Ako je prošli četvrtak, kada je invazija počela, bio crni, ovaj i svaki sljedeći mogao bi biti još mračniji. Bombe padaju na sve strane. Broj poginulih raste. Djeca i majke se boje izaći iz podruma.
Pao je Herson - lučki grad od četvrt milijuna stanovnika. Međunarodni je kazneni sud otvorio istragu o mogućim ratnim zločinima u Ukrajini. Istovremeno, sve oči svijeta gledaju prema bjelorusko poljskoj granici gdje traje druga runda pregovora.
Snažna eksplozija razorila je stambenu četvrt u Černihivu. Broj ozlijeđenih još se ne zna. Sinoć je tamo pogođena skladište nafte koje su vatrogasci gasili cijelu noć.
I u Buči, zapadno od Kijeva, gore kuće. Herson, lučki grad kod Krima - pao je.
''Probudili su me glasni prasci. Otvorio sam prozor i vidio tenkove deset metara od moje kuće. Vidio sam i vojnike koji pucaju u znak upozorenja i govore civilima da se vrate u kuće. A ljudi trče po ulici. Bilo je strašno biti ovdje s obitelji. Ovo je jedno od najstrašnijih iskustava koje sam doživio'', izjavio je Zainish Hussain iz Hersona u Ukrajini.
Da bi stanovnici ostali živi, gradonačelnik je ispregovarao s Rusima policijski sat, i da ih nitko neće napadati.
''Samo sam ih zamolio da ne pucaju u ljude. Nemamo ukrajinske oružane snage u gradu, samo civile i ljude koji žele živjeti ovdje! Zastava iznad nas je ukrajinska. A da bi ostalo isto, ovi će uvjeti morati biti ispunjeni. Nemam još ništa za ponuditi'', kazao je Igor Kolikajev, gradonačelnik Hersona.
U Mariupolju, glavnoj strateškoj luci, stanovnici nemaju struje, ni vode, a od bombi koje ih zasipaju ne uspijevaju pokupiti mrtve s ulica, svjedoči njihov gradonačelnik.
''Svi se borimo za svoju slobodu, za svoju zemlju, za naš jedini Mariupolj. Ne napadamo nikoga. Jednostavno smo kod kuće. To znači da je Bog s nama. To znači da je istina s nama. To znači da će pobjeda biti na našoj strani'', rekao je Vadim Bojčenko, gradonačelnik Mariupolja.
34 civila poginulo je u jednom danu u Harkivu. Taj drugi najveći ukrajinski grad prepun je ruševina. Predsjednik Zelenski ohrabruje svoj narod viješću da im stiže 16 tisuća inozemnih boraca - među njima i hrvatskih, zbog čega je naš vojni ataše pozvan na razgovor u rusko Ministarstvo obrane.
''Oko 200 plaćenika iz Hrvatske stiglo je preko Poljske i spojilo se s nacionalističkim snagama na jugoistoku Ukrajine'', rekao je Igor Konašenkov, glasnogovornik ruskog ministarstva obrane.
''Oni nemaju pravo na status zatvorenika. Najbolje što strani plaćenik može očekivati nakon pritvaranja je da bude optužen'', kazao je Konašenkov.
Rusima, kojih je tvrdi Zelenski, stradalo 9 tisuća, poručio je da idu kući.
''Nema tog oružja koje niste upotrijebili protiv nas, protiv slobodnih ukrajinskih građana. A sada kroz svoju propagandu govorite da ćete u Ukrajinu poslati takozvani humanitarni konvoj. Zapamtite, bezbožnici, kada te milijuni ljudi proklinju, ne možeš se spasiti'', kazao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Sinoć je pogođena željeznica kojom su izbjeglice trebale napustiti glavni grad.
Cijela je okolica Kijeva pod stalnim napadom. A zastrašujuće dug konvoj, prema britanskim je obavještajcima, stoji na 30 km od glavnog grada. Oružje je u ruke uzeo i 81-godišnji učitelj.
''Svaka osoba koja dođe u Ukrajinu s oružjem, bit će ubijena iz ove puške'', rekao je Pjotr Vierko iz Kijeva.
Uoči rusko-ukrajinskih pregovora na bjelorusko-poljskoj granici, francuski je predsjednik Emmanuel Macron telefonom sat i pol razgovarao s Vladimirom Putinom pokušavajući ga uvjeriti da griješi oko vlade u Kijevu. Javnosti se obratio i glasnogovornik Kremlja:
''Velika je to tuga. Naravno, svi suosjećamo s rodbinom i prijateljima, onima koji su izgubili muževe, djecu. To je velika tragedija za sve nas. Ujedno možemo biti ponosni na herojstvo naših vojnika. Njihov će podvig ući u povijest, njihov podvig u borbi, moglo bi se reći, protiv nacista'', izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Na pregovorima Rusi traže da Ukrajinci priznaju njihovo pripojenje Krima, te neovisnost Donecka i Luhanska. Ukrajinci traže - prekid vatre i uspostavu humanitarnog koridora.
