Dok su Izraelci oplakivali svoje mrtve i borili se pomiriti s najmračnijim danom u povijesti židovske države, arapski kanali na društvenim mrežama vrvjeli su varijacijama vlastitog pogleda na Hamasov pokolj. Na različitim platformama objavljivane su slike u rasponu od slomljene izraelske sigurnosne barijere koja okružuje Pojas Gaze pa sve do stisnute šake u bojama palestinske zastave, koja izbija iz izraelskih okova.
Viralne objave odražavale su koliko je ljudi diljem arapskog svijeta bilo ambivalentno ili otvoreno podržavalo napad Hamasa. iskoristili su priliku i kako bi izrazili solidarnost s palestinskim ciljem, piše Financial Times. Mnogi su pritom odlučili ignorirati slike zločina koje su počinili teroristi koji su ubili više od 1200 ljudi i oteli desetke njih. Glasovi pak koji su osuđivali terorističku skupinu zbog napada na civile često su bili prigušeni.
Nema mira mimo Palestinaca
Arapski dužnosnici i analitičari kažu da je takav odgovor očekivan za narod koji je 75 godina gledao kako je Izrael upleten u sukob s Palestincima, diskriminirajući ih i okupirajući njihovu zemlju, dok je gradio vojsku koja je porazila arapske vojske. "Nisam iznenađen, razočaran sam, jer ono što je Hamas učinio bilo je apsolutno barbarsko i neopravdano, ali Arapi samo vide ono što žele vidjeti", rekao je arapski analitičar. "Bili su na udaru neizmjernog gubitka, bijede i poniženja pa odbacuju ono s čime se druga strana suočava."
Arapi i aktivisti za ljudska prava odavno opisuju Gazu kao "zatvor na otvorenom". Ali reakcija je, u konačnici, odražavala kako su desetljeća sukoba naučila mnoge Arape i Izraelce da dehumaniziraju jedni druge. Neprijateljstvo se proteže od rođenja židovske države 1948. - što Palestinci nazivaju Nakba, ili katastrofa, jer je tada nekoliko stotina tisuća ljudi raseljeno. Arapske vlade također daju izjave u kojima podržavaju Palestince. Osuđuju nasilje, ali jednako tako ukazuju na izraelsko postupanje prema Palestincima i navode to kao temeljni uzrok Hamasovog napada.
Napad je to koji je ujedno poremetio nastojanje SAD-a i Izraela da potaknu bolje veze između židovske države i arapskih naroda. "Sukob je razotkrio mit da Izraelu ne treba mir s Palestincima i da ga mogu iskovati s ostatkom arapskog svijeta", rekao je Marwan Muasher, jordanski bivši ministar vanjskih poslova. "To je bio mit i ovo je to dokazalo."
Stvari koje ne prolaze nezapaženo u arapskom svijetu
Diplomati su rekli da se arapski osjećaji ne odnose na potporu Hamasu, koji mnoge arapske države i ljudi ionako vide kao ekstremističku frakciju koja je povezana s Iranom, već na solidarnosti s Palestincima, posebno onima koji su blokirani u Gazi. "To je presedan koji nadahnjuje mnoge u regiji, jer je situacija na palestinskim teritorijima bila jednostavno neodrživa i nitko nije obraćao pozornost", rekao je arapski dužnosnik za Financial Times. Podsjetio je na nedavne napade na Palestince oko džamije Al-Aqsa u Jeruzalemu: "Ove stvari ne prolaze nezapaženo u arapskom svijetu."
Arapski diplomati i analitičari kažu da je arapsko neprijateljstvo prema Izraelu poraslo otkako je premijer Benjamin Netanyahu formirao najekstremniju, krajnje desnu vladu židovske države krajem prošle godine. Uoči formiranja vlade nacionalnog jedinstva u srijedu, njegova koalicija uključivala je vjerske cionističke doseljenike koji otvoreno govore o aneksiji okupirane Zapadne obale i imaju povijest demoniziranja Palestinaca. Osjećaji su pogoršani stradanjem 2,3 milijuna Palestinaca zbijenih u Gazi, s Izraelom i Egiptom koji kontroliraju ulazne točke u obalni pojas. Gaza je sada pogođena izraelskim zračnim napadima.
Palestinski bijes također je potaknut gotovo svakodnevnim izraelskim napadima na Zapadnu obalu u proteklih 18 mjeseci, zajedno s puzajućom aneksijom teritorija. "Postoji radikalna i rasistička izraelska vlada, postoji Palestinska uprava [na Zapadnoj obali] koja ima vrlo malo vjerodostojnosti među svojim građanima, a postoji i međunarodna zajednica koja je u osnovi ignorirala palestinsko pitanje, posebice Sjedinjene Države", rekao je Muasher. "Dakle, čekali smo ovo . . . što očekujete, da ljudi zauvijek ostanu zatvoreni?"
Preoblikovanje regionalne dinamike
Emile Hokayem, direktor regionalne sigurnosti na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu, rekao je da je Hamas pokazao da može preoblikovati regionalnu dinamiku. “Ovaj rat će biti transformacijski, natjerat će Izrael da razmišlja vrlo drugačije o regiji. To će odvratiti diskurs od onoga što je dominiralo — normalizacije, trgovine, infrastrukture i suradnje”, kazao je Hokayem. "Ne bismo trebali očekivati istu toplinu [prema Izraelu], nadolazeći stav arapskih država; razgovor će se prvenstveno voditi o sigurnosti, a ne o integraciji i trgovini."
Za neke u arapskom svijetu također postoji strah da će se sukob preliti preko granica. U Libanonu, zemlji koja se bori s gospodarskom krizom i političkom paralizom, zabrinuti su da će militantni pokret Hizbollah koji podržava Iran biti uvučen u rat, što će potaknuti Izrael da odgovori svojom vojnom snagom protiv svoje države. U Egiptu i Jordanu postoji zabrinutost zbog mogućnosti da Izrael pokuša progurati palestinsko pitanje preko granica ovih zemalja: oba su upozorila Izrael da bi palestinska frustracija mogla izbiti u napadu. Drugi se brinu da je odgovor Zapada na Hamasovu brutalnost dao Izraelu zeleno svjetlo za korištenje neograničene sile protiv Gaze. "To je palestinsko pitanje vratilo u središte pozornosti", rekao je arapski diplomat. "Ali postoji određena reakcija na način na koji su zapadne zemlje bile spremne dati carte blanche [Izraelu] da radi što želi kao odmazdu."
POGLEDAJTE VIDEO: Izraelske snage u 2 dana unovačile 300 tisuća pripadnika pričuvne vojske. Tisuće bježe iz države, otkazuju se letovi
Egipat i Saudijska Arabija upozoravali na napad?
Jordan i Egipat, koji graniče s Izraelom, dugo su upozoravali na rizike ignoriranja palestinskog pitanja, dok su uzastopne američke administracije tjerale arapske države da normaliziraju odnose s Izraelom. Egipat i Jordan donedavno su bile jedine dvije arapske nacije koje su imale pune diplomatske odnose s Izraelom. Obje imaju povijest sukoba s tom zemljom i izdržale su hladan mir. Ali 2020. godine bivši američki predsjednik Donald Trump posredovao je u transakcijama koje su dovele do uspostavljanja diplomatskih odnosa između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, Bahreina, Sudana i Maroka. Sve su to nacije koje nemaju granice s Izraelom i nisu sudjelovale u arapskim ratovima protiv židovske države. Palestinski čelnici optužili su skupinu za izdaju njihovog pitanja, budući da Izrael nije napravio nikakve značajne ustupke Palestincima.
Nedavno je predsjednik Joe Biden tražio dogovor koji bi doveo Saudijsku Arabiju do uspostavljanja diplomatskih veza s Izraelom. Ali napad Hamasa vjerojatno je pokvario te planove, baš u trenutku kada se činilo da je sporazum sve bliže. Saudijska Arabija - koja ne podržava Hamas - izdala je izjavu u kojoj kaže da je upozoravala na izraelske "provokacije" prije rata. Prijestolonasljednik Mohammed bin Salman potom je razgovarao s palestinskim predsjednikom Mahmoudom Abbasom i potvrdio svoju podršku Palestincima.
