Očekuje se da će 2014. biti najtoplija godina u Europi od početka meteoroloških motrenja, piše DHMZ. Početne procjene, temeljene na motrenjima, dodatnoj analizi i prognozama, pokazuju da će srednja godišnja temperatura (od siječnja do prosinca) u Europi biti za 0,3 °C viša od dosadašnjeg rekorda iz 2007. godine.
Uzmu li se u obzir samo motrenja od siječnja do studenog, prosječna europska temperatura još je ekstremnija. Uz iznimku 1989. godine, svih deset najtoplijih godina ikad zabilježenih dogodilo se nakon 2000. godine.
Karta srednje godišnje temperature (od 1. siječnja do 30. studenog) u odnosu na klimatološki prosjek za razdoblje od 1981. do 2010. pokazuje da je 2014. godina bila toplija od prosjeka u cijeloj Europi, posebice u srednjoj, istočnoj i sjevernoj Europi. Anomalije u zemljama južne Europe manje su, ali još uvijek pozitivne.
Za 19 europskih zemalja vrlo je vjerojatno da će imati najtoplije zabilježene godine. To su: Austrija, Belgija, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Srbija, Slovačka, Slovenija, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Sezonske temperaturne anomalije (u odnosu na klimatološki prosjek za razdoblje od 1981. do 2010.) uključuju toplu zimu, proljeće i jesen izmjerene u Europi. Zima (od prosinca 2013. do veljače 2014.) je bila vrlo topla u većem dijelu Europe.
Zapravo, bila je to najtoplija zima od 1950. godine. Na Iberijskom poluotoku, u Irskoj i u Turskoj zatopljenje je bilo umjerenije. Anomalija visokih temperatura nastavila se i tijekom proljeća (ožujak, travanj i svibanj 2014.), pri čemu je najveće pozitivno odstupanje zabilježeno u istočnoj Europi.
U istočnoj Europi i, posebice, u Skandinaviji bilo je toplije nego inače. U većem dijelu Europe zabilježena je i neuobičajeno topla jesen (rujan, listopad, studeni 2014.) - bila je to šesta najtoplija jesen od 1950. godine, piše DHMZ.
