Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je u srijedu u Europskom parlamentu ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije i zauzela se za zajednički sustav nabave energenata u EU-u. Šefica EK upozorila je na raspravi o eskalaciji ruske agresije na Ukrajinu da će se nakon zime ponovno morati puniti skladišta plina, istaknuvši da bi EU "trebala imati zajednički sustav nabave energenata".
Pozdravila je plan REPowerEU kojim "se ubrzava prema energetskoj neovisnosti".
Europska komisija je još 18. svibnja predstavila plan "REPowerEU", kao odgovor na poteškoće i poremećaje koje je ruska invazija na Ukrajinu izazvala na globalnom energetskom tržištu. Taj plan predviđa prestanak ovisnosti o ruskim energentima do 2027. godine.
"EU je spremna razgovarati o ograničenju cijene plina za proizvodnju električne energije", rekla je eurozastupnicima von der Leyen.
Šefica EK rekla je da bi ograničenje cijene plina za proizvodnju električne energije bilo "privremeno rješenje do novog europskog indeksa cijena".
Von der Leyen je također upozorila da je potrebno zaštititi europsku energetsku infrastrukturu.
"Sabotaža plinovoda Sjeverni tok pokazala je koliko je ranjiva naša energetska infrastruktura (...) Moramo biti pripravniji, provesti stres testove kritične infrastrukture, koristiti satelite za nadzor i detektiranje potencijalnih prijetnji", rekla je von der Leyen.
Ambasadori EU zemalja postigli su dogovor oko novih sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, piše Politico.
Naime, nove sankcije uključuju i ograničenje cijena prodaje ruske nafte. Ovo je već osma runda sankcija EU-a protiv Rusije, a predložila ga je Ursula von der Leyen prošloga tjedna. Ovakav tijek razvoja situacije došao je nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zaoštrio ratnu retoriku koristeći i nuklearna oružja kao prijetnju Zapadu. Također, Putin je istovremeno naredio i mobilizaciju 300.000 Rusa za pojačanje ruskih trupa u Ukrajini.
EU nastoji natjerati Putina da plati za invaziju na Ukrajinu i eskalaciju tog rata, pogotovo nakon što je organizirao referendume za anektiranje okupiranih dijelova Ukrajine, piše Politico.
Više EU zemalja izrazilo je zabrinutost zbog novih mjera, pogotovo zbog ograničenja cijene nafte, a detalje mjera još treba verificirati u pisanom obliku. Ova mjera omogućila bi pravnu osnovu za određivanje gornje granice cijena, što su dogovorile zemlje G7. Tri EU članice Malta, Grčka i Cipar posebno su zabrinute zbog novih mogućih sankcija jer njihove flote tankera prevoze većinu ruske nafte, što bi pak moglo značajno utjecati na njihova gospodarstva.
Putin je već više puta prozivao Europsku uniju zbog sankcija, a upućivao je i prijetnje da će Zapad zadesiti još veća katastrofa ako se EU odluči na ograničenje cijena ruske nafte i ostalih energenata.