Ono čega se mnogi pribojavali od početka rata u Ukrajini, ovih bi se dana trebalo ostvariti. Separatistički čelnici u četiri ukrajinske regije koje kontroliraju ruske snage i njihovi opunomoćenici najavili su "referendume" koji će se održati od petka do utorka, a na kojima bi stanovnici trebali odlučiti hoće li se pridružiti Rusiji.
Referendumi su nezakoniti i prema ukrajinskom i prema međunarodnom pravu, većina analitičara smatra ih lažnima, a slični su onima koje je Rusija već pokrenula uoči aneksije Krima 2014. godine. No, uz jednu ključnu razliku. Ruska vojna kontrola mnogo je slabija u Hersonu, Donjecku, Lugansku i Zaporožju nego što je bila na Krimu, au tijeku je i velika Ukrajinska protuofenziva koja je nagnala na povlačenje mnoge ruske trupe.
Ponižen na bojnom polju posljednjih tjedana, Putin možda vjeruje da bi promjena na političkom terenu mogla spriječiti ukrajinski napredak i natjerati zapadne vlade na preračunavanje, piše The Washington Post.
"Nakon pripojenja teritorija, Moskva bi ukrajinske napade na ta područja vjerojatno proglasila napadima na samu Rusiju, upozoravaju analitičari, što je potencijalni okidač za opću vojnu mobilizaciju ili opasnu eskalaciju kao što je uporaba nuklearnog oružja protiv Ukrajine”, konstatirala je novinarka spomenutnog portala, Robyn Dixon.
Ruski Parlament trenutno podržava prijedlog zakona kojim će se pooštriti kazne za niz zločina, poput dezerterstva i neposlušnosti, ako su počinjeni tijekom vojne mobilizacije ili borbenih situacija. Pro-ratni tvrdolinijaši pozvali su na takve oštrije mjere kako bi oživjeli posustale ratne napore Rusije. Oni također vjeruju da će pooštravanje kontrole nad ukrajinskim teritorijem koji je okupirala Rusija povećati ulog u korist Kremlja.
"Sudeći prema onome što se događa i što će se dogoditi, ovaj tjedan označava ili predvečerje naše neposredne pobjede ili predvečerje nuklearnog rata. Ne vidim nikakvu treću opciju ", napisala je na Twitteru Margarita Simonjan, glavna urednica državnog propagandnog kanala RT.
No, izgleda da Rusija sve više gubi potporu svojih istočnih saveznika, što se pokazalo prošlog tjedna na summitu u Uzbekistanu. Putin se tamo suočio se s određenim pritiskom čelnika Kine i Indije da što prije okonča sukob u Ukrajini.
"Te su zemlje signalizirale Putinu da bi trebao okončati rat što je prije moguće i prestati tvrditi da predstavlja cijeli nezapadni svijet. Akcije Moskve, dakle, smjeraju na to ili da što prije okončaju rat ili, ako ne uspije, da za to okrive druge ljude, a rusku invaziju na susjednu zemlju pretvore u obrambenu", tvitao je Alexander Baunov, ruski novinar i stručnjak za međunarodnu politiku.
Zapanjujuće pobjede Ukrajine u sjeveroistočnoj regiji Harkova postavile su temelj za ovaj strateški zaokret. Brzo ukrajinsko napredovanje razotkrilo je iscrpljenu, neorganiziranu rusku vojsku koja se istopila. Također je dodatno urušio Putinov propagandni narativ oko rata. Kremlj je mjesecima predstavljao rusku invaziju kao "specijalnu operaciju" s neizbježnim ishodom - vratiti neposlušnog malog susjeda natrag u okrilje Rusije. Niz oštrih neuspjeha ilustrirao je prividnu nemogućnost odlučujuće ruske vojne pobjede.
Dara Massicot iz američkog think tanka Rand Corporation upozorila je da bi sljedeća faza rata - još uvijek pod golemim utjecajem zapadne vojne potpore Ukrajini - mogla uključivati cijeli novi niz ruskih provokacija.
"Ako Kremljov gambit aneksije ne uspije zaustaviti borbe i potporu Ukrajini, Kremlj će morati napasti kako bi pokazao da je ozbiljan. To znači eskalaciju koja bi mogla doći u različitim oblicima, uključujući nove raketne napade na ukrajinska civilna područja i energetsku infrastrukturu, kibernetičke napade i vježbe koje uključuju mahanje nuklearnim oružjem, ako ne i njegovo raspoređivanje", tvitala je.
