Hrvoje Rožić je stanar zgrade udaljenje manje od stotinu metara od vrtića i osnovne škole, a na koju bi uskoro trebale biti postavljene antene jednog teleoperatera. Cijela priča počela je prije godinu i pol dana.
"Dobili smo ponudu teleoperatera da se na našu zgradu stavi bazna stanica teleoperatera, prikupljali su se potpisi i sve je to ispalo malo nespretno. Od onda do prije neki dan nismo imali nikakvih vijesti ide li to ili ne. I sada smo čuli da to ide u realizaciju i oštro se protivimo tome", rekao je Hrvoje iz Trogira.
"Našoj je zgradi također nuđen sličan ugovor, no predstavnici stanara su odmah to odbili jer su bili upoznati sa zračenjem i štetnim posljedicama tako da tu nije bilo rasprava ni pomisli da se to montira na našoj zgradi", rekao je Nikša Koc iz Trogira.
Nitko nije bio informiran
U Rožićevoj zgradi, kako su poslije doznali, polovica stanara nije bila informirana o ponudi teleoperatera. Predstavnik stanara sakupio je potpise vlasnika, 51 posto površine zgrade, a druge nije niti obavijestio.
"Činjenica je da je predstavnik stanara te sporne zgrade bivši djelatnik T-coma koji je bio upoznat sa štetnostima i posljedicama zračenja. Međutim, koji su interesi bili u svemu tome u to neću ulaziti, to ćete morati pitati njega", rekao je Nikša.
Prozvani predstavnik stanara nije bio spreman govoriti. Poručio je da je sve radio u najboljoj namjeri kako bi zgradi priskrbio dodatni novac na račun pričuve kojim bi oličili zgradu. Kako je ugovor s teleoperaterom već potpisan, a on je u fazi ishođenja dokumentacije potrebne za postavljanje bazne stanice, stanari se uzdaju u pomoć gradske vlasti.
"To grad može vrlo lako riješiti tako da propiše sigurnosnu udaljenost, što je napravio Rovinj, odnosno Pula, i da se sve ovo obustavi", rekao je Nikša.
A Grad Rovinj i Istarska županija prostornim planom propisali su da je pri odabiru lokacije za antenske sustave potrebno pridržavati se propisane sigurnosne udaljenosti od 400 metara od škola, dječjih vrtića, bolnica i sličnih ustanova.
"Vidjeli smo i primjere nekih drugih gradova koji su uspjeli u toj bitci. Kontaktirali smo predstavnike HAKOM-a tako da će Grad Trogir učiniti s pravne strane sve što je u njegovoj moći jer se nalaze u blizini vrtića i škola i na taj ćemo način kroz posebne uvjete regulirati, odnosno onemogućiti postavljanje tog repetitora", rekao je gradonačelnik Trogira Ante Bilić.
Prikupili potpise
350 stanara iz 16 zgrada koje okružuju onu na koju bi trebala biti postavljena bazna stanica prikupilo je potpise koje će uručiti gradonačelniku i HAKOM-u. Ne bude li se cijela priča odvila prema najavama gradonačelnika, spremni su i na druge akcije.
"Onda ćemo malo više dignut pobunu. Dignut ćemo na nivo grada peticiju, počet ćemo s prosvjedima, ići ćemo pred općinu i nastavit ćemo dalje sa svojim radom, na kraju krajeva, pokušati spriječiti postavljanje bazne stanice", rekao je Nikša.
Stanari su svjesni da će ih mnogi pokušati razuvjeriti kako bazne stanice i njihovo zračenje nisu štetne za zdravlje. I za takve imaju poruku.
"Činjenica je da će se sada javiti brojni dušobrižnici koji kažu da to ne zrači. Vi u sklopu svoje emisije možete napraviti još jednu priču pa da uzmete njihove adrese i obiđete njihove zgrade i njihove obiteljske kuće pa da vidite postoje li na njima bazne stanice", rekao je Nikša.
Posjetili smo i HAKOM
Nismo obilazili dušobrižnike, no posjetili smo HAKOM, Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti. Zanimalo nas je kako funkcioniraju antene teleoperatera i koliko su one opasne ili bezopasne.
"Bazna stanica kada radi, ona odašilje signal u smjeru njihovih antena. One su usmjerene i vrlo često bazne stanice imaju nekoliko smjerova, recimo tri, i usmjerene su tako da pokriju optimalni prostor. Dakle, one ne zrače ispod već da pokriju što više prostora, odnosno obuhvate što više korisnika koji imaju svoje mobilne uređaje i njima komuniciraju s baznom stanicom", objasnio je rukovoditelj Odjela informiranja i zaštite korisnika HAKOM Ivo Majerski.
U Hrvatskoj manje zračenja
Važno je dodati i da su propisane količine zračenja u Hrvatskoj znatno manje nego u mnogim drugim europskim zemljama. No, Zdravko Anđel iz Hrvatske udruge za zaštitu od elektromagnetskog zračenja drukčije gleda na stvar.
"Najprije moram relativizirati ovu tvrdnju da imamo granice koje su niže. Činjenica je da su naše granice nešto niže od onih preporučenih europskim propisima. Međutim, one se kod nas primjenjuju ravnomjerno na sva područja RH, na gradske sredine i na nenaseljena područja. Mnoge zemlje imaju nešto više granice od naših, ali je zato prepušteno lokalnoj samoupravi da posebno regulira te granice za njihova područja. Tako su poznati primjeri Beča i Pariza koji imaju višestruko niže granice nego što su one u Zagrebu", rekao je predsjednik udruge HUZEZ Zdravko Anđel.
Operateri su dužni putem ovlaštenih tvrtki kontrolirati intenzitet zračenja, a njih pak kontrolira nadležna regulatorna agencija.
"Ali mi zbog nas i naših proračuna još dodatno kontroliramo operatore na način da svuda gdje smatramo da je potrebno napravimo kontrolna mjerenja i vrlo često radimo mjerenja kada nas građani pozovu zabrinuti za svoje zdravlje. Onda odemo i provjerimo je li to zaista ispod granica koje su propisane", rekao je Majerski.
Prvi smo snimili mjerenje zračenja
Prva smo televizija koja je dobila priliku snimiti mjerenje zračenja baznih stanica. Odabrali smo dvije u blizini vrtića i škole.
"Mi smo kod sustava koji mjeri količinu elektromagnetskih polja svih izvora u blizini. Dakle, tu su dvije bazne stanice, jedna na vlastitom stupu, druga na krovu zgrade. Mjerenje traje jedno određeno vrijeme jer se to radi po mjernom protokolu i treba određeno vrijeme da bi mjerenja bila valjana", objasnio je Majerski.
Čovjek ne može utjecati na mjerenja pa Majerski objašnjava: "Mi sada malo utječemo na mjerenje jer se krećemo oko antene, no kada se proces pokrene, čovjek ne može utjecati. Rezultati će biti znatno niži. Mi se nalazimo neposredno ispod antena, ona ne zrači ispod već, kako sam rekao, pokušava pokriti što veći prostor. Zato će ovdje polje biti puno niže nego što je propisano".
Štetniji mobitel
Rezultati su pokazali da je od antene štetniji mobitel koji svakodnevno nosimo u džepu.
"Mobitel stvara jača polja neposredno uz naše tijelo kada obavlja komunikaciju s baznom postajom nego sama bazna postaja koja komunicira s mobitelom", rekao je Majerski.
Izmjerena količina elektromagnetskog zračenja bila je upola manja od zakonom dopuštene. Ovo mjerenje, kao i sva druga, građani mogu naći na portalu HAKOM-a. No, ne samo to, već još niz informacija.
"Postoji strah građana od uvođenja mreže 5G. Preduvjet za to je uklanjanje zemaljskog prijenosa TV programa s frekvencija od 700 megaherca na kojima danas rade. Dakle, tehnologija 5G koristit će se istim frekvencijama putem kojih danas digitalni televizijski program dolazi u naše domove. Jedina je razlika da će bazne stanice, odnosno odašiljači raditi s višestruko manje snage, pa onda i štetnog zračenja, nego to danas rade televizijski", objašnjavaju u HAKOM-u.
Strah od nepoznatog
Ljudi se po prirodi boje svega nepoznatog i novog. U prilog tome ide i činjenica da nevoljko kupuju nekretnine u blizini baznih stanica i da je cijena tih nekretnina manja.
"Mišljenja sam da ljudi kad kupuju nekretnine uvijek biraju, pa biraju i to. Kad gledaju, pogledaju: kod ove zgrade je trafostanica, kod ove bazna stanica", rekao je agent za nekretnine Marin Biliškov.
No, internetom se koristimo svi. U našoj zemlji i milijuni turista. Internetski promet podataka svake se godine udvostručuje.
"Bit će sve veći problem u turističkim mjestima. S jedne strane je zahtjev turista da budu stalno online, ali s druge strane postoji strah turista od smještaja u objekte u kojem su izravno pod udarom baznih stanica. Iz osobnog iskustva znam, čitajući recenzije na online servisima za rezerviranje soba, da korisnici često ostavljaju komentare gdje je bazna stanica i da zbog toga smanjuju ocjenu objekta", rekao je predsjednik udruge HUZEZ Anđel.
Kako god, velika većina nas i dalje će se gotovo svakodnevno koristiti mobilnim uređajima spojenima na bazne stanice za svakojake potrebe. Mobitelom naručujemo taksi, plaćamo na blagajnama, upravljamo mnogim sustavima u kući, a u ne tako dalekoj budućnosti mreža 5G samostalno će upravljati automobilom. Budućnost je već odavno počela.
