Kada je počeo rat u Ukrajini, brojni su se novinari našli na ruskim 'popisima'. Jedna od njih je i Julija Olhovska iz Melitopolja, jednog od gradova koji se pri početku invazije našao na meti ruskih granata.
Novinari nisu jedini, na tim su se popisima našli aktivisti, političari, javne osobe, pa i drugi stanovnici okupiranih područja koje su Rusi odveli iz njihovih domova.
Kada je jednoga dana u 5:30 sati, ujutro, čula kucanje na vratima, Olhovska je znala koga će zateći s druge strane. Čekala su je petorica muškaraca u vojnim uniformama koja su joj naredila da pođe s njima. Ukrcali su je u kombi i odveli u praznu redakciju lista Melitopolski Vedomosti za koji je radila, a koju su zauzele ruske snage. Kaže da su je ispitivali pet sati.
"Rekli su mi, nešto poput: 'Ovdje počinje novi život i vjerojatno ćete biti zainteresirani za sudjelovanje u izgradnji ovog novog života. Ne sjediti negdje sa strane, već biti u središtu. MI vam dajemo priliku da radite. Potrebni su nam objektivni ljudi, koji znaju pisati, da dokumentiraju ovaj novi život", rekla je Olkhovska za CNN.
Nakon što je jasno dala do znanja da neće surađivati, rekli su joj kako razumiju da je malo uplašena i da će joj dati malo vremena da razmisli. Ispričala je i da se jedan od njih predstavio kao član nove ruske civilno-vojne uprave.
Oteli joj oca
Nakon što je nekoliko Melitopoljskih novinara bilo oteto na sličan način, glavni direktor medijske uprave u tom gradu zaustavio je objavljivanje u tiskanim i internetskim izdanjima. Taj su potez bile prisiljene povući i druge medijske kuće u okupiranim područjima. Na kraju je njihovo izvještavanje preuzela ruska propaganda.
Nakon što je 11. ožujka otet i gradonačelnik Melitopolja, proruska političarka koja ga je zamijenila, Galina Danilčenko, objavila je koji su točno njihovi informacijski ciljevi:
"Naš glavni zadatak je prilagoditi sve mehanizme novoj stvarnosti kako bismo čim prije počeli živjeti novim načinom života."
A taj je zadatak uključio otmice lokalnih dužnosnika, imenovanjima lažnih vijeća i angažiranjem proruskih suradnika kako bi se ostvarila atmosfera nesigurnosti i straha.
Sličnu je situaciju doživjela i novinarka Svetlana Zalizetska, koju su Rusi oteli i doveli na sastanak s Daličenkovom, a ona joj je objasnila da mora surađivati s njima i da je u Moskvi čeka svijetla karijera. Nakon što ih je odbila i odselila iz Melitopolja, javili su joj da imaju njenog oca i da je žele zadržati blizu sebe. No, kada ih je ponovo odlila pustili su ga na slobodu.
'Bojim se izaći'
"Mnogi obični ljudi su odvedeni. Ne znamo ni sva imena. Zato što su ljudi uplašeni i ne obraćaju se medijima da prijave otmicu svojih najmilijih", rekla je Olhovska za CNN.
Dodala je i da su mnogi koji se javno protive okupaciji morali promijeniti svoje adrese, jer su ih Rusi vrlo brzo našli i odvodili, neke na par sati kao i nju samu, a neke na mnogo duže periode.
Jedan od prvih većih gradova koji je pao u ruske ruke bio je Herson. Tamo su stanovnici redovito održavali demonstracije protiv okupacije, sve dok ruski vojnici na njih nisu počeli ispaljivati gumene metke i koristiti suzavac. Na toj demonstraciji koja se pretvorila u nerede bila je i Oksana Afanasjeva sa svojim suprugom Dimitrijem, članom kvartovskog vijeća i poznatim taekwondo sportašem. Ispričala je kao su ih rusi pokušali oteti kada su bježali s demonstracija, a nekoliko sati kasnije pojavili su se na njihovim vratima. Nakon što su pretresli kuću, Dimitrija su odveli i obećali da će ga te večeri pustiti. No, tjedan dana nakon otmice, Oksana i dalje ne zna što se dogodilo s njezinim mužem.
"Bojim se za svoj život i bojim se izaći van", rekla je za CNN.
Organizacija UN-a za ljuska prava u Ukrajini rekla je za CNN da su zabilježili najmanje 45 slčajeva nestanka i zatvaranja dužnosnika, aktivista, novinara i drugih civila od početka rata. Nekoliko ih je naknadno pušteno, no točan broj otetih civila tek treba biti utvrđen.
Mučili ga nožem i strujom
"Proteklih dana dobila sam mnogo poruka od ljudi koji su uspjeli pobjeći iz zarobljeništva okupatora. Prijavljuju masovne slučajeve mučenja zarobljenika. Javno želim naglasiti da ćemo pronaći svakog ruskog vojnika i svakog sudionika koji počini ratni zločin i privesti ih pravdi na Haškom i drugim sudovima", poručila je potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk.
U međunarodnom medijskom centru u Lavovu, smještenom u preuređenom baru, Reporteri bez granica i ukrajinski Institut za masovne informacije dokumentiraju slučajeve proizvoljnog pritvaranja kako bi ih podnijeli Međunarodnom kaznenom sudu. Nedavno su objavili zastrašujući anonimni izvještaj ukrajinskog novinara koji radi za Radio France, koji kaže da su ga ruski vojnici mučili nožem i strujom, tukli čeličnim šipkama i oduzimali mu hranu.
Drugi novinar i regije grada Hersona, Oleg Baturin, ispričao je da su ga Rusi dočekali na autobusnoj stanici kada se išao sastati s jednim aktivistom u vezi priče na kojoj je radio.
"Prvog dana su ispitivanja, premlaćivanja, prijetnje trajala oko dva sata... Onda je bio čisto psihički pritisak. I ispitivanja svaki dan", rekao je za CNN.
Progon novinara ključni je dio ruskog okupacijskog plana, smatra Sergej Tomilenko, predsjednik ukrajinske Nacionalne unije novinara, koji je dokumentirao slične slučajeve od Putinove invazije na Krim prije osam godina. Njihov strateški cilj je, kaže, stvoriti alternativnu stvarnost.
"Ruski okupatori predlažu lokalnim novinarima, medijima, da budu njihovi protagonisti. U ovoj fazi, nakon tenkova, nakon borbi i okupacije, pokušavaju uključiti novinare u svoju kampanju."
"Ali mnogi ne žele surađivati, pa je drugi dio njihova cilja ušutkati, zaustaviti kritičko medijsko praćenje", rekao je Tomilenko.
