Više nema dileme - Rusija otvoreno pomaže separatistima, objavio je glavni tajnik NATO-a s izvanrednog summita u Bruxellesu. Ukrajina je najavila da će zatražiti članstvo u NATO-u, kako bi se tako obranila od agresije. Unatoč satelitskim snimkama koje dokazuju pokrete ruske vojske, Moskva te optužbe ismijava, a Vladimir Putin uspoređuje ukrajinsku ofenzivu protiv pobunjenika s nacističkom opsadom ruskih gradova.
Putin usporedio ukrajinsku vojsku s nacistima
U Milanu se održava sastanak šefova diplomacije zemlja Europske unije na temu stanja u Ukrajini, u Siriji i Iraku. Na sastanku je bila i prva potpredsjednica Vlade VesnaPusić, koja je odvojila malo vremena za gostovanje u emisiji RTL Danas.
Gospođo Pusić, koji su zaključci? Kako će Europska unija reagirati na činjenicu da se Rusija izravno uključila u sukob u Ukrajini?
Rasprava u okviru Vijeća ministara EU još uvijek traje. Vrlo intenzivna rasprava, malo je razlika u terminima možda, ali de facto postoji slaganje da se radi o invaziji na Ukrajinu, o ulasku službenih ruskih trupa u Ukrajinu. Neke države članice smatraju da je de facto počeo rat u Europi, dakle vrlo dramatično vide ovu situaciju. Ali moram reći da su u ovom trenutku sve države članice zabrinute zato jer su na neki način razgovori koji su se smatrali glavnim instrumentom smirivanja situacije su uvijek ukazivali na ublažavanje ili pomirljivi ton, ali praktične akcije na terenu su eskalirale. Postoji i sumnja da se de facto radi o pokušaju da se uspostavi koridor od Rusije do Krima zato što je na Krimu teška situacija. Krim je u svemu bio vezan na Ukrajinu i u snabdijevanju i infrastrukuri i svemu. I postoji sumnja da se radi s jedne strane o tome, a s druge strane postoji i sumnja i bojazan da se radi o stvaranju tzv. zamrznutog dugotrajnog sukoba u Ukrajini kakvima smo svjedoci u Gruziji i na određeni način u Moldaviji. Ovo što se zadnjih nekoliko dana događa, iako neke države članice tvrde da se radi već o nekoliko tjedana, ali da je u samo nekoliko dana eskaliralo, je po ocjeni država članica jedan novi stupanj zaoštavanja. Najavljeno je da ruski predsjednik Putin neće biti u komunikaciji dakle bit će na putu u nekim međunarodnim posjetama izvan Europe u sljedećih dva tjedna što se tumači sa određenom zabrinutošću.
Unija je već u dva navrata izricala sankcije Rusiji. Koje joj sankcije još stoje na raspolaganju?
Potrebno je očito pronaći neki drugi način komunikacije ili drugu razinu. Nitko ne spominje ukidanje sankcija, ali prepoznaje se potreba za uspostavljanje komunuikacije na jednoj drugoj razini. Meni se dosta usjeklo u sjećanje jedan večernji sastanak s ministrima vanjskih poslova država istočnog partnerstva kad je njihova glavna poruka bila - nemojte Rusiju ostaviti u izolaciji, razgovarajte s njima, držite ih stalno u komunikaciji. Mislim da to jeste jedan dominantni stav među državama članicama, ali u ovom trenutku je pitanje što to točno znači i na koji način taj cilj postići i kako postići da ta komunikacija dovede do smanjivanja sukoba i smanjivanju napetosti, a ne prema eskalaciji kao što je bilo dosad.
Hoće li te nove sankcije dodatno negativno utjecati i na hrvatsko gospodarstvo? Danas je objavljeno da je BDP pao 11. kvartal zaredom.
Što se sankcija Rusiji tiče to ne dotiče hrvatsko gospodarstvo s izuzetkom jedne specifične poljoprivredne grane ali i tu postoji alternativa i mogućnost za kompenzaciju. Sankcije u tom pogledu dramatično pogađaju neke zemlje, recimo Baltičke zemlje, Finsku, ali Hrvatska u tom pogledu nema posljedica. Naše poteškoće proizlaze iz nekih drugih izvora, ali što se sankcija Rusiji tiče sve ono što se čak i marginalno dotiče hrvatskog gospodarstva će biti kompenzirano u europskim okvirima.
