ZAGREB - Hrvatski sabor u utorak je donio državni proračun za 2011. godinu, ali bez glasova najjačih oporbenih stranaka, čiji su zastupnici prije glasovanja napustili sabornicu.
Državnim proračunom za iduću godinu prihodi su predviđeni u iznosu od 107,4 milijardi kuna, a rashodi u iznosu od 122,3 milijardi kuna, uz deficit od 14,9 milijardi ili 4,3 posto BDP-a.
Proračun, za kojega su ruku digla 83 zastupnika, dok ih je 6 bilo 'protiv', temelji se na projekciji rasta BDP-a od 1,5 posto.
Glasovanju su prethodila prepucavanja po klubovima, u kojoj su predstavnici oporbe optuživali vladu za donošenje lošeg i po Hrvatsku i njezine građane štetnog proračuna te napustili sabornicu, dok su vladajući branili vladu, i taj potez oporbe nazvali kukavičkim.
Slavko Linić je u ime SDP-a prozvao vladu da proračunom ništa ne čini kako bi smanjila broj nezaposlenih koji i dalje raste, kako bi povećala konkurentnost hrvatskog gospodarstva i spriječila neisplate plaća i doprinosa.
Dinko Burić (HDSSB) ponovno je prozvao Vladu za maćehinski odnos prema Slavoniji i Baranji, a HDZ-u poručio da će "odgovarati za pljačku hrvatskog naroda".
HDZ-ovim zastupnicima je poručio je kako im svima treba oduzeti povlaštene mirovine te ih pozvao da dignu kredite kako bi otplatili sve što su, kaže, ukrali hrvatskim građanima.
Na to mu je predsjednik Sabora Luka Bebić izrekao opomenu poručivši Buriću da Sabor nije mjesto u kojem netko može prozivati, suditi i presuditi.
U ime kluba HDZ-a Andrija Hebrang kazao je kako su istupi oporbenih klubova bili nekorektni, nepristojni i nepolitični te Liniću poručio da laže.
Tko je i koliko dobio?
U strukturi proračunskih troškova najveći se dio odnosi na mirovine, 35,1 milijardu kuna, što je 163 milijuna kuna više nego ove godine, te za zaposlene, 22,6 milijarda kuna, ili 0,1 posto više nego ove godine.
U idućoj je godini za naknade Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje predviđeno 20,2 milijarde kuna, ili oko 480,7 milijuna kuna manje nego ove godine.
Znatan fiskalni učinak na proračun imaju i troškovi vezani uz prilagodbu Europskoj uniji od 1,9 milijarda kuna.
Na više proračunskog novca u idućoj godini mogu računati ministarstva obrane, pravosuđa i turizma te Ured predsjednika, a manje je novca iz proračuna predviđeno za ministarstva zdravstva, mora i financija te na Vladu RH i Hrvatski sabor.
Najveći proračunski korisnik je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, na što otpada 38,8 milijarda kuna, a za Ministarstvo zdravstva iz proračuna je za iduću godinu predviđeno 25,6 milijarda kuna, ili 2,7 posto manje nego ove godine.
Iz proračuna će se najviše smanjiti novac Ministarstvu financija, s ukupnim iznosom od 23,9 milijarda kuna, ili 25,3 posto manje nego ove godine.
Sabor je izglasao i prateći Zakon o izvršenju proračuna kojim uz ostalo predviđa ukupno zaduženje države od 23,2 milijarde kuna, od čega se 9,9 milijardi odnosi na otplatu starih dugova.
