- Amerikanci uništili kemijsko oružje, kasetno poslali u Ukrajinu
- Erdogan podržao Ukrajinu i najavio Putinov dolazak
- SAD uoči samita NATO-a otklonio mogućnost brzog ukrajinskog članstva u savezu
- Ruski ministar obrane prisustvovao vojnoj obuci na 500. dan invazije na Ukrajinu
- Zelenskij posjetio Zmijski otok kako bi obilježio 500 dana rata
- Biden upozorio Xija nakon sastanka s Putinom
PRATITE TIJEK DOGAĐANJA:
Ruska pogranična regija pod teškim granatiranjem
23.30 - Pogranična regija Belgorod suočila se s teškim granatiranjem iz Ukrajine tijekom proteklog dana, ustvrdio je lokalni guverner.
Dvije osobe su ozlijeđene u napadima, rekao je Vjačeslav Gladkov.
Guverner Gladkov tvrdi da je na Belgorod ispaljeno 100 topničkih granata, gađajući okruge Belgorodsky, Borisovsky, Valuysky, Krasnoyaruzhsky i Shebekinsky. Ukrajina nije komentirala izvješće o granatiranju.
Borba za vlast u Kremlju
23.00 - Kratkotrajni pokušaj vojne pobune Wagnera predvođenog Jevgenijem Prigožinom ostavio je puno veće posljedice nego što se to na prvu moglo procijeniti. Iz inače jako zatvorenog Kremlja svakodnevno „cure” informacije o snažnim borbama unutar samog vrha ruske vlasti. Za sada se čini da bi pobjednik mogao biti Viktor Zolotov, zapovjednik Rosgvadrije, piše NBC. Punog naziva Savezna služba postrojbi Nacionalne Garde Ruske Federacije pod izravnim je Putinovim nadzorom i po svojem ustroju i namjeni najbliže je talijanskim karabinjerima ili francuskim žandarima. Na okupiranim područjima Ukrajine Rosgvadrija obavlja i zadaće vojne policije.
Najave da će upravo Rosgvadrija dobiti naoružanje koje je pripadalo Wagneru znači da će se pretvoriti u pravu vojsku. Da se na tome ozbiljno radi potvrđuje vijest da bi Rosgvadriji uskoro trebala biti pripojena i specijalna postrojba Grom Savezne službe za kontrolu narkotika koja je pod upravom Ministarstva unutarnjih poslova. Sasvim je očito da je Putin potpuno izgubio povjerenje u ministra obrane Sergeja Šojgua. Jedino što još drži Šojgua na čelu ministarstva je činjenica da je Prigožin pokrenuo oružanu pobunu upravo sa zahtjevom da se smijene Šojgu i načelnik glavnog stožera general Valerij Gerasimov. mI Gerasimovu su „odbrojani dani”, no kao i u slučaju Šojgua Putin ne želi njihovim prebrzim smjenama ruskoj javnosti pokazati kako je Prigožin bio u pravu. Ili još gore, da popušta Prigožinovim zahtjevima. Ako su Šojgu i Gerasimov trenutno zaštićeni, to se ne odnosi na sve ostale časnike.
Ukrajina: Ruske snage pokušale napredovati u pet smjerova u Donjecku i Luhansku
22.20- Ruske snage pokušale su napredovati u istočnim regijama Donjecka i Luhanska, priopćio je ukrajinski Glavni stožer. U svom večernjem ažuriranju navodi da su ruske trupe pokušale ofenzivu u pet smjerova. Ranije je ministarstvo obrane Velike Britanije priopćilo da je Ukrajina ostvarila dobitke oko grada Bahmuta u regiji Donjecka.
U Lavovu dočekani bivši zarobljenici iz Azovstala
22.00 - Ukrajinski predsjednik Zelenski stigao je u grad Lavov na zapadu zemlje s petoricom bivših ratnih zarobljenika, zapovjednika Azova, koji su do zadnjeg branili Mariupolj u Azovstalu. Oni su se vratili iz Turske, gdje su boravili otkad su oslobođeni u rujnu lani.
U Lavovu ih je dočekalo puno ljudi koji su im oduševljeno klicali i pljeskali.
Grlić Radman: Ako zemlje zapadnog Balkana žele u EU, trebaju uvesti sankcije Rusiji
19.10 - Zemlje zapadnog Balkana moraju, ako žele postati članice Europske unije, biti usklađene s politikama EU-a, što podrazumijeva i uvođenje sankcija Rusiji, izjavio je u subotu hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. „Ako su zemlje zapadnog Balkana odlučile biti dio Europske unije, trebale bi ju striktno pratiti i biti usklađene s politikama EU-a“, rekao je Grlić Radman na Dubrovnik Forumu.
„Nemoguće je sjediti na dvije stolice. Sve zemlje trebaju osuditi rusku agresiju, nametnuti sankcije, pokazati solidarnost prema Ukrajini te promovirati regionalnu stabilnost i dobrosusjedske odnose“, dodao je panelu "Zapadni Balkan: Novi euroatlantski zamah". Grlić Radman je istaknuo kako je „nacionalni interes Hrvatske sigurno i stabilno susjedstvo“ i ponovio kako Hrvatska zemljama zapadnog Balkana može pomoći „znanjem, ekspertizom i iskustvom“ na putu prema Europskoj uniji.
Moskva: Slanjem kasetnog streljiva SAD priznaje slabost i postaje suučesnik
17.30 - Rusija je u subotu objavila da je isporuka kazetnih bombi Ukrajini, o čemu su odluku donijele Sjedinjene Države, "priznanje slabosti" koje će Washington učiniti "suučesnikom" u pogibiji civila od toga kontroverznog oružja. "Transfer kazetnog streljiva gesta je očajnika i priznanje slabosti u kontekstu neuspjeha takozvane ukrajinske protuofenzive", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Ruska je diplomacija osudila "ciničan pokušaj produljenja agonije sadašnjih ukrajinskih vlasti, koje pritom ne vode brigu o civilnim žrtvama" koje stradaju od ovih bombi. "Isporukom kazetnog streljiva Washington će zapravo postati suučesnik u bombardiranju i dijelit će punu odgovornost za smrti uzrokovane eksplozijama, što se odnosi i na smrt ruske i ukrajinske djece", istaknula je Moskva. To oružje zabranjeno je u nizu zemalja, posebice u Europi, u zemljama potpisnicama Konvencije iz Osla iz 2008., no nisu je potpisale ni Sjedinjene Države, ni Ukrajina niti Rusija.
Sa Zelenskim iz Turske se vraćaju i branitelji Azovstala
17.00 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski posjetio je Tursku, gdje je razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, a po povratku je objavio video kojim je otkrio da se u domovinu s njime vraćaju zapovjednici obrane Mariupolja i Azovstala
Zapovjednici tada pukovnije, danas brigade Azov Nacionalne garde Ukrajine i 36. brigade marinaca koji su na početku ruske invazije na Ukrajinu više od 80 dana branili opkoljeni južni lučki grad na Azovskom moru nakon predaje čeličane Azovstal, posljednje točke otpora u Mariupolju, završili su u ruskom zarobljeništvu.
Četiri mjeseca poslije, u sklopu razmjene s ruskim okupatorima oslobođeno je 215 ukrajinskih branitelja. Međutim, zapovjednici obrane Mariupolja i Azovstala, inzistirala je tada Rusija, nisu se mogli vratiti svojim obiteljima, već su bili poslani u Istanbul.,
Ranije se spominjalo da je dogovor takav da će u svojevrsnom kućnom pritvoru u Turskoj morati dočekati kraj rata.
No, Zelenski ih je sada, prema svemu sudeći u dogovoru s Erdoganom, odlučio vratiti kući, svojim obiteljima.
Medvedev potpuno otpustio kočnice
16.20 - Dmitrij Medvedev žestoko je kritizirao Joea Bidena, omalovažavajući dob američkog predsjednika, akcije u Afganistanu, optužujući ga i da je svojom podrškom Ukrajini na rubu "izazivanja nuklearnog Armagedona". Bivši ruski predsjednik i premijer, danas predsjedavajući ruskog Vijeća sigurnosti i inače objavljuje prijetnje od kojih se Kremlj suzdržava, a sada je potpuno otpustio bilo kakve kočnice.
Medvedev je preko Telegram računa napao američkog predsjednika. U travnju je nazvao Bidena "senilnim" i "očajnim starcem" nakon što je američki predsjednik najavio svoju kandidaturu za reizbor 2024.
Medvedev se na to osvrnuo i u svojoj posljednjoj objavi u subotu u kojoj je ismijavao "pospanog senilnog Bidena". Rekao je da je Biden "sramotno pobjegao iz Afganistana" i da "sakrije sramotu, uništio ekonomiju Europe". Kako je točno Biden uništio ekonomiju Europe nije pojasnio, ali je zato bio jasan njegov prijezir prema opskrbi Ukrajine "stotinama tona oružja". "Sada nakon što je iscrpio sve svoje resurse, obećava kazetnu municiju", kao i perspektivu članstva Kijeva u NATO-u, što ako se dogodi "znači Treći svjetski rat". "Moglo bi se reći i da se ovdje radi o bolesnom starcu s teškom demencijom. Možda je, kao 'umirući djed' odlučio graciozno otići uz nuklearni Armagedon koji će na sljedeći svijet sa sobom odvesti pola čovječanstva.", piše Medvedev.
NATO pojačao obranu Vilniusa
15.15 - NATO savez je Vilnius pretvorio u tvrđavu branjenu naprednim naoružanjem kako bi se zaštitilo američkog predsjednika Joe Bidena i druge vođe bloka, koji se idući tjedan sastaju svega 32 kilometra daleko od bodljikave žice na granici s ruskom saveznicom Bjelorusijom.
Šesnaest članica NATO-a je poslalo ukupno oko 1000 vojnika kako bi štitili samit 11. i 12. srpnja, koji će se odvijati samo 151 kilometar od Rusije. Mnoge države također šalju napredne sustave protuzračne obrane koji baltičkim zemljama nedostaju.
"Bilo bi više nego neodgovorno da naše nebo bude nezaštićeno dok stižu Biden i vođe 40 zemalja", rekao je litavski predsjednik Gitanas Nauseda.
Gdje je Prigožin? Lukašenko se distancira od šefa Wagnera, Kremlj ga pokušava ocrniti
12:30 - Čini se da je došlo do preokreta kada su u pitanju šef grupe Wagner Jevgenij Prigožin i njegovi plaćenici. Prigožin i wagnerovci pronašli su utočište u Bjelorusiji, ali Prigožin se našao u izrazito opasnom limbu, odnosno svojevrsnom međuprostoru, javlja CNN. Bjeloruski predsjednik Lukašenko se, naime, u četvrtak distancirao od Prigožina kada je izjavio da ni Prigožin ni njegovi plaćenici nisu u Bjelorusiji te da nije jasno hoće li se ikada preseliti tamo.
"On je u Sankt Peterburgu. Ili je možda jutros otputovao u Moskvu ili negdje drugdje. Ali sada nije na teritoriju Bjelorusije", kazao je Lukašenko za CNN.
Lukašenko je navodno posredovao dogovoru oko okončanja Prigožinove pobune u Rusiji, jer se on i šef Wagnera poznaju dugo vremena, oko 20 godina. Međutim, Lukašenko je te navode u četvrtak demantirao kada je izjavio da je ruski predsjednik Vladimir Putin puno duže Prigožinov prijatelj te ga puno bolje poznaje.
Kap koja je prelila čašu u dugotrajnim napetostima između Prigožina i ruskog Ministarstva obrane bilo je inzistiranje ministarstva da Wagnerovi plaćenici potpišu ugovore s ruskom vladom. Prigožin je to odbio. Lukašenko je, pak, u četvrtak inzistirao da bi, ako Wagner dođe u Bjelorusiju, njegovi plaćenici morali potpisati ugovore s bjeloruskom vladom.
"Kada se odluče smjestiti u Bjelorusiji, mi ćemo s njima sklopiti ugovor", rekao je on.
Institu za proučavanje rata (ISW) smatra kako sve ovo ukazuje da se Prigožin možda ne uspijeva održati dogovor s Lukašenkom o sigurnosnim jamstvima Bjelorusiji.
Lukašenko je kazao da se Wagner nalazi u svojim stalnim bazama koje imaju u Rusiji i Ukrajini, a u koje su se povukao nakon bitke za Bahmut. Negirao je izvještaje prema kojima Bjelorusija gradi kampove za obuku Wagnerovih snaga i istaknuo da je Minsk ponudio grupi Wagner nekoliko bivših sovjetskih vojnih kampova. Dao je naslutiti i da Wagner još nije pristao na raspoređivanje u tim bazama, jer "ima drugačiju viziju (svojeg) raspoređivanja". Detalje nije želio otkriti. Negirao je da je sporazum raskinut i istaknuo da o pitanju transfera i raspoređivanja Wagnerovih snaga trenutačno nema odluke.
Ruski izvori također su naveli da je Prigožin u Rusiji, iako neovisne potvrde o tome gdje se on nalazi za sada nema. Jedan ruski oporbeni medij izvijestio je da je Prigožinov zrakoplov sletio u Rostovsku oblast nakon što je u četvrtak ujutro poletio iz Moskovske oblasti. Neki mediji sa sjedištem u Sankt Peterburgu u srijedu su izvijestili da je Prigožin osobno pokupio nekoliko komada oružja malog kalibra koje je dan ranije zaplijenila ruska Federalna sigurnosna služba (FSB) iz zgrade FSB-a u Sankt Petersburgu.
Mediji su također izvijestili da je Prigožin bio u Moskvi tijekom vikenda 1. i 2. srpnja. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov ustvrdio je da Kremlj ne prati Prigožinova kretanja, ističući da Kremlj ne može i ne želi pratiti njegovo kretanje. Lukašenko je istaknuo da ni on ni Putin nisu željeli ubiti Prigožina te je odbacio svaku sugestiju da bi ruski predsjednik mogao pokušati ubiti Prigožina u budućnosti.
No, kako ocjenjuju u ISW-u, Peskovljeva izjava je apsurdna s obzirom na to da Kremlj i ruske sigurnosne snage imaju mogućnost pritvoriti Prigožina ili mu ograničiti kretanje u Rusiji. To je posebno apsurdno ukoliko je istina da Prigožin doista bio u mogućnosti pokupiti svoje oružje iz zgrade FSB-a.
I taman kad se doznalo da je Prigožin u Rusiji, a ne u Bjelorusiji, ruski državni mediji objavili su snimke policijskog upada u Prigožinov ured i rezidenciju u Sankt Peterburgu. Snimka - koju su ruski voditelji opisali kao skandaloznu - prikazuje nešto za što se tvrdi da su zalihe zlata, novca i perika, zajedno s oružjem i nekoliko putovnica koje očito pripadaju Prigožinu, ali s više različitih identiteta.
Neki ruski ultranacionalisti kritizirali su zbog toga rusku državnu propagandu, sugerirajući da pokušaj Kremlja da otuđi ultranacionalističku zajednicu od Prigožina ne uspijeva. Jedan Telegram kanal povezan s grupom Wagner optužio je rusko Ministarstvo unutarnjih poslova da je namjerno pustilo snimke FSB-ovih racija u medije kako bi Prigožina prikazali kao izdajicu kojeg jedino zanima raskošan život.
Zelenski posjetio Zmijski otok kako bi obilježio 500 dana rata
11:50 - Zmijski otok dospio je na naslovnice širom svijeta prvog dana ruske invazije kada je ukrajinski lovac rekao ruskom ratnom brodu koji se približavao 'jebi se'. Iako se isprva tvrdilo kako su svi ukrajinski vojnici na tom otoku ubijeni nakon ove poruke, kasnije se ispostavilo da je to bila lažna vijest.
Nakon što je četiri mjeseca bila pod kontrolom Rusije, trupe Vladimira Putina su se povukle i Ukrajina je ponovno preuzela kontrolu nad otokom.
"Zmijski otok. Slobodni otok slobodne Ukrajine", rekao je ukrajinski predsjednik uz videosnimku svog posjeta. "Iako je ovo mali komad zemlje usred našeg Crnog mora, veliki je dokaz da će Ukrajina povratiti svaki djelić svog teritorija. Želim zahvaliti s ovog mjesta pobjede, svakom našem vojniku za ovih 500 dana", rekao je Zelenski.
Ruski ministar obrane prisustvovao vojnoj obuci na 500. dan invazije na Ukrajinu
11:30 - Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je na 500. dan ruske invazije na Ukrajinu prisustvovao obuci novih borbenih jedinica, rekli su dužnosnici u subotu.
"Šef ruske vojske je pregledao pripreme i provedbu vježbi vožnje i gađanja posada tenkova T-90", objavilo je ministarstvo na svom kanalu komunikacijske platforme Telegram. Ministar je inspekciju proveo na poligonu na jugu Rusije.
Novi vojnici s ograničenim ugovorima prolaze 38 dana dugu obuku radi pripreme za aktivnu službu, a riječ je o mješovitim vježbama s različitim granama vojske, uključujući mehanizirane streljačke, oklopne i topničke jedinice.
Rusija je, otkako je započela svoju invaziju na Ukrajinu 24. veljače 2022., pretrpjela nekoliko poraza nakon prvotnih teritorijalnih dobitaka. Kremlj je na to reagirao djelomičnom mobilizacijom prošle jeseni. Iako su ruske snage uglavnom u obrani, naročito na jugu Ukrajine, Moskva je dosad poricala da namjerava nastaviti s mobilizacijom te tvrdi da su nedavno unovačeni vojnici, koji su ugovorom vezani za ministarstvo obrane, dovoljni za potrebe na bojišnici.
Šojgu je bio kritiziran zbog načina na koji je vodio rat. Obustavljena pobuna plaćeničke skupine Wagner prošlog je mjeseca bila izravno usmjerena protiv ruskog vojnog vrha. Wagnerov šef Evgenij Prigožin, koji je godinama profitirao zbog ugovornog sustava u vojsci, odjednom se počeo žaliti na korupciju, nepotizam i nesposobnost. Šojgu, koji je tijekom kratkog ustanka nestao s vidika, nakon pobune je povećao svoju prisutnost u medijima.
Biden upozorio Xija nakon sastanka s Putinom
11:00 - Nakon što je najavio svoje planove za slanje kazetnog streljiva u Ukrajinu, Joe Biden održao je sastanak s kineskim predsjednikom. Tijekom razgovora rekao je Xi Jinpingu da 'bude oprezan' jer se Peking oslanja na zapadna ulaganja.
'Rekao sam: Ovo nije prijetnja. Ovo je promatranje', rekao je Biden. 'Otkako je Rusija ušla u Ukrajinu, 600 američkih korporacija se povuklo iz Rusije. A rekli ste mi da vaše gospodarstvo ovisi o ulaganjima iz Europe i Sjedinjenih Država.'
Upitan kakav je bio Xijev odgovor, Biden je rekao: 'Slušao je i nije se svađao. I, kako možete primijetiti, nije se do kraja 'uvalio' u Rusiju.'
Putin i Xi održali su dvodnevne razgovore u ožujku koje su zaključili toplim riječima prijateljstva između Kine i Rusije i zajedničkim kritikama Zapada, ali bez znakova diplomatskog napretka oko Ukrajine. Postoje pojačane napetosti i pesimizam u odnosima SAD-a i Kine oko pitanja nacionalne sigurnosti, uključujući Tajvan, ruski rat u Ukrajini i sve strože američke zabrane izvoza.
Biden otklonio mogućnost brzog ukrajinskog članstva u savezu
8:00 - Manje od tjedan dana prije ključnog samita NATO saveza u litavskom glavnom gradu Vilniusu, Sjedinjene Države su u petak isključile bilo kakvu mogućnost da će Ukrajina dobiti ubrzani poziv u zapadni obrambeni blok.
"Ne mislim da je (Ukrajina) spremna za članstvo u NATO-u", rekao je američki predsjednik Joe Biden za televiziju CNN u petak. "Ne mislim da postoji suglasje u NATO-u oko toga treba li ili ne dovesti Ukrajinu u NATO-ovu obitelj sada, u ovom trenutku, usred rata", kazao je Biden. "Ako rat traje, onda smo svi u ratu. U ratu smo s Rusijom kad bi bilo tako", istaknuo je, referirajući se na pakt o kolektivnoj obrani koji predstavlja srž Sjevernoatlantskog ugovora.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan govorio je slično, rekavši da će sastanak u Vilniusu "biti važan trenutak o tom putu prema članstvu", no da Ukrajina ima "daljnje korake koje mora poduzeti".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij se već duže vrijeme zalaže za to da NATO otvori put za članstvo Kijeva, tvrdeći da ukrajinske snage u svojoj borbi da odbiju rusku invaziju čine više nego bilo koja članica saveza kada je riječ o obrani vrijednosti, koje se NATO obvezao štititi. Zelenskij će također prisustvovati sastanku saveza koji se treba održati 11. i 12. srpnja u Vilniusu.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i drugi članovi saveza također Ukrajini nisu pružili svoju punu podršku kada je riječ o njezinom skorom primanju u obrambeni blok. Vođe saveza bi se idući tjedan trebali složiti glede paketa podrške za Ukrajinu, rekao je Stoltenberg u petak u Bruxellesu.
"Učinit ćemo Ukrajinu još snažnijom i postaviti viziju za njenu budućnost", kazao je. Planirana dugoročna podrška uključuje višegodišnji program potpore, snažnije političke veze s Kijevom i reafirmaciju NATO-ovog obećanja da će primiti Ukrajinu u svoje redove.
Samit će poslati "jasnu poruku" Moskvi, rekao je Stoltenberg, dodavši da "NATO stoji ujedinjen i ruska agresija se neće isplatiti". Vođe će na samitu također podržati planove o odgovoru na mogući napad Rusije ili neke terorističke skupine te o povećanju proizvodnje oružja, napomenuo je Stoltenberg.
Erdogan podržao Ukrajinu i najavio Putinov dolazak
1:30 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan sastao se u petak navečer s ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskijem i iskazao punu podršku njegovoj zemlji, ali i najavio da će ga idući mjesec posjetiti Vladimir Putin.
Erdogan se u petak u Istanbulu prvi put sastao s ukrajinskim predsjednikom otkako je počeo ruski napad. Kazao je poslije sastanka da Ukrajina "zaslužuje integraciju s NATO-om" i pozvao Kijev i Moskvu da se vrate mirovnim pregovorima. Najavio je da će "idući mjesec" Tursku posjetiti ruski predsjednik Vladimir Putin.
Erdogan i Zelenskij razgovarali su o budućnosti ukrajinskog sporazuma o izvozu žitarica preko Crnog mora. Sporazum, postignut u srpnju 2022. uz pokroviteljstvo Ujedinjenih naroda i Turske, istječe 17. srpnja, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje.
"Nadamo se da će sporazum biti produžen", rekao je Erdogan i najavio da o tome namjerava razgovarati s Putinom u kolovozu.
Zelenskij je kazao da se mnogi ljudi diljem svijeta oslanjaju se na taj koridor za hranu "i ti životi ne mogu ovisiti o raspoloženju predsjednika Ruske Federacije". Američkom predsjedniku Bidenu zahvalio je na odluci da Ukrajini pošalje kasetno streljivo.
Amerikanci uništili kemijsko oružje, kasetno poslali u Ukrajinu
1:00 - Američka vojska uništila je svoje posljednje zalihe kemijskog oružja, objavio je predsjednik Joe Biden, nekoliko sati nakon što je obznanio da je Ukrajinu odlučio poslati kontroverzno kasetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja.
"Danas s ponosom objavljujem da su Sjedinjene Države sigurno uništile svoje posljednje zalihe kemijskog oružja i dovele nas korak bliže svijetu slobodnom od tog užasa", kazao je Biden u pisanoj izjavi.
Sjedinjene Države potpisnice su Konvencije o zabrani kemijskog oružja, koju je Senat ratificirao 1997. godine, po kojoj sve potpisnice trebaju uništiti zalihe kemijskog oružja do 30. rujna ove godine.
Amerikanci su godinama uništavali svoje preostale zalihe kemijskog oružja u vojnim skladištima u Pueblu, u Coloradu, i u Richmondu u Kentuckyju. Godine 2022. posljednja raketa M55 s nervnim otrovom VX uništena je u tvornici u Kentuckyju. Sjedinjene Države imale su prije pedesetak godina 40.000 tona kemijskog oružja.
"Kemijsko oružje odgovorno je za neke od najužasnijih epizoda gubitaka ljudskih života. Iako će uporaba tog smrtonosnog oružja uvijek biti mrlja u povijesti, danas je naša nacija konačno ispunila svoje obećanje da će osloboditi svoj arsenal od tog zla", rekao je republikanski čelnik Mitch McConnell.
Kemijsko oružje počelo se koristiti u Prvom svjetskom ratu, koji su zbog toga neki nazivali i "ratom kemičara". Po podacima UN-a, kemijsko oružje usmrtilo je 100.000 ljudi u Prvom svjetskom ratu i uzrokovalo još milijun žrtava u svijetu od tada.
Biden je svega nekoliko sati prije objavio da SAD u Ukrajinu šalje kontroverzno kasetno streljivo, koje je zbog neselektivnog ubijanja zabranjena u mnogim zemljama, naročito europskim.
"Bila mi je to vrlo teška odluka", kazao je Biden u razgovoru za CNN. "Trebalo me dugo uvjeravati da to učinim", rekao je pravdajući se da je tako odlučio jer je Ukrajini ponestalo streljiva.
Ukrajinci su, rekao je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost, pismeno zajamčili da će kasetno streljivo koristiti samo za obranu i smanjiti maksimalno rizik za civile.
Kasetno streljivo raspršuje ili oslobađa male eksplozivne naboje dizajnirane da eksplodiraju prije, tijekom ili nakon udara. Mnoge su zemlje zabranile njegovu upotrebu i proizvodnju prema Konvenciji iz Osla iz 2008., ali potpisnice toga dokumenta nisu ni Sjedinjene Države ni Ukrajina.
Streljivo je kontroverzno i jer neeksplodirani "zvončići" mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.
Organizacije za ljudska prava Human Rights Watch i Amnesty International izrazile su negodovanje američkom odlukom i priopćile da to može samo povećati broj civilnih žrtava.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je, pak, da i Rusija i Ukrajina koriste to oružje, ali ga Moskva koristi "u svom brutalnom ratu protiv Ukrajine, a Ukrajina za obranu".
