Prekid neretvansko-ruske veze, poljoprivrednici u očaju: 'To je nekad bilo zlato Neretve. Danas je obično smeće'
Posljedice bi izravno mogle osjetiti brojne Hrvatske tvrtke. Pitanje je što će biti s Petrokemijom zbog visokih cijena plina, HEP bi se mogao naći u gubicima, kao i Prvo plinarsko društvo. Nemojte zaboraviti da je nekadašnji Agrokor danas Fortenovaca, a gazde su Rusi. Odnosno ruska banka VTB kojoj je Boris Johnson danas u potpunosti zamrznuo imovinu.
A probleme bi mogli imati i ljudi koji u dolini Neretve uzgajaju mandarine. Kad su prije 8 godina Rusiji uvedene sankcije, propalo je 8000 tona hrvatskih mandarina.
Putin je Rusima dao Krim, a uzeo mandarine.
Procjenjuje se kako se, prije uvođenja embarga, na rusko tržište
izvozilo 30 posto ukupne godišnje proizvodnje mandarine u dolini
Neretve. Što bi na godišnjoj razini iznosilo 20 tisuća do 25
tisuća tona.
„Svakomu je bio dovoljan njegov Rus jer jedan Rus ti je bio dovoljan da uzme. Imate otkupnih centara koji su radili 90 posto samo Rusiju. I oni su s novcima bili ili u džepu ili na računu. Oni bi uplatili milijun eura pa kad se ispuca taj milijun eura samo javiš da je to gotovo i oni uplate drugog“, kazao je Niko Kapović, bivši direktor otkupnog centra i poljoprivrednik.
„Na terenu se mogao vidjeti veliki broj kamiona ruskih i
moldavskih tabli koji su tovarili mandarinu u dolini Neretve“,
izjavio je Željko Bjeliš, predsjednik Udruge
Neretvanska mladež.
„Dakle, došli smo da nismo imali dovoljno mandarine, odjednom u
godinu kad imamo viška mandarine. Naprosto se otkupni centri nisu
snašli“, objasnio je Kapović.
„Neretva se nikad neće oporaviti, ako se ovako nastavi. Jer ako
je cijena mandarine 1.80 - 1.60 govorimo nama proizvođačima koja
znači ne opravdava svoj ulog, nemamo mi što pričat o mandarini“,
poručio je Neven Mataga, potpredsjednik Hrvatske
voćarske zajednice.
„Drugi efekt je bio zapuštanje voćnjaka, tako da mi sada možemo slobodno reći da oko trideset posto voćnjaka mandarina je zapušteno“, kazao je Kapović.
„Sve je to nekako stagnira kažemo prelijevanje iz šupljeg u prazno. Jednostavno se to sve na nekakvo preživljavanje“, poručio je Željko Bjeliš, predsjednik Udruge Neretvanska mladež.
„To je nekad bilo zlato - zlatno Neretve. Danas, to je jedno
obično smeće da tako rečem za svoje trude, za svoj proizvod“,
kazao je Mataga.