Čelnik Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grossi želi otputovati u Černobil kako bi razgovarao s Rusijom i Ukrajinom o sigurnosnim jamstvima za ukrajinska nuklearna postrojenja, a o svom naumu, kaže, obavijestio je obje države.
Tvrdi kako razmatraju ponudu, a pojasnio je i kako je objavio svoj prijedlog u petak nakon što je Rusija pogodila kompleks nuklearne elektrane u Zaporižju gdje je izbio požar.
Grossi je rekao da reaktori u nuklearnoj elektrani Zaporižje nisu pretrpjeli štetu kad je u noći projektil pogodio susjednu zgradu. Ukrajinsko osoblje i dalje radi u nuklearnim pogonima, a područje je pod kontrolom ruskih snaga, dodao je pa zaključio i kako nije izmjerena povećana radioaktivnost. "Ipak stanje je i dalje iznimno napeto i teško", naglasio je. "To je situacija bez presedana".
Prošli tjedan, ruske snage zauzele su Černobil, gdje se 1986. dogodila jedna od najvećih nuklearnih katastrofa u povijesti, a današnja događanja potaknula su svjetske stručnjake da se obrate javnosti po pitanju opće sigurnosti nuklearnih elektrana, a zajedno s njima i svijeta.
Na portalu Scimex oglasio se dr Edward Obbard, profesor Sveučilišta New South Wales ujedno i koordinator programa za nuklearno inženjerstvo. Govori kako požar na istom prostoru na kojem se nalazi nuklerna elektrana ne može potaknuti taljenje jezgre nuklearnog reaktora, što je definitivno najgori mogući scenarij.
Dodaje kako je veći rizik direktan pogodak na zgradu u kojoj se nalazi reaktor ili pak dotok goriva. Ako pritom nastane dovoljno snažna eksplozija da probije spremište u kojem se isti nalazi, govori, moguće je da bi došlo do curenja radioaktivnih materijala.
Zaključio je i kako ovo nije situacija u kojoj mediji trebaju govoriti o kvazi apokaliptičnim scenarijima jer važnost nuklearne elektrane za opskrbu nekih europskih zemalja, a posebice Ukrajine, daleko je bitnija. Tvrdi i kako su svi rizici vezani za nuklearnu elektranu, čak i za one u neposrednoj blizini i u najgorem mogućem scenariju daleko slabiji od nastavka rata koji se odvija na tom teritoriju.
Tony Irwin, profesor na australskom
sveučilištu radi razliku između černobilske i elektrane
Zaporožje. Kaže kako ova oko reaktora ima takozvani oklop, neku
vrstu spremišta koji će zaustaviti bilo kakvo istjecanje
radioaktivnih tvari. Za razliku od Fukušime, govori, reaktori
imaju i zasebne bazene s vodom koji hlade reaktor i stvaraju
paru. Uz uobičajeni rashladni sustav, ovi reaktori imaju i
izvanredne sustave za hlađenje koji će direktno ubrizgati
vodu u slučaju bilo kakvog problema.
Zaključuje i kako je prijavljeno da je vatra izbila u zgradi za
obuku, a reaktor je zatvoren u masivni betonski prostor koji ga
štiti od požara.
Profesor David Fletcher sa Sveučilišta u Sydneyu dodaje kako ga ne zabrinjava katastrofalna eksplozija kao ona u Černobilu, nego ga brine moguća šteta nastala na rashladnom sustavu koji je reaktoru potreban čak i kada je ugašen.
"Ovakva vrsta oštećenja prethodila je nesreći u Fukušimi", dodaje.
Naposljetku, profesorica na Sveučilištu Monash, Maria Rost Rublee dodaje kako trenutno postoji značajna briga oko taljenja bilo kojeg dijela jezgre jer bi to značilo katastrofu.
"Trebamo otkriti otkud dolazi energija ako je elektrana ugašena. Ako je veza s reaktorom narušena onda se oslanjamo na pomoćne dizel generatore koji su lako zapaljivi", rekla je.
