Jedne prohladne travanjske noći, ruski borbeni zrakoplov bacio je bombu na užurbani grad, parajući cestu i bacajući krhotine preko autoceste. Nitko nije poginuo, ali eksplozija je bila toliko jaka da je ostavila krater od 20 metara, a parkirani automobil odbacila na krov obližnje trgovine.
Incident je to koji je sada u Ukrajini uobičajen prizor, ali spomenuti napad nije se dogodio tamo, već u - Rusiji.
Belgorod - grad i regija 600 kilometara od Moskve - od granice s Ukrajinom udaljen je kojih pola sata vožnje, što ga čini vitalnom stanicom za ruske opskrbne linije, ali i jedinstveno ranjivim. Dok u Moskvi i Sankt Peterburgu građani učinke ruske invazije vide u rastućim troškovima života, oni koji žive u Belgorodu pod nogama osjećaju zveckanje udaljenih eksplozija dok zvukovi sukoba odjekuju diljem regije, piše Guardian.
Između dvije vatre
Ruski borci koji ratuju na strani Ukrajine u ponedjeljak su tvrdili da su prešli iz Ukrajine kako bi napali dva sela duž granice. Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov kazao je da je osmero ljudi ranjeno nakon što se selo našlo pod vatrom topništva. Ukrajina se odrekla svake veze s ruskim partizanima međutim, još jedna takva grupa rekla je da je sudjelovala u napadu. Bio je to posljednji primjer nasilja koje je pogodilo regiju Belgorod.
Istovremeno, upravo su projektili lansirani iz Belgoroda bili su među onima koji su gradove diljem Ukrajine pretvorili u ruševine. Moskva je optužila Kijev da je uzvratio napadima na regiju pa je tako od početka rata krivila Ukrajinu za napade na skladišta nafte, sabotiranje željezničkog mosta, dizanje skladišta streljiva u zrak te čak za gađanje zgrada u Belgorodu projektilima.
Ukrajina je tijekom cijelog rata uglavnom poricala odgovornost za napade na ruski teritorij. Na kraju krajeva, opskrba Ukrajine američkim i drugim zapadnim oružjem uvjetovana je time da se ono ne koristi za napade na ciljeve unutar Rusije. Ipak, mračnom ironijom, možda je sama ruska vojska ta koja se pokazala kobnom za građane Belgoroda.
Incident za incidentom
Ruske trupe, pogođene lošim vodstvom i padom morala, proglašene su odgovornima za niz napada, nesreća i eksplozija koje su potaknule sve veći nered u regiji. Tako je u listopadu prošle godine na vojnom poligonu u Belogordu ubijeno 11 ruskih vojnika kada su dvojica kolega dobrovoljaca otvorila vatru. U siječnju, tri su osobe poginule, a njih 16 je ozlijeđeno, u eksploziji izazvanoj "neopreznim" rukovanjem granatom u skladištu streljiva.
Prošloga mjeseca, pak, ratni zrakoplov slučajno je pogodio Belogord, a rusko ministarstvo obrane incident je opisalo kao "slučjano ispuštanje zrakoplovnog streljiva". Tisuće ljudi evakuirano je iz grada kako bi se uklonio eksploziv u blizini kratera promjera 20 metara.
Razdvojeni granicom
Belgorod se gotovo cijelo desetljeće suočava s nasiljem koje je Rusija pokrenula na Ukrajinu.
Nakon što su na istoku zemlje 2014. izbile borbe između Ukrajine i ruskih separatista, tisuće ukrajinskih izbjeglica pobjegli su preko granice. Do listopada 2014. gradske vlasti Belgoroda navele su da je u regiju došlo više od 60.000 raseljenih Ukrajinaca.
Otkako je u veljači 2022. izbio rat, bilo je izvještaja o tisućama novih prelazaka, osobito nakon oslobađanja ukrajinskog grada Harkiva u rujnu prošle godine. New York Times je izvijestio da su se neki Ukrajinci, koji su živjeli pod ruskom okupacijom u Harkivu, bojali da će ih tretirati kao suučesnike.
Prije 2014. Rusi u Belgorodu redovito su putovali u Harkiv – drugi po veličini grad u Ukrajini. Prekogranična prijateljstva, veze i obitelji bili su uobičajeni na relaciji od 80 kilometara. Međutim, izbijanjem rata granica je razdvojila mnoge, uključujući i obitelji.
Irina koja s kćerkom živi u Belgorodu, u rujnu prošle godine ispričala je za Guardian kako je rat utjecao na njezinu obitelj. Njezin bivši suprug, naime, živi preko granice, u Harkivu. "Naše dijete je podijeljeno između dvije zemlje", kazala je Irina tada. "Bez obzira što se dogodi."
