Dragan Jurilj suvlasnik je i direktor elektrane
u Velikoj Cigleni koja proizvodi više od 70 milijuna kWh
godišnje. Direktor i suvlasnik tvrtke Geoen svoj prvi milijun
zaradio je iz ugostiteljstva, kada je prodao sve svoje
koktel barove.
Počeo je s koktel barovima, gostuje često na stranicama lifestyle
kronika, ponekad i crnih. Portali su tako zabilježili da je
prošlog ljeta odmor proveo na Maldivima. Ne bismo vas zamarali
privatnim odmorima imućnijih i poznatih, da taj odmor na
egzotičnoj destinaciji nema veze s vašim privatnim računima. Na
svakom računu za struju - od svakih 10,5 lipa po kWh koji plaćamo
za obnovljive izvore energije, već treću godinu za redom dio
odlazi na račun prve geotermalne elektrane.
2019. isplaćeno je 102 milijuna, prošle 120. Tako je tvrtka Geoen
u prvoj godini proizvodnje imala neto dobit od 54 milijuna, dok
će po našim izračunima neto dobit za prošlu iznositi oko 70.
"Mi imamo kredit na deset godina koji moramo otplaćivati i rata
kredita iznosi oko 30 milijuna kuna, i ako uzmete da je 53-54
milijuna bila dobit, odbijete 23 kn milijuna kuna gubitke iz
prethodnog razdoblja, i onda još odbijete ratu kredita, dobit
ćete sveg par milijuna kuna da vas ostane stvarno u blagajni",
rekao je Jurilj.
Financijsku konstrukciju zatvorio je najprije s turskim
partnerima s kojima se sada na sudu spori.
"Tim se kreditima financirala izgradnja. Znači sve zajedno je
investicija oko 460 milijuna kuna", otkrio je.
Prosječna cijena električne energije za ovu regiju na burzi
prošle godine bila je oko 40 eura po MWh. Prosječna poticajna
cijena hrvatskih obnovljivaca ja 120 eura po MWh. Geoterrmalna
energija otkupljuje se po puno višoj cijeni od 208 eura.
"Da vi imate odnos dobiti u odnosu na prihode iznad 50 posto,
pazite to vam inače imaju valjda kockarnice i kladionice, i takva
vrsta djelatnosti. Mi moramo svesti to u normalne razmjere",
rekla je Sandra Benčić (Možemo!), saborska
zastupnica.
Nastavi li rasti kroz sljedećih 10 godina koliko još ima
zajamčeni otkup struje po povlaštenim cijenama - konačan račun će
biti izuzetno visok.
Prihod u deset godina, više je od milijardu kuna.
Poslovni pokazatelji za tvrtku Geoen više su nego dobri. Od deset
subjekta koji proizvode električnu energiju probio se na peto
mjesto po ukupnim prihodima. Po zaradi prije kamata i poreza na
drugom su mjestu.
Na upit novinarka nemate vi dovoljno novca, mi vam plaćamo to
odogovrio je: "Ne, ne, za realizaciju projekta i investiciju.
Poslije za povrat investicije se to plaća iz hrvatskih
kućanstava, točno, i na kraju će profitirati jer vijek ovakvih
elektrana može biti i do 60 godina. Baš sam našao neke primjere u
Italiji, Americi".
" Sad hrvatska kućanstva izdvajaju određen novac za poticaje i ulaganje, međutim jednom kad se investicija vrati, onda ta proizvodnja električne energije iz ovog resursa će biti vrlo konkurentna", objasnio Jurilj.
Priča je krenula prije 15 godina kad su braća Jurilj osnovali
tvrtku Geoen.
"Preuzeli ime nacionalnog programa iskorištavanja geotermalne
energije koji se zvao GEOEN, to je Vlada imala takav program.
Onda sve ostalo je povijest", ispričao je. No u toj
povijesti ima nekih nejasnih detalja. HERA, Hrvatska energetska
regulatorna agencija od 2009. je, na zahtjev investitora - čak
četiri puta produžila prethodnu povlaštenost, a po posljednjoj
odluci dala povlaštenost na 25 godina. U studenom 2015. daju
rješenje o povlaštenosti za projekt dvostruko veće snage od
prvotno prijavljenog!
"Međutim kad smo testirali još jednom te bušotine, ispostavilo se
da je to veći potencijal od 5MW, ispostavilo se da je to
potencijal od 10 i 15 MW", rekao je Jurilj.
U isto vrijeme HROTE, Hrvatski operator električne energije
dodaje aneks osnovnom Ugovoru iz 2012. s dvostruko većom
količinom struje. U ovom novom dokumentu mijenja se i ime
postrojenja, lokacija gradnje i povećava planirana snaga. Jedino
što je ostalo isto je ugovorena cijena – 1,26 kuna po kWh.
"Nije se tu izlazilo u nikakav susret", objasnio je.
HROTE 2015. svih 10 MW ugovara po cijeni iz osnovnog ugovora od
1,26 kn po tarifnom modelu iz 2007. koji je prestao vrijediti
2012. Međutim 2015., kada se potpisuje aneks ugovora, cijena je
bila 53 lipe. Razlika je 73 lipe po kWh. Za bivšeg ministara
gospodarstva to je neobično.
"Netko je svojim potpisom u HROTE-u iz studenog 2015. omogućio da
se poveća snaga toga postrojenja sa 4,71 MW na 10 MW, a ugovorena
je ista cijena po tarifi koja je istekla davno prije. Znači
tarifa koja je istekla 2012. ugovorena je 2015. ovim aneksom",
rekao je Tomislav Panenić, bivši ministar
gospodarstva.
HROTE nam odgovara: U trenutku sklapanja osnovnog ugovora
predmetno postrojenje je pripadalo tipu postrojenja za koje prema
Tarifnom sustavu iz 2007. nije bilo predviđeno ograničenje
instalirane snage.
A ako projekt i doživi brojne promjene, pojašnjavaju - ostaje
cijena iz osnovnog ugovora.
Sve se to dogodilo u mandatu HNS-ova ministra Ivana Vrdoljaka, a
njegov nasljednik ne misli da je riječ o sivoj zoni.
"Ja ne bih ovo nazvao sivom zonom, svi mi poznamo jako dobro što
je siva zona. Ovdje se radi o nepripadajućoj koristi koju je
netko omogućio, ali evo mi imamo tijela koja će nadam se
istražiti" rekao je Panenić, bivši ministar
gospodarstva.
HROTE je 2019. izračunao cijenu od 1,57 kn/kWh, a ona ugovorena
2015. i kako kažu zakonski maksimalna je bila 1,2 kn/kWh. Cijena
struje iz geotermalnih izvora tako je zbog indeksacije
potrošačkih cijena narasla za nevjerojatnih 25 posto.
"1,6 kuna po kWh. Slažem se da je ta cijena iz današnje
perspektive ako gledamo visoka, ako gledate samo obračun prihoda
po prodaji električne energije, međutim ako gledamo u prošlost
kad je taj projekt trebalo pokrenuti, ta je cijena u početku bila
motivator za smanjenje rizika tog projekta", ispričao
je Goran Pavlović, član Uprave Geoena.
Goran Pavlović, suvlasnik Geoena i vlasnik tvrtke Eco Consult
koji je već 15 godina u biznisu s obnovljivim izvorima energije
dodaje:
"Kad je projekt realiziran, kad funkcionira onda je lako
kritizirati takav sustav kako je nepravedan, kako nije dobar",
ispričao je Pavlović
Jurilj kaže da nije bio povlašten kad je dobio povlaštenu
cijenu.
"Ja pratim svaki detalj, sve ispunjavam i naravno da nemam
problema, zašto bih imao problema?", rekao je Jurilj.
Nije jasno prati li Jurilj administraciju ili državna
administracija prati njega? Po novom Zakonu o istraživanju i
eksploataciji ugljikovodika natječaje za geotermalne bušotine
provodi Agencija za ugljikovodike. Nakon što je Agencija
raspodijelila većinu istražnih i eksploatacijskih polja za naftu
i plin, ministar Ćorić je i geotermalna polja predao u nadležnost
te agencije.
"Panonski prostor Hrvatske je karakteriziran vrlo visokim
termalnim gradijentom, znači da je on 60 posto veći od europskog
prosjeka", rekao je Marijan Krpan, predsjednik Uprave
Agencije za ugljikovodike.
Na zadnjem natječaju prošle godine ponudili su četiri istražna
prostora. Ravnatelj Agencije kaže da je radom prve energane
zadovoljan.
"To je dokaz da se iz našeg podzemlja može proizvoditi struja, a
samo da kažem da je ta energana dala u svibnju prošle godine više
struje nego svi instalirani solarni kapaciteti", naglasio je
Krpan.
Ušli smo u sobu s podacima Agencije za ugljikovodike. U njoj nema
interneta, mobitel morate deponirati, ne smijete snimati podatke
na USB. U običnoj sobi s nekoliko računala nalaze se milijune
vrijedni podaci o bušotinama koje je nekada istražila INA
Naftaplin. Tu zainteresirani investitori nalaze informacije o
prirodnom bogatstvu i ležištima geotermalne vode. U prosincu
prošle godine više se nije mogao naći slobodan termin za pristup,
dok je ovaj siječanj bio unaprijed rasprodan.
"Želimo prerasti i u operativni dio, biti sposobni provoditi u
ime Republike Hrvatske istražne radove kako bi budućim
investitorima deriskirali taj geotermalni postojeći potencijal",
poručio je Krpan. dodavši da je geotermalna energija za
razliku od solara i vjetra, karakterizirana visokim inicijalnim
kapitalnim ulaganjima.
Jurilj je pak već osvojio atraktivne koncesije. Dobio je ležište
geotermalne vode u Babinoj Gredi, Legrad 1, a na natječaju za
bogato nalazište Slatina 2 s tvrtkom s jednim zaposlenim
pobijedio je INU.
Na upit može li se zaključiti onda da ste vi vladari geotermalnih
polja u Hrvatskoj Jurilj je poručio: "Ma neću reći vladar, ali
nadam se da ako realiziram još ove dvije investicije i ako budem
imao sreće da geotermalni potencijal bude izdašan i povoljan za
realizaciju ovakve investicije, onda da, mogli bi razgovarati o
tome".
No, razgovarati treba prije svega i o rekordnim tarifama. U dvije
godine isplata novca za obnovljive izvore energije narasla je za
čak 862 milijuna kuna!
"Jedan od ključnih problema pristupu izgradnje infrastrukture za
obnovljive izvore energije je što smo veći dio toga prepustili
privatnim proizvođačima i tržištu dok nismo dovoljno ulagali u
javnu infrastrukturu i tzv. građansku energetiku", rekla je
Benčić-
Domaći tarifni sustav s visokim poticajnim cijenama zabetoniran
je 2007., iako stručnjaci s kojima smo razgovarali kažu da su te
cijene određene od oka bez prave metodologije. Hrvatska je,
govori se, snažno krenula u zelenu tranziciju, zasada su
najzeleniji dolari na nečijim računima.