Nakon informacije koju je Potraga ekskluzivno objavila prije dva tjedna, kako Hrvatska planira realizaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u vojnom objektu Čerkezovac, na samoj državnoj granici sa Bosnom i Hercegovinom, u Općini Dvor, iz nadležnih ministarstava došle su kontradiktorne informacije.
"Objekat nije perspektivan za Hrvatsku vojsku te smo ga predali Ministarstvu državne imovine. Nemam daljnih informacije što će učiniti s njim", govori Damir Krstičević, ministar obrane Republike Hrvatske.
"Ministarstvo državne imovine nije zaprimilo zahtjev o preuzimanju predmetne nekretnine Čerkezovac, niti smo zaprimili odluku kojom se ta nekretnina proglašava neperspektivnom za hrvatske oružane snage", kaže, s druge strane, Irena Pintar iz Ministarstva državne imovine.
Iz ove dvije oprečne izjave jasno je da iz jednog od ministarstava ne govore istinu.
Nitko ne želi o tome pričati
U dokumentu koji smo objavili u Potrazi s pečatom i potpisom MORH-a, dakle zabilješci sa sastanka predstavnika MORH-a i Ministarstva zaštite okoliša od 24. siječnja ove godine, lijepo piše; predmet sastanka: primopredaja vojnog skladišta Čerkezovac. Ministarstvu državne imovine na tom sastanku nema ni traga.
Na zahtjev za razgovor s Krstičevićem, kako bismo razjasnili ovaj nesporazum, iz njegova su ministarstva odgovorili da ne mogu osigurati sugovornika na tu temu. Pa smo mu dali još jednu priliku da javnosti kaže istinu. Jedini način za to je već tradicionalno ponižavajuće zaskakanje ministara pred sjednicu Vlade na koje su novinari već dugo prisiljeni žele li odgovor ministra na neki problem iz njegova resora.
A onda se dogodi da niti na ovom mjestu ne dobijemo odgovor na svoje pitanje jer se neki ministri jednostavno ne pojave na sjednici Vlade, ili pošalju svoje pomoćnike ili tajnike. Čini se da je to bio slučaj i sa Krstičevićem.
Ministar Krstičević ili ne zna što mu rade podređeni ili namjerno izbjegava istinu. Da je Vlada namjenila Čerkezovac kao lokaciju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada piše u Nacionalnom programu provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada.
Poricanje da se počelo s njegovom provedbom u tajnosti može proizlaziti iz činjenice da su stanovnici Pounja oštro protiv takvog projekta u njihovom kraju.
Stanovnike još nitko nije obavijestio, a vojarna se već prazni
Posjetili smo ih ponovno nakon dva tjedna da čujemo je li ih u međuvremenu itko informirao o promjenama u Čerkezovcu. "Koliko znam od okolnih ljudi, nitko nas nije došao obavijestiti i nitko ne zna što se događa", kaže nam Valentina Škripić iz Dvora na Uni.
Kod Valentine, koja živi uz pristupni put prema vojarni smo bili i prije dva tjedna kada smo objavili dokument iz MORH-a. U međuvremenu se aktivnost u vojarni, čini se, povećala, kaže.
"Svaki dan idu kamioni koje prate policijska pratnja sprijeda i straga", kaže Valentina.
I naši izvori bliski MORH-u potvrđuju da se vojarna ovih dana prazni. A to potvrđuje i pismo direktora Fonda NEK Minisatrstvu zaštite okoliša iz kojeg je vidljivo da su svi zajedno obišli lokaciju 26.veljače, te nastavno na taj sastanak moli Ministarstvo zaštite okoliša da uputi službeni zahtjev MORH-u kojima se omogućuje predaja, uvid i izuzeće druge i tehničke dokumentacije i tako dalje.
U međuvremenu se očito Čerkezovac prazni, na putu prema Dvoru smo i sami svjedočili prolazu nekoliko kamiona u pratnji vojnog džipa. Službene informacije u javnosti o tome nema. Na upit o događanjima vojnika na samoj vojarni nam je poručio da ne mogu ponuditi ikakve informacije i zamolili nas da se maknemo.
Odgovora i dalje nema
Zna li išta o događanjima u vojnom kompleksu pitali smo ponovno i načelnika općine Dvor na Uni.
"Ne, informaciju sam dobio od vas, a ne od državnih institucija. Nakon toga sam uputio dopis Ministarstvu unutarnjih poslova i Ministarstvu zaštite okoliša na kojeg do danas nisam dobio odgovor", kaže Nikola Arbutina, načelnik Općine Dvor na Uni.
Za nadgledanje Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada regulatorno tijelo je bio Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost koji je Vlada ukinula u siječnju. Nadležnosti je preuzeo MUP od kojeg smo nakon 15 dana konačno dobili odgovor:
"Ministarstvo unutarnjih poslova nije zaprimilo službenu obavijest o tome da se Oružane snage Republike Hrvatske iseljavaju i da se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike useljava u objekt Čerkezovac niti smo upoznati da li je započela izrada Studije utjecaja zahvata na okoliš za lokaciju Čerkezovac kod Dvora na Uni", glasio je njihov odgovor.
Odgovor nisu dobili ni drugi
Daniel Pavlić, dugogodišnji ekološki aktivist, nakon godina prosvjedovanja koji nisu urodili polodom, iako je peticiju potpisalo 13 tisuća ljudi, uslijed novonastalih okolnosti odlučio je promijeniti pristup.
"Mi smo vidjeli u medijima da je Ministar obrane rekao da predaje ključeve kapije od vojarne Ministarstvu državne imovine stoga smo im mi poslali dopis u kojem tražimo da nam se dodjeli područje bivše vojarne Čerkezovac jer bismo na njemu radili međunarodne kampove, likovne kolonije, festivale, međunarodne radionice i proizvodnju zdrave hrane, budući da je blizu rijeka Una radi koje smatramo da je to mjesto vrlo potencijalno za kontinentalni turizam", objašnjava Daniel Pavlić, ekološka udruga EKS. Odgovor još nisu dobili.
Održivi razvoj kao perspektivu vide i u BiH
A održivi razvoj kao jedinu prespektivu ovog kraja vide i s druge strane Une u Bosni i Hercegovini. Građansku inicijativu protiv odlagališta radioaktivnog otpada uz samu granicu predvodi Mario Crnković.
"S obzirom na obujam problema mi moramo alarmirati čitavu Bosnu i Hercegovinu, pa tako i hrvatsku stranu. Radi se o nečemu što neće stati samo od sebe. Prema hrvatskoj vlasti mi vidimo da što se tiče njih situacija prilično jasna. Oni ne žele čuti drugu stranu i ne žele slušati riječ stručnjaka niti nevladinog sektora", govori Mario Crnković, ekološka udruga Green Team Bosne i Hercegovine.
Rano uključivanje javnosti u procese odlučivanja jasno je naznačeno u strateškom dokumentu. Na tri mjesta se spominje Direktiva Vijeća 2011/70/Euratom o uspostavi okvira Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada koja također uključuje sudjelovanje stanovništva u procesu odlučivanja. Međunarodna ESPO konvencija nalaže i prekograničnu suradnju u takvim projektima. U ovom slučaju, ona, tvrde susjedi, ne postoji.
"U Sarajevu smo za vikend imali sastanak s 26 inicijativa iz cijele BiH koji su jednoglasno rekli ne. To je nama bitno jer napokon imamo zajednički glas sa BiH strane, a to što viši nivoi vlasti ćute iz nekih razloga, je nešto drugo. Mi ćemo dati sve od sebe da oni progovore na tu temu", govori Mario.
U općini tvrde, ne znaju ništa o projektu odlagališta.
"Ono što ja znam je proizlašlo sa sastanka koji smo imali prije par dana s ministrom gđom. Golić gdje su bili upiti vezani uz aktivnosti vezano za odlagalište, ali prema njenim riječima ministarstvo nije dobilo nikakve odgovore vezano uz tu problematiku", govori nam Miroslav Drljača, načelnik općine Novi Grad, Bosna i Hercegovina.
Potvrđuju to i u odgovoru na naš upit.
"Republika Hrvatska u potpunosti ignorira stav i mišljenje institucija i Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, kršeći obaveze prihvaćene ratifikacijom međunarodnih konvencija. Od strane vlasti i institucija RH nema nikakvih odgovora na upite i inicijative koje dolaze iz Republike Srpske i BiH!", glasio je odgovor.
'Čerkezovac je naša alternativna lokacija'
Prije tjedan dana na pitanje kolegice ministar Ćorić ponavlja da je Čerkezovac naša alternativna lokacija ukoliko se ne dogovorimo sa Slovencima gdje ćemo s otpadom iz Krškog. Ipak na dodatno pitanje o tome što se sad događa u Čerkezovcu konačno odgovara da se nešto događa.
"Kao što znate i sami tamo se nalazi vojno skladište koje je pod Ministarstvom obrane, i mi smo u inicijalnim razgovorima s MORH-om", kazao je 7. ožujka 2019.Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike.
Dakle, i ministar potvrđuje da su razgovori na temu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Čerkezovcu su počeli. Zašto se Krstičević pravi kao da ne zna ništa o tome i zašto se javnost izostavlja iz tog procesa iako to predviđa nekoliko europskih direktiva pokušali smo još jednom zamoliti Ćorića da nam objasni.
Ministar Ćorić je inzistirao da nije došlo do primopredaje usprkos zabilješcima iz MORH-a te da je zapravo u tijeku primopredaja čiji završetak nema određeno vrijeme i samim time nije završena, istaknuvši da je u tijeku proces pregledavanja legalnih i sigurnih aspekata.
Još nema niti jednog potrebnog dokumenta
Čerkezovac, lokacija na koju Vlada cilja, koju sili, kako kažu ekolozi, još nema niti jedan potreban dokument za realizaciju gradnje Centra za radioaktivni otpad, koji nije predviđen niti u općinskom, niti u županijskom, niti u državnom prostornom planu.
Potvrdili su nam to iz Ministarstva graditeljstva, a ovo je ostatak odgovora:
"Napominjemo da je postupak izrade i donošenja prostornih planova svih razina propisan Zakonom o prostornom uređenju, koji, kao jedno od temeljnih načela na kojima se temelji prostorno uređenje, određuje načelo javnosti. Tim načelom određuje se da javnost ima pravo sudjelovati u postupcima izrade i donošenja prostornih planova."
Zašto se ministri ponašaju kao da se to javnosti ne tiče?
I dalje, s nepodnošljivom arogancijom, naši ministri se ponašaju kao da se sve to javnosti uopće ne tiče. Rano uključivanje javnosti u procese odlučivanja jasno je naznačeno u strateškom dokumentu. Sve to, kaže Pavlić kao da ne znači ništa, pa poziva i druge udruge da se povedu za njegovim primjerom.
"Sve udruge, nevladine, ekološke, kulturne, udruge proizašle iz domovinskog rata i ostale pozivamo da i oni pošalju dopise i zatraže to područje te s time ako ga mi ne dobijemo neka ga netko drugi dobije. Ministarstvo državne imovine može onda odlučiti hoće li ga nama dati za neki kulturno društveni rad po zelenoj osnovi za razvoj turizma ili radije za ružnu namjenu kao što je nuklearni otpad", poziva Pavlić.
Na koji način će se dalje odvijati ovaj projekt ostaje nam i dalje istraživati, jer na transparentnost projekta kako se do sada pokazalo ne možemo računati. Naime, hrvatsku Vladu pritišću rokovi i projekt za koji trenutno ne postoji nikakva zakonska podloga, mora se završiti što prije.
Rok za preuzimanje nuklearnog otpada iz nuklearke Krško je 2023.