WASHINGTON, ADIS ABEBA - Više od stotinu fosiliziranih komadića kosti iskopanih u Etiopiji strpljivo su sastavljani kako bi se rekonstruirao "Ardi", najstariji kostur humanoida, koji razjašnjava tajnovito razdoblje kada su se preci ljudi i čimpanza razdvojili.
Na konferenciji za tisak održanoj istodobno iz Adis Abebe (Etiopija) i Washingtona (SAD), znanstvenici su u četvrtak objavili rezultate 17 godina iskopavanja i istraživanja: djelomični kostur 4,4 milijuna godina stare ženke koja je bila visoka oko 122 cm i teška oko 50 kg.
Ardi je nadimak za njezinu vrstu - Ardipithecus ramidus - koja je ponudila znanstvenicima pregršt dijelova kostura (lubanju, zube, pelvis, ruke, noge i stopala), što im je omogućilo da istraže dokaze o najdubljim korijenima ljudske evolucije.
Časopis Science u petak je objavio poseban broj o Ardiju, u kojem donosi radove međunarodnog tima od 47 znanstvenika, s njihovim nalazima i tumačenjima, uključujući i zaključke da je otkriveni ljudski predak puno manje nalik čimpanzi no što se očekivalo.
"To je spektakularna zbirka fosila posebno važnog pretka, to je jedan od najvećih nalaza u posljednjih 50 godina istraživanja ljudske evolucije", izjavila je Carol Ward, profesorica anatomije na Sveučilištu Missouri-Columbia, koja proučava majmune koji su živjeli prije više od pet milijuna godina i koja nije sudjelovala u istraživanju.
"Riječ je o ostacima životinje... koja nam je očito blizak rođak, ako ne i predak, ali starija od većine pronađenih fosila. To je stvarno izvanredna prilika, kakvoj nema premca", kazala je Ward.
Novo biće je puno udaljenije na ljudskoj grani obiteljskog stabla primata od Australopithecusa afarensisa, najpoznatijega po glasovitom kosturu Lucy, starom 3,2 milijuna godina. Ardi je znatno primitivniji od Lucy i mogao bi čak biti preteča Australopithecusa, rekli su znanstvenici.
