U Rudarskom naselju u Glogovcu kraj Koprivnice, i u rujnu svaka kuća loži vatru. Da je hladno uvjerili smo se i sami, ipak svjetlo se pali samo za rijetke potrebe, kažu strah ih je.
Većina stanova građena je 50-ih godina prošlog stoljeća od doprinosa rudara čije obitelji i danas ondje žive. No, slavine, vodokotlići i zahodi nikada nisu bili u upotrebi - jer vode nema.
“Ja sebi grabim na pipu dok ima, i onda nalevam u kotlić i kad napunim kotlić i onda mogu prati, i onda zatvorim uštekam i dobro. I tak sam se naučila. Bolje i tak nego na ruke.”, kaže Barica Lučić, najmoprimka.
Po vodu odlaze do obližnjeg bunara, čiji im je vlasnik dopustio korištenje, ali samo nekoliko sati na dan. Za najam stanova koji su sada u vlasništvu države Jadran i Biserka, ali i ostali stanovnici tog rudarskog naselja stanarinu su najprije plaćali "stambenom" u Koprivnici, pa Općini Koprivnički Bregi, da bi prije tri godine dospjeli pod kapu države i najam plaćali društvu Državne nekretnine, koje je - uvjerava nas Zvonko Grahovac vrlo površno napravilo zapisnik o stanju na terenu.
“Oni su napravili izvid tako što su usnanovili... tu mora biti negdje piše izvid, tako što su ustanovili da ovdje živi ta, ta, ta i ta osoba, da stan ima 53 kvadrata i toliko prostorija i točka, Došlu iz Zag..evo ga, naravno ispred nosa mi je - pogledajte, pa zar to nije sramota.”, kaže Zvonko Grahovac, najmoprimac.
Za stanove bez vode kuna i pol po kvadratu koliko su godinama plaćali najamninu, bila je prihvatljiva cijena, sve dok im Državne nekretnine, tvrdi Zvonko, nisu učetverostručile najam, a to mu je bila kap previše.
“Znači četverostruko veće, da bi tek nakon naše reakcije dobili očitovanje, da će navedeni iznos, odnosno onaj stari iznos biti sve do izbora Upravitelja zgrade, odnosno do biranja prinudnog upravitelja, što se nije dogodilo do dana današnjega.”, kaže Zvonko.
Najamnina se, zbog nepostojanja upravitelja vratila na kunu i pol, ali početkom ove godine. Državne nekretnine utvrđuju da visina stanarine ondje nije usklađena sa svim propisima.
“Znači imate uredbu tu, u kojoj su faktori određeni, kad dolazi do promjene faktora, mora se napraviti izračun, kad se napravi izračun, vi dobijete konačni izračun o najamnini kojeg se morate držati.”, kaže Željka Šaponja, glasnogovornica Državnih nekretnina.
Drugim riječima Zakon o najmu usklađivao se s Uredbom o uvjetima i mjerilima za utvrđivanje zaštićene najamnine. Prema njima se cijena zaštićene stanarine podiže s rastom etalonske cijene građenja, do čega je posljednji put došlo 2012.
Ipak cijena stanarine u Rudarskom naselju promijenila se tek ove godine, zbog čega se Zvonku i ostalima stvorio dug od po nekoliko tisuća kuna.
“Došlo je do toga da više nije kunu i pol nego tri kune po metru kvadratnom. Znači sukladno zakonu o obveznim odnosima plaća se iznos tri godine, činjenica da oni mogu tu razliku plaćati u ratama. Znači ne moraju odjednom nego mogu u ratama.”, kaže Željka Šaponja.
Očito je došlo do šuma u komunikaciji, jer stanarima još nije jasno zašto razliku moraju platiti unatrag.
“Ja se ne sjećam, ne znam da li vi znate da li je itko dobio račun od HEP-a, T-Coma, da bi platio 34 rate unatrag. Takva praksa ne postoji nigdje u Europi, to sam siguran.”, kaže Zvonko Grahovac.
I dok se svi pitaju zašto im se stvorio dug, same Državne nekretnine u svojim obazloženjima dug nazivaju stanarinom, ali i pričuvom, što je stvorilo dodatnu zbrku.
“I odjedanput su oni meni poslali tu pričuvu 1650 kuna duga, a malo veća mi je mirovina. Ja sam skoro dobila infarkta.”, rekla je Barica Lučić, najmoprimka.
Neki u tu namjenu već plaćaju i račune, iako je to zapravo stanarina koja im je prije iznosila oko 60 kuna, a sada nekoliko puta više.
“To je nekretnina. To je nekretnina i kaj ja znam što je to. Općina nas je predala njima, i gotovo.”, kaže najmoprimka Ivka Cuković koja ne zna zašto svaki mjesec mora plaćati 250 kuna.
Barici Lučić su, kaže, bez objašnjenja rekli da se to mora plaćati.
Jadran tvrdi računi su već i prije famoznog usklađivanja bili neujednačeni.
“Negdje plaćaju po 60 kuna, a negdje po 280 i kaj ja znam.”, kaže najmoprimac Jadran Ferenčak koji ističe neujednačene iznose računa, unatoč činjenici što su stanovi jednake kvadrature. Žalio se i Državnim nekretninama, ali ništa.
U Nekretninama kažu u više navrata su sve korisnike stanova o tome pismenim i telefonskim putem.
“Obavijest o usklađivanju je išla, dakle, dopisima na kućne adrese, imamo otvorene telefone, znači telefoni su im uvijek otvoreni u radno vrijeme od devet do dvanaest.”, rekla je Željka Šaponja, glasnogovornica Državnih nekretnina.
No, stanari kažu nitko nas ni o čemu nije obavijestio, a žaliti se nemamo kome - ne dižu slušalicu.
“Bil sam u Koprivnici u tom državnom uredu.. budu, budu, budu, budu, nikad niko. Dva put sam bil, treći put ne idem!”, kaže najmoprimac Zvonko Sever.
Zbog šumova u komunikaciji, Zvonko je uvjeren da država pokušava profitirati na račun nedovoljno upućenih ljudi.
“Evo ovo je etički kodeks... upravo to oni rade, računaju na neukost ljudi, na zastrašenost, oni kažu, pa šta ću, izbacit će me.”, ističe Zvonko.
Zvonko planira tužiti nekretnine, a žalio se i ministru državne imovine Goranu Mariću koji je ujedno i predsjednik skupštine Državnih nekretnina.
“Rečeno mi je da su se ti papiri pogubili. Onda smo im poslali elektroničkom poštom, rekli su mi da je to zaprimljeno i da će to proslijedit ministru Mariću, na kojeg sam to naslovio, jer on je i predsjednik skupštine Državnih nekretnina.”, kaže Zvonko.
No, sreće s ministrom, iako smo tjedan dana pokušavali - nismo imali ni mi zbog preopterećenosti njegova rasporeda.
Raznih šumova u komunikaciji na relaciji Glogovac Zagreb ima još. Dok u državnim nekretninama tvrde da je u Rudarskom naselju u vlasništvu države samo 12 stanova sa sedam najmoprimaca, u općini Koprivnički Bregi nas uvjeravaju da su oni Nekretninama predali ukupno 24 stana.
“24 stana, znači sukladno zakonima... stanovima upravlja državni ured te isti preuzima sva prava i obveze u pogledu tih stanova i evo na prvoj strani još piše vlasnikom je utvrđena država Hrvatska.”, kazao je Mario Hudić, načelnik općine Koprivnički Bregi.
Uz to, u Nekretninama tvrde da su još 2014. naložili Koprivničkim Bregima da nađu upravitelja, no načelnik općine tvrdi - to nije istina.
“Dad nismo dobili reakciju, išlo se prema Državnom odvjetništvu na vanparnički postupak, da se napravi taj dio posla da se postavi upravitelj koji će biti nadležan.”, kazala je Željka Šaponja.
“Ne oni nas nisu tražili da imenujemo upravitelja, oni su nas kontaktirali i mi smo samo tražili dodatne informacije, da li uopće mi sad imamo bilo kakve obveze, a oni su rekli da ili će se imenovat upravitelj ili će se vlasnici organizirati s time da netko naplaćuje pričuvu iz koje će se financirati nekakva ulaganja, ali da naše obveze kao općine prestaju s predajom stanova.”, rekao je načelnik Mario Hudić.
Vlasnik je prema zakonu dužan osigurati upravitelja, no uz državu u Rudarskom naselju stanove iznajmljuju i Hrvatske šume, obližnja škola i Ina, a neki su korisnici svoje stanove i otkupili.
Nedopustivo je, priznaju i u Državnim nekretninama da su zgrade toliko dugo bez upravitelja, pa su oni pokrenuli postupak za njegovo određivanje. Do tad će, kažu, prikupljati podatke s terena.
“Pa su nam rekli gospođo draga budemo vam došli, budemo vam stavili fasadu. Kakvu fasadu, pa jeste vi došli vidjet u kakvom je stanju to, kakvu fasadu budete vi nama stavili, na kaj?”, pita se Barica Lučić.
I dok čekaju da se upravitelj odredi, kako bi se počelo sa saniranjem derutnih krovova, ovi Glogovčani mogli bi se i sami bolje uputiti u svoja prava, poput Biserke koja je invalid od 1981., od kad je operirala tumor na mozgu, ali kaže - na invalidninu - nema pravo.
“Da je dosta to njemu, kaj dobije Joža, dedo Joža 2300, kaj moreš, da je dosta kažu.”, kaže Biserka Tolić.
A dedo Joža je bio rudar - baš poput većine muškaraca iz naselja koji su se doselili ranih šezdesetih. Iako su navikli na rudarski život osjećaju se prevarenima, i ostavljenima.
“Otprilike ovako. Nisam ti ništa dao, nisam ti ništa prodao, nisam ti napravio nikakvu uslugu, ali sam ti sve to naplatio. Točka.”, kaže Zvonko Grahovac.
Kiše će uskoro proći, no zamijenit će ih snijeg koji za Zvonka, Baricu, Ivku i ostale uvijek znači strepnju i samo jedno pitanje - hoće li ga krov i ove zime izdržati.
