Nakon vijesti da je inflacija u Hrvatskoj travnju iznosila rekordnih 9,4 posto, dva posto više od stope inflacije u eurozoni u istom mjesecu, razgovarali smo s ekonomistom Nevenom Vidakovićem, jednim od najžešćih hrvatskih ekonomskih eksperata koji je bez dlake na jeziku, već duže vrijeme, upozoravao da Hrvatska nije spremna na euro i da svi trendovi ukazuju na ozbiljne probleme u hrvatskom gospodarstvu i monetarnoj politici.
NET.HR: Hrvatska je u travnju imala skok inflacije kakav nije zabilježen u proteklih 14 godina, i to veći nego u mnogim drugim zemljama EU-a. Što nam to govori o tome u kakvom je stanju hrvatsko gospodarstvo? Koji su ključni razlozi za takvo stanje?
VIDAKOVIĆ: Hrvatska je mala otvorena ekonomija. U malim otvorenim ekonomijama negativni šokovi su uvijek veći i imaju razornije posljedice. Današnja hrvatska vlada je kao i sve dosadašnje vlada ignorirala jasne probleme. Slavimo da smo izdali obveznice skuplje nego Grčka i zamijenili smo lažnu nadu za optimizam. Lažna nada je samozavaravanje, a optimizam mora proizaći iz poduzetih akcija.
Tu je posebno kriva "struka" koja je moja upozorenja tretirala kao "besmislice", "da nema govora o spirali rasta cijena koji bi došao s monetarne strane to je pogrešan zaključak" i da je "nemoguće da inflacija s 1,5% do 2% ode na tri puta viši razinu". Sada će narod platiti dugoročan nedostatak vizije. Kao što sam najavio, imat ćemo pad standarda. Sada se taj pad standarda realizira.
NET.HR: Jesu li Vlada ili HNB mogli i morali činiti nešto drugačije da Hrvatska ne završi s ovakvim trendom?
VIDAKOVIĆ: To je pogrešno pitanje. Ne mogu nas ljudi koji su nas doveli ovdje svojim ekonomskim doktrinama odvesti na bolje mjesto. Pa valjda je svima jasno da će HNB uvijek napraviti najgoru opciju za državu. Mi smo mala ekonomija, a to znači da će primijenjena rješenja imati brže učinke. Inflaciju je moguće značajno smanjiti za tri mjeseca, ali to ne može napraviti HNB kada zamjenica guvernera kaže da je njena dužnost "da upozorava na probleme". Problemi se moraju aktivno rješavati, a ne upozoravati na njih. Ljudi koji ne znaju riješiti problem i ne poštuju zakonsku obvezu HNB-a da kontrolira cijene, trebaju početi raditi svoj posao ili otići.
NET.HR: Na što se moraju pripremiti građani Hrvatske? Je li moguć obrat, usporavanje u trendu inflacije ili slijedi daljnji rast, poskupljenja itd.?
VIDAKOVIĆ: Inflacija nije pravi i najveći problem. Ona je uvod u stvarni problem, a to je kriza državnoga duga u EU-u koja će posebno pogoditi Hrvatsku. Već danas Njemačka, Italija i Francuska imaju ozbiljne probleme s fundiranjem deficita. Velike banke iz tih država ne žele financirati vlastite države. Stvari će postati još gore. Postoji još uvijek neko vrijeme koje sa do sada mjerilo u mjesecima, a sada se mjeri u tjednima da se pripremimo. Da napravimo poteze koji će zaštititi hrvatsku ekonomiju, hrvatska radna mjesta i sve žitelje ove države. Pitanje je hoće li to biti napravljeno. Ministar Marić je rekao da je spreman za najcrnje scenarije, pa ćemo sada saznati je li govorio istinu ili je lagao svima.
Ekonomist Neven Vidaković
NET.HR: Iako je i nobelovac Stiglitz upozorio da bi Hrvatska trebala pričekati s uvođenjem eura - Vlada poručuje da je sve pod kontrolom, da proces ide prema planu. Kako to komentirate? Zašto se toliko forsira euro, unatoč tome što mnogi ekonomisti upozoravaju da u kombinaciji s rastom inflacije to ne sluti na dobro?
VIDAKOVIĆ: Zašto se forsira euro, to morate pitati Vladu. Sada je sada svima jasno da su glavni argumenti za euro - niže kamatne stope, rast investicija, rast standarda - jednostavno netočni. Djelomično to može biti i nedostatak šire ekonomske politike i nastavak želje da se državu pretvori u koloniju. Iz ove perspektive jasno je da proces ulaska u euro mora biti ubrzan.
Jedna od glavnih teza svih vlada unazad zadnjih 20 godina, HNB-a i vodećih ekonomista je da se države treba rasprodati strancima, da svu nekonkurentnu - što god to značilo - industriju treba uništiti i da ćemo onda imati blagostanje. S obzirom na to da su cijeli sektori ekonomije propali, a država je svedena na ovisnost o turizmu i EU-ovoj socijalnoj pomoći oni koji kroje politiku bi trebali široj javnosti objasniti kada će točno do blagostanja koje donose stranci doći.
