Budući potpredsjednik hrvatske Vlade za gospodarstvo, Radimir Čačić, najavio je povećanje PDV-a iako nije rekao koliki bi on mogao biti. Ipak, u javnosti se počelo spominjati da bi nova stopa PDV-a bila 25 posto, piše Večernji list . Time bi se Hrvatska zadržala pri vrhu europskih zemalja prema poreznom opterećenju. Ispred nje su, i sa sadašnja 23 posto PDV-a, samo bogate skandinavske zemlje i Mađarska kojoj ni to nije dovoljno pa svoj PDV od iduće godine diže na 27 posto. Povećanje PDV-a državnoj blagajni bi donijelo 3,5 milijardi kuna, ali veliki udar na standard građana i potrošnju. Veći PDV doveo bi i do inflacijskog udara jer ni tvrtke nemaju zalihe da razliku preuzmu na sebe i tako sačuvaju potrošače. Ove bi godine prihodi od PDV-a trebali biti oko 39 milijardi kuna. Čačićevu rješenju o povećanju PDV-a sklon je i Slavko Linić. Zagovornici povećanja PDV-a u Hrvatskoj, kao jednog od manje loših rješenja kojim se može premostiti manjak u državnoj blagajni, mišljenja su da PDV treba povećati barem za 2 postotna boda – sa 23 na 25 posto. Jadranka Kosor, kad je preuzela vlast od Ive Sanadera, nije rezala potrošnju, već se okrenula zaduživanju i većim porezima, no ova Vlada to želi izbjeći. HNB je otvoren za mogućnost povećanja poreza na potrošnju uz uvjet da ukupni porezni teret ostane podjednak. "Sve europske države u proteklih su nekoliko godina korigirale PDV, pa ćemo morati i mi. Nećemo povećavati porezno opterećenje jer to ne možemo podnijeti, nego ćemo ga preraspodijeliti. Ako negdje dođe do povećanja poreza, na drugoj strani – na proizvodu i radu – u realnom sektoru mora doći do olakšica", rekao je Čačić. Hrvatska narodna banka poručila je novoj Vladi da mora smanjiti proračunske rashode za punih 9 milijardi kuna. Svjetska banka poslala je sličnu poruku. Takav rez potrošnje nije moguć bez smanjenja plaća, mirovina, socijalnih izdataka i svih vrsta subvencija, ali nitko iz nove Vlade nije rekao da će to učiniti. Novi ministri kažu da bi njihov proračun mogao biti oko 5 milijardi niži, što znači da će izlaz tražiti u povećanju poreza. Mnoge su europske države tijekom krize povećavale PDV kako bi prikupile dodatne poreze i smanjile potrebu države da se dodatno zadužuje: Mađarska, Rumunjska, Estonija, Grčka i druge. Čak je i Njemačka uoči same krize podigla svoj PDV sa 16 na 19 posto.