Ruska invazija na Ukrajinu praćena je valom lažnih vijesti, a taj se val, kako rat bjesni, iz dana u dan povećava. Posebno na društvenim mrežama. Na Twitteru se u svega sat vremena pojavi oko šest tisuća objava na ovu goruću temu, među kojima ima i brojnih snimki koje često nisu autentične. A dok svijet prati što se događa u ratom pogođenoj zemlji, Rusi žive s cenzurom. Društvenim mrežama kruže i informacije i dezinformacije.

„Ja se najčešće informiram putem Facebooka“, kaže prolaznik iz Zagreba.

„Televizija je nekako televizija“, kazao je Vilijan Mačukat iz Rijeke. 

„Najviše pratim na Instagramu ili na Tik Toku“, rekla je Tara Morić iz Rijeke.

„Po mogućnosti Twitter jer tamo najviše twitta predsjednik i ukrajinski premijer kao i nekolicina novinara koji tweetaju na engleskom“, kaže Toni Jurić iz Splita.

„Ako je nekakav legitiman portal, novinarska kuća onda ću više manje vjerovati“, poručio je Marko Šutić iz Zagreba.

„Najviše volim čitati na Facebooku jer smatram volim vidjeti perspektivu ljudi kako komentiraju sve“, kaže Karmen Amižić iz Splita. Tako je primjerice ispod snimke eksplozije u skladištu u Bejrutu 2020., stala je snimka "Putin Veliki napao je Ukrajinu".

Društvene mreže poslužile su kao građanski megafon, slažu se komunikacijski stručnjaci. „Vidjeli smo to na primjeru koronavirusa, vidimo sada na primjeru rata. Brže obiđu svijet one informacije koje su snažne, a lažne vijesti često imaju tendenciju biti snažne jer su tako oblikovane da bi izazvale reakciju ljudi“, objasnila je Mia Biberović, urednica portala Netokracija.

Isto tako, lanac poruka širi se i drugim komunikacijskim alatima. „Stavljaju stare slike iz drugih ratova da bi prikazali kao što je u Ukrajini tako da baš i ne vjerujem u sve to“, kazala je Nika Jordana iz Zagreba.

„Vjerujem samo bombama što padaju, a ovo sve je politika“, kaže Filip Tomičić iz Splita.

„Imali smo primjer da je iz Ukrajine došla vijest da su srušili ruski avion, a to je bila snimka iz video igre, imali smo primjer sukob ukrajinskih i ruskih snaga, ispalo je da je snimka iz 2014.“, izjavila je Biberović. A komunikacijski stručnjak Petar Tanta iz prve ruke uspoređuje način komunikacije u Domovinskom ratu i sada. Njegov djed Ivan Trnokop bio je prvi hrvatski opunomoćeni veleposlanik u Ukrajini.

„Moja baka je osobno nosila kazete na njihovu televiziju da se vidi to razaranje Vukovara i na koji način, jer tamo su bile zemlje slavenski okrenuti, postojao je informacijski rat, ali tad nije bilo Twittera veleposlanstva“, kazao je Petar Tanta, komunikacijski stručnjak.

A neki su zakinuti za informacije poput Rusa, koji su prvo ograničili pristup Facebooku zbog navodne cenzure, META je uzvratila udarac i ograničila oglašavanje državnim medijima. Dok ostatak svijeta izvještava o napadu na ukrajinski toranj, ruska televizija objavljuje da su Ukrajinci odgovorni za napade na vlastite gradove. Stručnjaci su složni, ništa bez više provjerenih izvora, pogotovo na društvenim mrežama.