Imao je nekoliko vozila i suradnja s UBER-om činila mu se kao dobra ideja. No, zbog ilegalnog rada inspekcija mu je ubrzo zaplijenila dva automobila. UBER je odmah uskočio s rent-a carom i poticao ga da i dalje radi. Angažirali su i odvjetnički ured kojem je i Slavko proslijedio svoje prekršajne naloge i sve je bilo u redu, dok jedna od kazni nije stigla na naplatu.
Partnerstvo s UBER-om koštat će ga 110.000 kn
"Po jednoj sudskoj presudi pravomoćna kazna koju nam je odredila inspekcija Ministarstva prometa glasi 35 tisuća na kompaniju UBER partnera i 20 tisuća na odgovornu osobu u firmi. Imamo dvije takve kazne", govori Slavko Krajinović, bivši partner UBER-a.
Ukupno 110 tisuća kuna, toliko će Slavka Krajinovića stajati partnerstvo s UBER-om. Točnije tolike će kazne platiti jer ga je Ministarstvo prometa proglasilo krivim za nezakonito pružanje taksi usluga.
"Cijelo vrijeme su iz UBER-a tvrdili da su velika kompanija koja stoji iza svojih vozača koja radi u stotinu svjetskih, europskih gradova, te da mi samo trebamo imati dovoljno vjere i pouzdanja u njih i kako će sve na kraju biti legalno", prisjeća se Slavko.
No, nije bilo legalno. 2015.godine, aplikacija UBER bila je novina i za hrvatsko tržište i za zakone. UBER se ugurao na domaće taksi tržište uporno tvrdeći da ono što oni rade nije taksiranje.
"Oni se ne bave taksi prijevozom jer ih se ne zaustavlja rukom niti se voze preko tračnica", rekao je Loic Amado, iz Ubera, 22. listopada 2015. godine.
Nije riječ o taksiju već o najmu vozila sa vozačem. Jedan od tih vozača bio je i Ivan Princip.
"Tada nismo imali nikakva obilježja. Kad sve sabereš bez obzira što je UBER govorio da smo legalni, to je ista stvar kao da vas sada vozi bilo tko. Odustao sam od UBER-a čim sam dobio taksi dozvolu gdje je sve regularno. Prešao sam na taksi zbog veće isplativosti, a rad je isto u satima i zarada je ista", kaže Ivan Princip, bivši vozač UBER-a.
Tvrdeći da je njihovo poslovanje u redu, vozačima su govorili samo neka voze. Kada ih je carinska inspekcija počela kažnjavati, UBER je vozačima poručivao da će stati iza njih.
"Otvoreni smo za sastanak sa Carinom koji smo zatražili kako se ovakvo što više ne ponovi. Bitno je da iza naših vozača stojimo sto posto", govorio je Amado iz UBER-a.
Vozači su vozili jer je zarada ispočetka bila dobra.
"UBER uzima 25 posto, ali tada se isplatilo jer je bilo više vozača i veća kvaliteta. Danas doslovce vozi bilo tko", kaže Ivan.
U međuvremenu je porezna inspekcija privremeno zaplijenila 20 automobila UBER-ovih vozača. Među njima i dva Krajinovićeva. Kazna koja je stigla postala je isključivo njegov problem.
"Prvo su uplatili 1.500 kuna, potom 700 kuna, na što smo mi pitali zašto, ako su kazne 35 i 20 tisuća kuna. Oni su nas molili da budemo strpljivi i da će sve biti u redu. Dva i pol mjeseca od početka postupka dobili smo odgovor da oni neće ništa platiti jer nam nisu ništa obećali. Znači zabili su nam nož u leđa", kaže Krajinović.
Javno su ponavljali tvrdnju da aplikacija samo pruža uslugu posredništva između vozača i putnika, i da nije taksi prijevoz. Kompanija UBER zarađivala je novac u sivoj zoni.
"Na tih 25 posto UBER-ove naknade se plaća PDV. Ako ste napravili deset tisuća kuna prometa, dvije i pol kune uzima UBER, a PDV je 625 kuna koji morate platiti. Vozači plaćaju jer novci sjedaju iz EU. A UBER ne plaća ništa, samo vam daje aplikaciju i uzima masne pare", govori Princip.
"Dolazak UBER-a na tržište prouzročilo je anarhiju! Nema više da možete pogledati koliko će vas doći vožnja od Črnomerca do Sesveta te za deset minuta se gleda da li je cijena ista. Cijena ne mora biti ista, UBER ju može dignuti, ili BOLT, ili netko treći, znači svi koji rade na aplikaciju", kaže Krunoslav Krznarić, taksist.
Novac koji je do tada odlazio taksistima, sada se slijevao u UBER-ov džep. Gdje god se tvrtka pojavila to nije dobro primljeno. Bijes taksista ova revolucionarna aplikacija izazvala je u brojnim zemljama u kojima se počela koristiti, kao što su Francuska, Belgija, Brazil, Portugal, a Hrvatska nije bila iznimka.
"Mogu se oni svojoj babi predstaviti, no nikakve dozvole nemaju što su njihove želje. Oni to mogu napraviti samo zajedno s našim koncesionarima taksistima i po zakonu to ne mogu napraviti mimo Grada Zagreba i resornog Ministarstva", rekao je Milan Bandić 22. listopada 2015. godine.
"To čak nisu ni divlji taksiji. Mi njih ne možemo prepoznati ni na koji način i ne znam kako bi oni uopće došli ni kako je naša država to dopustila", govori Jozo Kovačević, predsjednik udruženja Radio Taxi-a.
Država nije dopustila, ali nije ni mogla zabraniti aplikaciju, jer zakon nije predviđao ovakvu situaciju. Brza zarada, jeftin prijevoz, UBER je ubrzo poharao taksi tržište.
"UBER treba zabraniti i spriječiti da više nikad ne dođe u RH jer je prevara od početka", govorio je Kovačević 2015. godine.
I ministar i premijer složili su se da UBER radi mimo zakona, ipak UBER je u Hrvatskoj radio i još radi. A kazne snose vozači.
"Od kraja 2015. godine do danas iz nadležnosti Sektora inspekcije sigurnosti cestovnog prometa i cesta izrečeno je, temeljem izdanih prekršajnih naloga, preko 12.000.000,00 kuna, dok je iznos dostavljenih pravomoćnih presuda, iz nadležnosti mjesnih prekršajnih sudova, preko 2.500.000,00 kuna", poručilo je Ministarstvo prometa.
Nedavno je donesen novi Zakon o cestovnom prometu, u kojem je UBER konačno zakonski definiran kao taksi usluga. No, kazne koje su dospjele u periodu prije toga, vozači će morati podmiriti.
"Bili smo malo zatečeni, međutim iz UBER-a je došla reakcija da mi ne trebamo ništa brinuti jer će sve biti riješeno i da se samo trebamo javiti njihovom odvjetničkom uredu koji njih zastupa i da se dalje ne brinemo, čak su vozaču isti dan osigurali auto iz rent-a-car kuće da je sutradan mogao nastaviti raditi", kaže Slavko.
U odvjetničkom uredu Žurić i partneri koji je zastupao Krajinovića nisu nas htjeli primiti na razgovor, no oni nisu jedini preko kojih UBER svojim partnerima u Hrvatskoj pruža pravnu podršku. Danijela Simeunović je odvjetnica iz ureda koji je među prvima u Hrvatskoj počeo suradnju s UBER-om.
"Ako sudski proces ne završi povoljno za UBER i njihove vozače, onda dobiju prekršajnu kaznu koja tada postane pravomoćna. Ima nešto takvih slučajeva, međutim mi njih zastupamo samo do kraja kaznenog postupka, a nakon je nešto što se rješeva između UBER-ovih partnera i samog UBER-a", govori Danijela.
Koliko je točno kazni svojih partnera vozača UBER zaista i platio, nismo dobili informaciju od PR ureda koji ih zastupa u Hrvatskoj pa smo ih pokušali kontaktirati na adresi na kojoj se nalazi Centar za vozače. Rečeno nam je da ovdje nema osobe ovlaštene za razgovor te da im se obratimo mailom. A mailom preko PR agencije stigao je sljedeći odgovor:
“UBER kontinuirano potiče kulturu poštivanja zakona kod vozača koji koriste našu aplikaciju u Hrvatskoj te im, gdje god je to moguće, pomaže da se usklade s važećim hrvatskim zakonima. Još prije nedavne primjene novog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu, spomenuta je podrška bila na raspolaganju svim vozačima koji su se suočili s izazovima tadašnjeg zakonodavnog okvira. Omogućili smo im da se koriste neovisnim pravnim savjetovanjem ovlaštenih pravnih savjetnika ako tako žele i odluče.”
Sjedište UBER-a nalazi se u Nizozemskoj i Americi, i osim komunikacije preko PR agencije ili aplikacije, kako s njima komuniciraju vozači, s upravom je nemoguće stupiti u kontakt.
"Koliko ja poznajem UBER oni su organizirani na način da imaju dio koji daje podršku partnerima, te pravni odjel koji komunicira s nama. Koliko znam UBER ima tim koji se bavi komunikacijom i odnosom sa partnerima", govori Danijela.
Travis Kalanick, koji je zahvaljujući utemeljenju UBER-a 2009.godine, postao milijarder, prati reputacija bezobzirnog mačista čije ponašanje je dovelo do brojnih optužbi za seksualno uznemiravanje unutar tvrtke, te na kraju i do njegovog odlaska s mjesta glavnog šefa. Tvrtka je svojom poslovnom etikom, točnije izostankom iste uzrokovala ozbiljne nerede i sukobe na svakom tržištu na kojem su se pojavili. Međusobono vrijeđanje taksista i uberaša, eksplozija u UBER-ovom automobilu, tri pretučena taksista nakon prosvjeda, 20 zaplijenjenih automobila, potencijalnih 12 milijuna kuna kazni za hrvatske vozače. Krajinović je odlučio da neće biti žrtva takve poslovne politike.
"Možemo ih tužiti jer smatramo da su odgovorni i da su nas prostim jezikom navukli da poslujemo s njima, tvrdeći da kao multinacionalna kompanija imaju sve što trebaju imati samim time što posluju na prostoru RH", kaže Krajinović.
Iz Porezne uprave nam kažu da je poslovanje tvrtke UBER BV područje digitalne ekonomije koje je jedno od prioritetnih pitanja za Europsku komisiju, te se osmišljava model koji bi omogućio oporezivanje tvrtki poput UBER-a, Bookinga, Googla i itd. Pa tako tvrtka UBER koja je u proteklih četiri godine u Hrvatskoj zaradila milijune na taksiranju, za to ovdje nije platila ni kune poreza na dobit.
