Upitali smo nekoliko građana kako se zovu njihove ulice, Slavica iz Slatinskog Drenovca odgovara: "10. travnja"
No ulica je promijenila ime i više se ne zove tako.
"Od kuda znam, mi imamo tako na dokumentima i neka i ostane tako, kog ću vraga mijenjati samo da plaćamo", rekla je Slavica.
Luku iz Virovitice smo pitali zna li tko je bio Mile Budak, jer njegova ulica nosi njegovo ime, Luka je odgovorio: "Znam, moj rođak", te nadodao što misli o njemu: "Našao se u krivo vrijeme na krivom mjestu."
Dobrilu iz Bjelovara smo pitali zna li tko je bio Julije Makanec, a on je odgovorio: "Bio je valjda neki pjesnik, nemam pojma."
Ovo su reakcije građana na pitanje znaju li po kome ili čemu njihove ulice nose imena. Nakon devedesete nova je vlast brzopotezno preimenovala mnoge ulice. One nazvane po narodnim herojima ili značajnim osobama jugoslavenskih naroda i narodnosti zamijenila je drugima. Nerijetko i po visokim dužnosnicima kvislinške NDH ili događajima tog vremena.
"Hrvatska je svjesno izabrala svoj put. Hrvatska želi živjeti svoju prošlost i želi živjeti svoje podjele, stalno i iznova. Taj put je put koji nema happy end, ali još uvijek u ovo vrijeme taj automobil vozi relativno brzo", rekao je povjesničar Tvrtko Jakovina.
Kada je volan hrvatskog državnog automobila 2003. preuzeo Ivo Sanader, odmah je ubacio u petu brzinu. Poskidao je sve spomenike ustaškim zločincima, poput onoga ustaškom zapovjedniku Crne legije Juri Francetiću u Slunju, promijenjena su imena brojnih ulica i trgova.
"Ništa što bi asociralo na NDH ne dolazi u obzir jer je to u suprotnosti ustavnom poretku RH, vrijednosnom sustavu na kojem počiva država Hrvatska i činjenici da je NDH bila jedna nacistička i fašistička tvorevina, a sadašnja demokratska Hrvatska je suprotnost tome", rekao je Ustavni stručnjak Mato Palić.
No, Sanaderovi nasljednici prvo su usporili, potom stali, a zadnjih godina mjenjač prebacili u rikverc. Ustaški pozdrav „Za dom spremni“ gotovo su dekriminalizirali, istjerali Anu Franck iz lektire, a ulice koje su preživjele Sanaderovu sječu i danas žive. Odlazimo prvo u malo potpapučko mjesto Slatinski Drenovac. Tamo se nalazi ulica 10. travnja.
10. travnja 1941. proglašena je Nezavisna država Hrvatska. 21. studenog iste godine ustao je narod ovog drenovačkog kraja protiv ustaškog terora. Ustaše su dio naroda pobili, dio otjerali u šumu, ovu crkvu iza mene srušili do temelja. Partizani su 1942. oslobodili ovo područje i dogodila se odmazda. I danas ta dva datuma utječu na svakodnevni život ljudi ovog potpapučkog mjesta.
Naime, odlukom općinskog vijeća godine 1997., ulica 21. novembra preimenovana je u 10. travnja. Vlada Zorana Milanovića ime ulice proglasila je neustavnim, a mišljenje je zatražila i od Ustavnog suda.
"U međuvremenu je ustavni sud donio odluku da je naziv neustavan i ukinuta je odluka kojom se mijenja prijašnji naziv 21. novembra u 10. travnja. Što dalje, nema nikakvog obrazloženja, nikakvih uputa", rekao je načelnik općine Čačinci Mirko Mališ (HDZ).
"Ovo je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, odnosno u ovom slučaju konkretne općine i u okviru ove općine postoji nadležno tijelo koje ova odluka obvezuje, oni trebaju dati naziv novi naziv toj ulici ili ako to ne učine može se zaključiti kako se slažu da se ulica zove kako se zvala do donošenja te sporne odluke", rekao je Ustavni stručnjak Palić.
U nekad velikom selu Slatinski Drenovac danas živi tek dvadesetak, uglavnom starijih mještana srpske nacionalnosti. Umornih od rata, promjena režima i imena ulica.
"Bila je mislim industrijska, pa 21. novembra", prisjeća se Slavica iz Slatinskog Drenovca
A Pavo iz Slatinskog Drenovca kaže: "Laze Tihomirovića, pa 21. novembra pa 10. travnja sada".
Ulica je opet dobila novo ime.
"Znate zašto to oni rade? Da ponovno mijenjamo dokumente", rekao je Pavo.
"Jedan od najvažnijih dana u povijesti Njemačke je pad berlinskog zida. Dan pada je 9.11.1991. No taj dan nije nikakav praznik, on se ne obilježava i ne slavi u Njemačkoj. To nije dan ujedinjenja. No, s obzirom da su se u Njemačkoj povijesti na taj dan dogodilo nekoliko užasnih stvari Nijemci su izbjegli dan da se ne bi podsjećalo na kristalnu noć, abdikaciju njemačkoga cara i na još neke epizode negativno konotirane u njihovoj povijesti", rekao je povjesničar Jakovina.
Napuštamo Slatinski Drenovac. Nismo razjasnili zove li se ova ulica 10. travnja ili 21. novembra. Idemo u Viroviticu, u policijsku upravu i možda tamo razjasnimo ovu nedoumicu.
Iz policije poručuju kako poštuju odluku općinskog vijeća iz 1997. Ne zamaraju što je ustavni sud takvu odluku poništio iako su upravo oni prvi na braniku ustavnog poretka.
"Odluku o neustavnosti ulice 10. travnja nadležna postaja Orahovica nije zaprimila", rekao je glasnogovornik PU Virovitičko-podravske Josip Štajduhar.
No nije niti morala.
"Kad je odluka objavljena u Narodnim novinama, službenom glasilu RH, svatko u Hrvatskoj je dužan poštivati to što je navedeno u odluci. Kad kažem svatko onda mislim na sve fizičke i pravne osobe, strane i domaće državljane, tijela vlasti, pravne osobe koje imaju javne ovlasti, tijela lokalne samouprave i nitko se ne smije oglušiti na ono što je odlučio ustavni sud", rekao je stručnjak Palić.
No i Virovitica ima ulicu po ustaškom junaku, Mili Budaku.
Mile Budak - Književnik, ideolog ustaškog pokreta, zapovjednik svih ustaških logora u Italiji, Pavelićev ministar bogoštovlja i nastave, poslije i ministar vanjskih poslova, potpisnik rasnih zakona u NDH i zagovornik krilatice "Srbe na vrbe".
Izjavu smo tražili od inače sveprisutnog gradonačelnika Ivice Kirina, no dobili smo samo šturi odgovor putem glasnogovornice:
'Poštovani,
Postupak izmjene naziva Ulice Mile Budaka u Virovitici je u tijeku te se provodi sukladno Zakonu o naseljima i Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.Martina Bašić,Ured gradonačelnika'
No Mostov vijećnik u Gradskom vijeću tvrdi da se ne vodi nikakav službeni postupak za promjenu imena Budakove ulice.
"Bilo je nekih neformalnih razgovora o promjeni imena Mile Budaka, međutim ne sjećam se neke formalne inicijative ili točke dnevnog reda koja bi išla u smjeru promjene imena", rekao je vijećnik Gradskog vijeća Virovitice Darko Lešković (MOST).
Ne znaju o tome ništa ni u mjesnom odboru gdje se ulica nalazi. No među građanima smo doznali da je bilo nekih prijedloga.
Mijo iz Virovitice kada je saznao da će njegova ulica opet dobiti novo ime je rekao: "Ne bi išlo. Ne treba. Zato što smo tri puta plaćali prijepise, osobne, ne dolazi u obzir".
Vratio sam se do Mije koji priprema prikolicu za prijevoz pčelinjih košnica. Pridružio nam se i još jedan od susjeda.
Susjed Anđelko pozvao nas je i pokazao nam na mobitelu kartu sela Jagodnjak u Baranji i počeo nabrajati imena ulica.
"Šta piše, Borisa Kidrića. Ajmo dalje. Evo Zmaj Jovina", pokazivao nam je Anđelko iz Virovitice različite nazive ulica.
"Ja pretpostavljam da nitko u Hrvatskoj nije sretan što se studentski dom na Palama zove imenom Radovana Karadžića. A on je bio psihijatar i pjesnik. Kao što je i Heydrich koji je jedan od očeva konačnog rješenja famozno svirao violinu i bio jedan od najnaobraženijih Nijemaca onoga vremena. Međutim vi ne slavite Heydricha ljubitelja klasične glazbe zato što je u njegovom životu nešto puno važnije i mračnije od vještine sviranja ili pisanja", rekao je povjesničar Jakovina.
Ni gospodinu Luki ne smeta ime ulice.
"Bila je anketa i mi smo se izjasnili protiv promjene", rekao je Luka iz Virovitice.
"Mile Budak se nije našao ni na kakvom krivom mjestu ni u krivo vrijeme. Zbog toga što Mile Budak nije postao ustaša niti je slučajni ustaša za vrijeme 1941. – 1945. , već je bio jedan od najvidljivijih pripadnika koji su u zemlji djelovali tijekom tridesetih godina", rekao je Jakovina.
Nakon ovog razgovora, zaključujemo, Virovitica i Budak vole se javno. Iz Virovitice se vozimo u Bjelovar. Tamo svoju ulicu ima još jedan ustaški ministar, Julije Makanec.
Julije Makanec - Hrvatski političar, gradonačelnik Bjelovara. 8. travnja 1941. u Bjelovaru proglasio uskrsnuće države Hrvatske. Upravitelj za duhovni odgoj Ustaške mladeži. 1943. postaje ministar narodne prosvjete u Vladi NDH. Godinu kasnije pratio je Pavelića na susretu s Hitlerom u Njemačkoj.
Julije Makanec proglasio je s ovog balkona Nezavisnu državu Hrvatsku dva dana prije nego je to učinio Slavko Kvaternik. Danas u rodnom gardu još uvijek ima ulicu.
Dok u Virovitici građani dobro znaju tko je bio Mile Budak i to im ne smeta, u Bjelovaru se čini da im je Julije Makanec podvaljen.
Na pitanje znali tko je bio Julije Makanec, Ilija je odgovorio: "Nemam pojma"
"Julije Makanec je bio u službi vlasti koja je odgovorna za najgore zločine koji su se u 20. stoljeću na prostoru Hrvatske dogodili. Točka", rekao je Jakovina.
"Tabla sigurno nije više primjerena da bude u Bjelovaru jedino ne znam što se s njom čekalo i HDZ-ove i SDP-ove, pa i HSLS-ove vlasti zadnjih 30 godina. Zašto ju skidamo upravo danas. Valjda je trebao doći liberalni gradonačelnik pa da se skine. Mi ćemo pokrenuti proceduru skidanja", rekao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak (HSLS).
Ovo su samo neki od primjera. Neprikladnih ulica ima još u nizu gradova, praktički, od Prevlake sve do Dunava. No ime jedne ulice nije mijenjano gotovo jedno stoljeće.
Samo ako živite u ulici Eugena Kvaternika možete mirno spavati. Ime vaše ulice sigurno nitko neće mijenjati. Jedan E. Kvaternik rođen je 1825. u Zagrebu i bio je hrvatski političar i revolucionar. Dok se drugi rodio 85 godina poslije i bio je ustaški pukovnik i drugi čovjek odmah iza Pavelića.
Svi ovi primjeri svjedoče o dubokoj podijeljenosti hrvatskog društva, koja nije od jučer.
"Čini mi se da je Hrvatska u stanju u kojem je toliko dugo i toliko krivo radila sa svojom prošlošću dvadesetog stoljeća da bi njemački primjer mogao biti taj koji bi nas trebao voditi i koji može osigurati da neke traumatične povijesne epizode ne proživljavamo svakoga proljeća, svakoga ljeta ili svake jeseni, stalno i iznova", rekao je Jakovina.
No mi i dalje pokazujemo da smo loši učenici. Tako će i ove godine biti dvije kolone u Jasenovcu, a na Bleiburškom polju opet ćemo umjesto pijeteta žrtvama gledati žal za jednim propalim kvislinškim režimom koji je odgovoran za stotine tisuća ubijenih Hrvata, Srba, Židova, Roma, odnosno svih onih koji se nisu slagali s takvom državom i njezinim monstruoznim režimom.
