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva u više je navrata rekao da odgovornost za rat dijele Ukrajina i Rusija, iako je u posljednje vrijeme ublažio svoje stajalište i osudio rusku agresiju.
Uhićenje Putina na samitu BRICS-a bila bi 'objava rata'
18:57 - Uhićenje Vladimira Putina značilo bi objavu rata Rusiji, ocijenio je predsjednik Južnoafričke Republike Cyril Ramaphosa u dokumentima objavljenim u utorak, dok traje nacionalna rasprava o dočeku ruskog predsjednika na sastanku na vrhu BRICS-a koji se održava u toj zemlji. Putin je pozvan na samit te skupine pet zemalja s brzorastućim gospodarstvima (Južnoafrička Republika, Brazil, Kina, Indija i Rusija) koji se od 22. do 24. kolovoza treba održati u Johannesburgu, a trenutno njome predsjeda Pretorija. No Međunarodni kazneni sud (ICC) je za ruskim predsjednikom izdao tjeralicu za ratni zločin zbog "deportacije" ukrajinske djece nakon invazije na Ukrajinu, što Moskva odlučno odbija.
JAR kao član ICC-a u načelu bi morao uhititi Putina ako stupi na njegov teritorij. To je ozbiljna diplomatska dilema za Pretoriju koja nije osudila Moskvu od početka rata u Ukrajini. No slučaj se pretvorio u pravno pitanje otkad glavna južnoafrička oporbena stranka Demokratski savez (DA) pokušava pravnim putem prisiliti vladu da osigura Putinovo uhićenje i izručenje ICC-u ako uđe u zemlju.
U izjavi koju je dao pod prisegom Ramaphosa je zahtjev DA-e nazvao "neodgovornim".
"Rusija je jasno rekla da bi uhićenje njezina aktualnog predsjednika bilo isto što i objava rata. Ne bi bilo u skladu s našim Ustavom da riskiramo uvodeći zemlju u rat s Rusijom", napisao je, ocijenivši da se to kosi s njegovom dužnosti da štiti zemlju.
JAR nastoji dobiti izuzeće od pravila ICC-a uz obrazloženje da bi Putinovo uhićenje ugrozilo "sigurnost, mir i državni poredak", dodao je Ramaphosa u tom tekstu s nadnevkom iz lipnja koji je isprva imao oznaku tajnosti, ali je sud poslije odlučio objaviti ga. U nedavnom razgovoru za tamošnje glasilo, južnoafrički potpredsjednik Paul Mashatile rekao je da njegova vlada pokušava uvjeriti Vladimira Putina da ne dolazi, ali zasad bez uspjeha.
Traži se rješenje za povratak ukrajinske djece iz Rusije
18:50 - Saudijska Arabija i Turska pokušavaju posredovati kako bi se postigao dogovor o povratku ukrajinske djece odvedene u Rusiju i smještene u dječje domove ili ruske obitelji, objavio je Financial Times u utorak. FT je objavio, pozivajući se na četiri osobe upoznate s razgovorima, da se o tome vode pregovori nekoliko mjeseci i da je bivši vlasnik nogometnog kluba Chelsea Roman Abramovič bio uključen u pokušaj posredništva.Navodi se da dužnosnici u Kijevu i Moskvi, kao dio procesa medijacije, sastavljaju popise djece prebačene u Rusiju nakon njezine sveobuhvatne invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Daria Herasimčuk, savjetnica ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i povjerenica za dječja prava i rehabilitaciju, odbila je za Reuters komentirati medijske napise. Zelenskij je više puta tražio strane lidere da pomognu po tom pitanju.
Kijev procjenjuje da je gotovo 19.500 djece nezakonito deportirano u Rusiju ili na okupirani Krim od početka invazije. Ukrajinski službeni podaci pokazuju da je vraćeno samo 385 djece. Moskva, koja kontrolira velike dijelove istoka i juga Ukrajine, poriče da je otela djecu.
Ukrajinski tužitelji optužili su u lipnju ruskog političara i dvojicu osumnjičenih suradnika za ratne zločine zbog navodne deportacije desetaka siročadi iz tada okupiranog južnog grada Hersona. Neka su djeca imala tek godinu dana. Optužbe su uslijedile nakon šire istrage provedene u suradnji s Međunarodnim kaznenim sudom (ICC) sa sjedištem u Haagu.
Taj je sud izdao u ožujku nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske povjerenice za prava djece Marije Lvove-Belove, optužujući ih za otmicu djece iz Ukrajine. Rusija odbacuje optužbe ICC-a i ne priznaje nadležnost tog suda, a naloge smatra ništavnima i nevažećima.
Rusi priznali osvetničke udare
12.24 - Noćni napadi na dva ukrajinska lučka grada bili su "masovni osvetnički udari", priopćilo je rusko ministarstvo obrane. Ministarstvo je priopćilo da su gađali Odesu i Mikolaiv i pogodili sve mete. "Oružane snage Ruske Federacije izvele su tijekom noći masovni osvetnički udar preciznim oružjem na objekate u kojima su se pripremali teroristički napadi protiv Ruske Federacije korištenjem čamaca bez posade", navodi se u priopćenju ministarstva. Rečeno je da su pogodili tvornicu za popravak brodova u blizini Odese gdje su se gradili takvi brodovi. "Osim toga, uništeni su skladišni objekti s oko 70.000 tona goriva korištenog za opskrbu opreme ukrajinske vojske" u blizini gradova Mikolaiv i Odesa, rečeno je, prenosi Sky News.
Udari su uslijedili dan nakon napada na Krimski most koji povezuje Rusiju s Krimom, koji je Moskva pripisala Ukrajini. Iako je Rusija rekla da je pogodila sve mete, Ukrajina tvrdi da je oborila svih šest krstarećih projektila Kalibr i 31 od 36 dronova. Kijev je rekao da su padajuće krhotine i udarni valovi oštetili nekoliko kuća i neodređenu lučku infrastrukturu u Odesi, ali nije otkrio više detalja. Nema izvještaja o smrtnim slučajevima, a jedan je stariji muškarac ozlijeđen u svojoj kući.
Uhićena ruska žena za koju se sumnja da je surađivala s Ukrajincima
11.10 - Ruska sigurnosna služba FSB uhitila je ženu za koju tvrdi da je prikupljala informacije o "kritičnom infrastrukturnom objektu" po nalogu ukrajinskih obavještajnih službi, javlja Sky New. Video s nadzorne kamere koji su podijelili ruski mediji pokazuje kako osumnjičenica koristi svoj telefon za snimanje u blizini hidroelektrane u ruskoj regiji Yaroslavl. Zatim je prikazana kako ju u njenom uredu uhićuju maskirani agenti FSB-a i policije.
Ruska novinska kuća Baza, koja ponekad objavljuje materijale FSB-a, objavila je razmjenu poruka između osumnjičenika i navodnog ukrajinskog koordinatora. U porukama žena pristaje dostaviti kartografske koordinate lokalnih željezničkih linija, vojnih ureda za novačenje i hidroelektrane. Također je pisala o organiziranju eksplozija diljem Rusije i kaže da postoji mnogo hidroelektrana u regiji Jaroslavl. "Raznijet ćemo ih u paramparčad tako da Rusija povuče svoje trupe iz (istočnog ukrajinskog grada) Bahmuta", piše neidentificirana osoba. Sud je osumnjičenici odredio dvomjesečni pritvor, izvijestila je novinska agencija RIA. FSB je priopćio da je protiv žene pokrenut kazneni postupak prema optužbama za koje je predviđena kazna do deset godina zatvora.
Neobičan komentar Putina
10.34 - Ruski predsjednik Vladimir Putin dao je pomalo čudan komentar na sastanku s jednim od regionalnih guvernera Rusije, javlja Sky News. Ruski predsjednik razgovarao je s regionalnim guvernerom Irkutska Igorom Kobzevom o tome kako podržati vojnike koji se bore u Ukrajini i njihove obitelji. U transkriptu objavljenom na web stranici Kremlja, Kobzev je rekao: "Imamo 192 građanina Irkutska nagrađenih državnim nagradama - ordenima, medaljama. Od njih je najmlađi, Heroj Rusije, vojnik Eduard Dyakonov, koji je poginuo u Mariupolju u ožujku prošle godine. On je svojim tijelom prekrio granatu i tako spasio svoje suborce. Ovo je za nas jako vrijedno, za nas su svi oni heroji, oni su u našem sjećanju, u našim srcima."
Prema transkriptu, Putin je na to odgovorio: "Pozdravite ih sve."
Rusi pokrenuli zračne napade
7.02 - Rusija je tijekom noći pokrenula zračne napade na jug i istok Ukrajine koristeći bespilotne letjelice i balističke rakete, priopćile su rano u utorak ukrajinske zračne snage. Južna luka Odesa i regije Mikolajiv, Donjeck, Herson, Zaporižje i Dnipro bile su pod prijetnjom napada ruskih bespilotnih letjelica, objavile su zračne snage u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. Dodaje se da Rusija možda koristi balističko oružje za napad na regije Poltava, Čerkasi, Dnipro, Harkiv i Kirovograd. Načelnik vojne uprave regije Odesa Oleh Kiper rekao je kako su tamošnji sustavi protuzračne obrane bili angažirani u odbijanju napada ruskih bespilotnih letjelica. "Postoji vjerojatnost za nekoliko valova napada", rekao je Kiper na Telegramu.
Putin najavio odgovor Rusije na napad na Krimski most
7.00 - Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je u ponedjeljak da se pojačaju sigurnosne mjere na Krimskom mostu, strateškoj infrastrukturi po drugi put oštećenoj u ukrajinskom napadu, za koji je najavio "odgovor". "Budući da je ovo drugi teroristički napad na Krimski most, očekujem konkretne prijedloge za poboljšanje sigurnosti te važne i strateške prometne infrastrukture", rekao je Putin na vladinoj sjednici koju je prenosila televizija. Putin je rekao da je jedna djevojčica ozlijeđena, a njezini roditelji su poginuli u tom ukrajinskom napadu na mostu koji Rusiju povezuje s Krimom, poluotokom koji je anektirala 2014. "Obitelj je putovala na Krim iz (ruske) Bjelgorodske oblasti", rekao je predsjednik. "Odgovor Rusije sigurno neće izostati. Ministar obrane priprema odgovarajuće prijedloge", rekao je Putin. Napad je prouzročio znatnu štetu na cestovnom dijelu mosta kojim se doprema vojna oprema ruskoj vojsci koja se bori u Ukrajini. Napad su izvele ukrajinske specijalne službe i pomorske snage pomoću "pomorskih dronova", rekao je u ponedjeljak za AFP izvor u ukrajinskoj sigurnosnoj službi (SBU). "Ovo je novi teroristički čin kijevskog režima", poručio je Putin.
Betonski most dug 18 km, izgrađen uz velike troškove po naredbi Vladimira Putina koji ga je pustio u promet 2018., sastoji se od dvaju paralelnih dijelova, jedan je namijenjen cestovnom, a drugi željezničkom prometu. Potpredsjednik ruske vlade Marat Husnuljin rekao je da temelji Krimskog mosta nisu oštećeni u eksploziji, što je Putin nazvao "dobrom vijesti". Husnuljin je rekao da će se most do 1. studenog u cijelosti otvoriti za cestovni promet.
