- Rusija drugu noć zaredom dronovima napala Kijev
- Ukrajinska i ruska strana izvijestile o žestokim borbama
- Lavrov: Sukob neće završiti dok Zapad ne odustane od planova da porazi Moskvu
- Medvedev: Vojna pomoć NATO-a Ukrajini treći svjetski rat čini sve bližim
- Rusija će izložiti uništenu NATO opremu u blizini zapadnih veleposlanstava
PRATITE TIJEK DOGAĐAJA:
Wagner predao oružje ruskom ministarstvu
23.25 - Ruska plaćenička skupina Wagner predala je velike količine teškog naoružanja, vojne opreme i tisuće tona streljiva ruskom ministarstvu obrane. Wagner je predao tenkove T-90 i T-80, višecjevne raketne bacače i razne topničke sustave, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov u srijedu u Moskvi. Uz to, predali su i više od 2500 tona raznog streljiva i 20.000 komada vatrenog oružja, rekao je. Objavljena je i video snimka tog naoružanja. Sva vojna oprema bit će servisirana i iskorištena, rekao je glasnogovornik. Vođa Wagnera Evgenij Prigožin pobunio se prošli mjesec protiv Moskve. Pobunu je prekinuo 24. lipnja kada su njegove snage bile manje od 200 kilometara od Moskve nakon posredovanja bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Zauzvrat su on i njegovi borci dobili imunitet od progona. Nekoliko dana poslije sastao se s Vladimirom Putinom. Kremlj nije rekao kakvi su bili rezultati tog sastanka.
'NATO se vratio shemama hladnog rata'
23.04 - Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je u srijedu da rezultati samita NATO-a u Vilniusu u Litvi pokazuju da se vojni savez "konačno vratio shemama hladnog rata". "Kolektivni Zapad" na čelu sa Sjedinjenim Državama nije spreman pomiriti se sa stvaranjem multipolarnog svijeta i namjerava braniti svoju hegemoniju svim raspoloživim sredstvima, uključujući i vojna", navodi se u priopćenju ministarstva, javlja CNN.
Pokušaji NATO-a da svoje agresivne težnje i djelovanje prikrije Poveljom UN-a ne prolaze nikakvu kritiku. Alijansa i svjetska organizacija nemaju ništa zajedničko”, navodi se. U istom priopćenju, ministarstvo vanjskih poslova je reklo da će Moskva pažljivo analizirati rezultate samita u Vilniusu i odgovoriti na vrijeme "koristeći sva sredstva i metode koje su nam na raspolaganju". Ministarstvo je također obećalo da će Rusija nastaviti jačati svoj vojni i obrambeni sustav.
UN-ov prijedlog Putinu
22.56 - UN je predložio Vladimiru Putinu način da se crnomorski dogovor o žitu održi na životu dok se približava datum isteka 17. srpnja. Glavni tajnik Antonio Guterres rekao je Putinu da bi podružnica ruske poljoprivredne banke mogla ponovno biti osnovana s međunarodnim platnim sustavom SWIFT u zamjenu za produženje ugovora. Moskva je zaprijetila odustajanjem od sporazuma o žitu zbog zabrinutosti oko ograničenja izvoza vlastitog žita i gnojiva. Jedan od ključnih zahtjeva bio je da se banka Rosselkhozbank ponovno poveže sa SWIFT mrežom nakon što ju je EU izbacila prošlog lipnja kao odgovor na invaziju Ukrajine. Europska komisija nije odgovorila na zahtjev za komentar o Guterresovom prijedlogu. Glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric rekao je novinarima da je cilj "ukloniti prepreke koje utječu na financijske transakcije preko ruske poljoprivredne banke, što je velika zabrinutost koju je izrazila Ruska Federacija, i istovremeno omogućiti nastavak protoka ukrajinskog žita kroz Crno more".
Biden optužio Putina da ima očajničku žudnju za moći
21.11 - Američki predsjednik Joe Biden optužio je u srijedu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ima "očajničku žudnju za zemljom i moći" te je obećao da NATO savez predvođen SAD-om neće posustati u podršci Ukrajini protiv ruske agresije. Govoreći u Litvi na kraju dvodnevnog sastanka čelnika NATO-a u Vilniusu, Biden je pohvalio narod te zemlje koja je bila pod sovjetskom okupacijom, pozdravio pridruživanje Finske savezu, kao i skori prijem njezine susjede Švedske. Biden, kojemu je NATO bez podjela jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta, poručio je da je Putin jako podcijenio odlučnost vojnog saveza. "NATO je jači, energičniji i da, ujedinjeniji nego ikad u svojoj povijesti. Doista, vitalniji je za našu zajedničku budućnost. Nije se to dogodilo slučajno, nije bilo neizbježno", rekao je Biden tisućama ljudi na Sveučilištu Vilnius. Mnogi od okupljenih imali su zastave Litve i SAD-a. "Kada su Putin i njegova očajnička žudnja za zemljom i moći pokrenuli svoj brutalni rat protiv Ukrajine, kladio se da će se NATO raspasti. Mislio je da će se NATO raspasti. Mislio je da će se naše jedinstvo razbiti na prvom testu, mislio je da će demokratski vođe biti slabi, ali bio je u krivu", dodao je.
Rusija će izložiti uništenu NATO opremu u blizini zapadnih veleposlanstava
20.41 - Rusija planira izložiti vojnu opremu NATO-a koju je uništila u Ukrajini ispred veleposlanstava zapadnih zemalja koje su je opskrbile, rekao je predsjednik parlamenta Vjačeslav Volodin. "Posebno je zanimljiv prijedlog da se spaljena oprema postavi uz veleposlanstva onih zemalja koje ju šalju u Ukrajinu", rekao jeVolodin, koji je izdao naredbu da se sve to organizira, javlja Sky News. Ruski dužnosnici više su puta kritizirali zapadne zemlje zbog isporuke oružja Ukrajini, tvrdeći da time riskiraju produljenje sukoba i izazivanje daljnje eskalacije. Ukrajina je zatražila oružje kako bi se obranila i ponovno zauzela ukrajinski teritorij koji su okupirale ruske snage nakon invazije Moskve 2022. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij sastao se s čelnicima NATO saveza u nastojanju da osigura dugoročne sigurnosne obveze.
Turski parlament će u listopadu glasati o ratifikaciji švedskog članstva u NATO-u
20.35 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je u srijedu da će proslijediti ratifikaciju švedske kandidature za NATO parlamentu ujesen nakon kraja ljetne stanke u radu parlamenta, dodajući kako očekuje da će Stockholm poduzeti neke korake protiv terorizma u zamjenu za ratifikaciju. Ankara je mjesecima odugovlačila s ratifikacijom, optužujući Švedsku da čini premalo po pitanju ljudi koje smatra teroristima, a većinom je riječ o članovima zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK). No, u neočekivanom obratu Erdogan je u ponedjeljak pristao parlamentu proslijediti zahtjev za pristupanje Švedske NATO-u. Ljetna stanka u turskom parlamentu počinje krajem tjedna, a ponovno će se sazvati u listopadu.
Pomirljiviji Zelenskij na samitu NATO-a
19.20 - Dugoročni planovi zemalja G7 da pomognu ukrajinskim oružanim snagama u odbijanju ruske agresije su "vrlo potreban i značajan uspjeh za Ukrajinu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u srijedu nakon samita NATO-a u Vilniusu. Zelenskij je tom izjavom bio puno pomirljiviji, nakon što je u utorak oštro kritizirao odluku vodstva NATO-a da ne uputi poziv Ukrajini da se pridruži tom vojnom savezu. "Pomoći ćemo Ukrajini da izgradi snažnu, umješnu obranu na kopnu, u zraku i na moru", rekao je američki predsjednik Joe Biden, govoreći zajedno sa Zelenskim. Velika Britanija, SAD, Francuska, Italija, Japan, Kanada i Njemačka čine skupinu G7. Druge zemlje pozvane su da se pridruže naporima za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini. "Danas pokrećemo pregovore s Ukrajinom kako bismo formalizirali - kroz bilateralne sigurnosne obveze i dogovore usklađene s ovim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima - našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet", stoji u priopćenju skupine G7.
Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo. NATO se kao organizacija naglašeno suzdržao od pružanja vojne pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao ulazak u izravan sukob s Rusijom, i želi to i dalje prepustiti državama članicama i drugima. Cilj sigurnosnih jamstava je izgraditi vojsku sposobnu oduprijeti se tekućoj agresiji Rusije i budućim napadima. Jamstva će uključivati modernu opremu za ukrajinske zračne i pomorske snage. Države G7 već su pružile značajnu vojnu potporu Kijevu, ali uglavnom za kopnene snage. Zapadni borbeni zrakoplovi ili ratni brodovi dosad nisu isporučeni, unatoč tome što je ukrajinsko vodstvo više puta tražilo moderne borbene zrakoplove. "Sigurnosno partnerstvo" najavljeno u srijedu ima za cilj ojačati Ukrajinu pružanjem dugoročne strategije na koju se Kijev može osloniti, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
Ruska televizija potvrdila da je poginuo visokopozicionirani general
18.56 - Zamjenik zapovjednika ruskog južnog vojnog okruga, general Oleg Zokov, poginuo je u ukrajinskom raketnom napadu, objavila je ruska državna televizija. "Nažalost, umro je herojski. Taj čovjek zaslužuje veliko priznanje, imao je nevjerojatan autoritet u oružanim snagama", rekao je umirovljeni general i zastupnik u Dumi Andrej Guruljov za televiziju u utorak. Rusko ministarstvo obrane nije službeno potvrdilo da je Zokov poginuo. Nekoliko ruskih kanala na Telegramu ranije je izvijestilo da je Zokov poginuo u granatiranju okupiranog ukrajinskog grada Berdjanska, koji se nalazi oko 100 kilometara od fronte. Kijev je zadnjih tjedana jako pojačao granatiranje ruskih pozadinskih zapovjednih i logističkih centara i skladišta goriva i streljiva, koristeći se među ostalim i britanskim krstarećim projektilima Storm Shadow. Zokov (51) je bio na europskom popisu sankcioniranih zbog sudjelovanja u ratu. Smatra ga se dijelom odgovornim za niz raketnih napada na ukrajinske gradove. On je šesti ruski general čija je smrt potvrđena od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine.
Rusi podigli Mig
17.44 - Rusija je poslala borbeni zrakoplov MiG-31 kako bi spriječila norveški vojni zrakoplov da povrijedi njezinu granicu, priopćilo je ministarstvo obrane te zemlje. Posada je identificirala norveški zrakoplov kao patrolni avion P-8A Poseidon iznad Barentsovog mora, rečeno je. Navodno se okrenuo od granice kada se približio ruski mlažnjak. "Let ruskog lovca izveden je u strogom skladu s međunarodnim pravilima za korištenje zračnog prostora iznad neutralnih voda, bez presijecanja zračnih ruta ili opasnog približavanja zrakoplovu strane države", priopćilo je ministarstvo. Incident se dogodio dok su se čelnici NATO-a sastali u Litvi drugog dana samita kojim je dominirao rat u Ukrajini.
Surovikin je na odmoru
16.08 - General Sergej Surovikin, zamjenik zapovjednika ruskih vojnih operacija u Ukrajini, koji nije viđen u javnosti od prošlomjesečne oružane pobune plaćenika, "na odmoru je", rekao je u srijedu zastupnik vladajuće stranke u Dumi. Andrej Kartapolov, predsjednik Odbora za obranu državne Dume, čuje se na video snimci objavljenoj na društvenim mrežama kako kaže: "Surovikin se trenutno odmara. Trenutno nije na raspolaganju". Surovikin, za kojeg je ruski tisak skovao nadimak "general Armagedon" zbog agresivnih taktika u sukobu u Siriji, posljednji je put viđen u javnosti kada je putem videa uputio poziv da se prekine pobuna boraca plaćeničke skupine Wagner 23. i 24. lipnja. Surovikin je navodno imao dobre odnose s Wagnerom i Prigožinom, koji je hvalio generala te istovremeno vrijeđao ostale članove ruskog vojnog vodstva, posebice ministra obrane Sergeja Šojugua i načelnika glavnog stožera ruskih oružanih snaga Valerija Gerasimova, zbog njihovog vođenja rata u Ukrajini. Prema pisanju New York Timesa, koji se poziva na američke obavještajne izvore, Surovikin je unaprijed znao da se priprema pobuna i ruske vlasti provjeravaju je li i on bio umiješan. Neki ruski i strani mediji su prošli mjesec objavili da je Surovikin uhićen, no za sada nema službeno potvrde da je u pritvoru. Kremlj odbija odgovoriti na pitanja o sudbini generala. Pobuna za koju je predsjednik Vladimir Putin rekao da je mogla zemlju gurnuti u građanski rat najveći je izazov s kojim se šef Kremlja suočio u 23 godine vladavine. Istodobno je rusko ministarstvo obrane u ponedjeljak pokazalo generala Valerija Gerasimova, načelnika Glavnog stožera oružanih snaga, po prvi put u javnosti nakon neuspjele pobune plaćeničke skupine Wagner 24. lipnja, što je znak da je zadržao svoju dužnost. Gerasimov (67) je treći najmoćniji čovjek u ruskoj vojsci nakon predsjednika Vladimira Putina i ministra obrane Sergeja Šojgua. Smatra se da zajedno s njima drži jednu od tri nuklearne aktovke s naredbama za nuklearni udar. Gerasimov je odigrao ključnu ulogu u ruskom preuzimanju Krima od Ukrajine 2014. i u ruskoj vojnoj potpori predsjedniku Bašaru al-Asadu u sirijskom građanskom ratu. Putin je u siječnju imenovao Gerasimova na čelu kampanje u Ukrajini, a general Sergej Surovikin postavljen je za jednog od tri zamjenika.
Zelenskij: 'Donosimo kući značajnu pobjedu'
16.07 - Volodimir Zelenskij kratko je komentirao nakon govora Joea Bidena. Ukrajinski predsjednik rekao je da je ishod samita u Vilniusu "jako potreban". Zahvalio je članicama na podršci i pozdravio "važan paket sigurnosnih jamstava" zemalja G7. "Danas ukrajinsko izaslanstvo donosi kući značajnu sigurnosnu pobjedu za Ukrajinu - za našu zemlju, za naš narod, za našu djecu." Zelenskij je rekao da je deklaracija otvorila "nove sigurnosne prilike" za njegovu zemlju. Zahvaljujem svima koji su to omogućili, rekao je.
Budućnost Ukrajine u NATO-u
16.02 - Američki predsjednik Joe Biden je na samitu NATO-a rekao da su na kraju prvog sastanka vijeća NATO-Ukrajina te da su se svi saveznici složili da je budućnost Ukrajine u NATO-u, javlja Sky News. Rekao je da je razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom kojega je, kako se čini, nazivao Vladimirom, što je slično ime Volodomiru. "Vladimir i ja mi… Ne bih trebao biti toliko familijaran… Gospodin Zelenskij i ja razgovarali smo o vrstama jamstava koja bismo mogli dobiti u međuvremenu dok sam bio u Ukrajini i kad smo se sretali na drugim mjestima. Danas su dugoročne obveze koje preuzimamo potkrijepljene idejom da ćemo u međuvremenu pružiti sigurnost Ukrajini." Dodao je da danas članice G7 pokreću zajedničku deklaraciju potpore Ukrajini. Okvir G7 usmjeren je na osiguranje održivih snaga koje su sposobne braniti Ukrajinu sada i odvratiti rusku agresiju u budućnosti. Također će pružati sigurnosnu pomoć i modernu vojnu opremu na kopnu, zraku i moru. U zajedničkoj deklaraciji čelnici G7 rekli su da će stajati uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno".
Lavrov: 'Sukob neće završiti dok Zapad ne odustane od planova da porazi Moskvu'
Oružani sukob u Ukrajini nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da dominira i porazi Moskvu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru za indonezijske novine objavljenom u srijedu.
Cilj "kolektivnog Zapada predvođenog SAD-om" je jačanje svoje globalne hegemonije, izjavio je Lavrov za list Kompas.
Ruski ministar trebao bi ovaj tjedan prisustvovati samitu Istočne Azije i regionalnom forumu ASEAN-a u Džakarti, kao i američki državni tajnik Antony Blinken.
"Zašto oružani sukob u Ukrajini ne prestane? Odgovor je vrlo jednostavan - nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da očuva svoju dominaciju i prevlada opsesivnu želju da Rusiji nanese strateški poraz od svojih kijevskih marioneta", navodi se u transkriptu razgovora objavljenog na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Lavrov je također optužio Kijev da ignorira indonezijski mirovni plan i umjesto toga promovira vlastiti "paket ultimatuma".
Ukrajina je odbacila indonezijski plan, koji je uključivao poziv na uspostavu demilitarizirane zone, ponovivši stav Kijeva da Rusija treba povući svoje trupe iz Ukrajine, podsjeća Reuters.
Ukrajinska i ruska strana izvijestile o žestokim borbama
Ukrajinska vojska u utorak je izvijestila o teškim borbama na istoku i jugoistoku zemlje, rekavši da su njene snage odbile desetke napada neprijatelja, dok su ruski izvještaji između ostalog apostrofirali uspješnu obranu kod razrušenog grada Bahmuta.
Glasnogovornik Glavnog stožera Ukrajine Andrij Kovaliov rekao je da su ukrajinske snage odbile rusko napredovanje potpomognuto topničkim udarima u blizini dva grada sjeverno od Bahmuta, zauzetog od strane ruskih plaćeničkih snaga krajem svibnja.
Promjenjiva situacija u blizini Bahmuta je u središtu pozornosti, a Ukrajina je ostvarila dobitke na južnom rubu grada, posebice u strateškom selu Kliščivka, piše Reuters.
Oslobađanje sela, koje se nalazi na uzvišenju, dalo bi ukrajinskim snagama operativnu prednost u potencijalnom okruživanju ruskih snaga u Bahmutu, kažu analitičari.
Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da kontrolira visine koja okružuju selo, omogućujući joj da puca na ciljeve u samom Bahmutu.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruske snage odbile devet pokušaja ukrajinskog napredovanja u istočnoj regiji Donjeck, uključujući i jedan napad u blizini Kliščivke.
Na jugu, Ukrajina je objavila da je ponovno zauzela skupinu sela, u sklopu rane faze prodora prema Azovskom moru.
Ukrajinski general Oleksandr Tarnavski, zapovjednik ukrajinskih snaga u južnom sektoru Tavriia, putem komunikacijske platforme Telegram izvijestio je da su bitke bješnjele u cijelom sektoru, a da su njegove snage odbile 27 neprijateljskih napada.
Procijenio je ruske gubitke tijekom 24 sata na nekoliko stotina mrtvih i ranjenih.
Unatoč svim dobicima Ukrajine u njezinoj protuofenzivi, ruske snage još uvijek drže goleme dijelove zemlje nakon više od 500 dana rata, a prema nekim procjenama to iznosi 17 posto ukrajinskog teritorija, napominje Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je jučer izrazio nezadovoljstvo jer NATO Ukrajini nije ponudio vremenski okvir za članstvo, sugerirao je da se rane faze protuofenzive u dvije regije odvijaju po planu, no također je rekao da bi volio da napredak bude brži.
Rusija drugu noć zaredom dronovima napala Kijev
Rusija je drugu noć zaredom pokrenula val napada bespilotnim letjelicama na Kijev i njegovu regiju, a prema prvim informacijama ukrajinske vojske, nije bilo žrtava i većeg razaranja, a sve su letjelice presretnute prije no što su pogodile svoje mete.
"Na 504. dan invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, neprijatelj je izveo još jedan zračni napad na glavni grad", rekao je Serhij Popko, čelnik kijevske vojne uprave, u objavi na kanalu Telegram.
Reutersovi svjedoci u Kijevu čuli su eksplozije koje podsjećaju na zvuk sustava protuzračne obrane koji presreće zračne objekte, navodi agencija.
Nije trenutno poznato koliko je dronova iranske proizvodnje Rusija lansirala i koliko ih je presretnuto.
Zračne uzbune iznad Kijeva i širom Ukrajine bile su oglašene više od dva sata, a napad se dogodio u jeku samita čelnika NATO-a u litvanskom Vilniusu, koji je Kremlj kritizirao, upozoravajući da će Moskva odgovoriti kako bi zaštitila vlastitu sigurnost.
Noć ranije, Rusija je lansirala 28 dronova na Kijev i južnu luku Odesu, a ukrajinska protuzračna obrana oborila je 26 iranskih dronova Shahed.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij će u srijedu u Vilniusu nazočiti inauguralnoj sjednici Vijeća NATO-Ukrajina, tijela koje je osnovano kako bi približilo Kijev i 31-člani transatlantski vojni savez, navodi Reuters.
Medvedev: 'Vojna pomoć NATO-a Ukrajini treći svjetski rat čini sve bližim'
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da povećanje vojne pomoći Ukrajini od strane NATO saveza treći svjetski rat čini sve bližim.
Komentirajući prvi dan NATO summita u Vilniusu u Litvi, na kojem su brojne zemlje obećale više oružja i financijske potpore Ukrajini, Medvedev je rekao da ta pomoć neće odvratiti Rusiju od postizanja njezinih ciljeva u Ukrajini.
"Potpuno ludi Zapad nije mogao smisliti ništa drugo (...) Zapravo, to je slijepa ulica. Treći svjetski rat je sve bliže", napisao je Medvedev na komunikacijskoj platformi Telegram.
"Što sve ovo znači za nas? Sve je očito. Specijalna vojna operacija nastavit će se s istim ciljevima", dodao je Medvedev.
Reuters podsjeća da se Medvedev za predsjedničkog mandata od 2008. do 2012. predstavljao kao liberalni modernizator, dok trenutno njeguje gard žestokog antizapadnog "jastreba" iz Kremlja.
