Njemačka je potpisala kapitulaciju 9. svibnja i rat je službeno završio. Jugoslavenska vojska ušla je u Zagreb dan prije. Vojska NDH počela se povlačiti prema Celju. Pavelić je predao zapovjedništvo nad vojskom i pobjegao. Fuček tada nije imao ni punih 17 godina. Povlačio se zajedno s ocem.
"Kretali smo se sporednim putevima, ali nisu više propuštali mostom prema Austriji stoga smo krenuli prema slovenskoj Koruškoj. Bilo je određenih borbi, međutim nakon okršaja gdje je bilo gubitaka – oni koji su bili zaustavljeni mogli su proći na polje – koje mi zovemo Bleiburško polje. Maksimalno 150 nas je sišlo u polje da se preda. Dolje su nas čekali Englezi. To je bila gungula", govori Vladimir Fuček, preživjeli s Bleiburga.
Anton Sujić rodio se nekoliko mjeseci nakon što mu je majka prošla križni put.
"Ona se sjeća da su došli do Dravograda kad su bili zarobljeni. Oca su uhvatili, oduzeli mu oružje i razdvojili ih. Ona je vraćena prema Zagrebu i Slavoniji, a njega su odveli u nepoznato", govori Anton Sujić, član Počasnoga bleiburškog voda.
"Samo bi se čulo: 'Pucaj, pucaj!' i nijedan se nije digao"
"Potom su nas potjerali prema Dravogradu. Bila je strašna vrućina i hodali smo uz Dravu makadamom. Žeđ je bila strašna i puno njih jurilo je prema Dravi da gurne glavu u vodu. Samo bi se čulo: 'Pucaj, pucaj!' i nijedan se nije digao.", kaže Fuček.
"Teško je kad nemate mjesto na kojem možete zapaliti svijeću. I Krapina i Macelj i Maribor i Bleiburg. Žrtvama se uvijek mora odati počast. Ti ljudi nisu krivi za svjetsku politiku", kaže Sujić.
Povijest Bleiburga tumače povjesničari.
"Rat u Europi je završio, ali ne i na području Jugoslavije. Ustaše, domobrani i četnici povlače se prema Austriji. Ustaše pritom pružaju otpor. Dva dana prije kapitulacije su se kod Hude Jame vodile najžešće borbe. Nekoliko tisuća ustaša poginulo je u borbi i pobacani su u te jame koje predsjednica voli posjetiti. Tamo se ne nalaze samo neki zarobljenici nego i oni koji su poginuli u ratu", govori Hrvoje Klasić, povjesničar.
VEZANA VIJEST
Cijelo vrijeme traju borbe, sve do samog Bleiburga.
"Na tom mjestu su ih zaustavili Britanci. Tražili su da se predaju Britancima koji su ih predali jugoslavenskoj armiji jer je bio dogovor da se ratujuća strana preda onome protiv koga se borila", nastavlja Mario Jareb, povjesničar.
"Nakon toga kreće odmazda, kažnjavanje, strahovit zločin"
"Nakon toga kreće odmazda, kažnjavanje, strahovit zločin koji će se dogoditi iako je osvete bilo i u drugim zemljama prema kolaboracionistima. Ali u Jugoslaviji su bili iznad svakog razuma, najviše kod Maribora, Teznog, Kočevskog Roga. Kreću masovne egzekucije koje će se nastaviti idućih nekoliko dana i nastavit će se marševi poznati kao Križni put", kaže Klasić.
"Zanimljivo je da su glavni pripadnici ustaškog pokreta sve uspjeli izbjeći. Nastradali su naivci koji su mislili da nisu ništa krivi. Od glavnih koji bi trebali biti odgovorni nemate ništa", govori Jareb.
"Nema ništa sporno osim što ne znamo brojku. Zločin se dogodio nakon završetka Drugog svjetskog rata prema vojsci i dijelom civilima jedne fašističke države. Jedino o čemu možemo razmišljati jest da će sljedeće godine otvoriti arhive u Londonu pa možemo vidjeti zašto su tu kolonu Britanci vratili, a možda baš nisu morali", nastavlja Klasić.
A to se dogodilo na Bleiburškom polju. Koje danas Jakov i Marko uređuju za sutrašnju komemoraciju. Obojica žive u Austriji.
"Počeli smo prije najmanje deset dana. Uređujemo, čistimo, metemo i radimo sve što je potrebno da bude ljepše i ugodnije za taj dan", govori Jakov Vrdoljak iz Klagenfurta.
U petak prazno, a već u subotu će livada Bleiburškog polja biti puna ljudi. No, ovogodišnji događaj neće biti isti kao prošlih godina. Crkva u Koruškoj hrvatskim biskupima nije dala dozvolu da drže misu. U nekoliko navrata razgovarali su o tome, no nisu se uspjeli dogovoriti.
Hrvatska biskupska konferencija s tim se ne slaže
"Sveta misa ostaje dio političko-nacionalnog rituala koji služi iskrivljenom i selektivnom tumačenju povijesti Drugoga svjetskog rata. Na taj način dobra namjera molitve za žrtve na Bleiburškom polju je iskorištena za pogrešnu interpretaciju", govori Jakob Ibounig, kancelar i sudski vikar biskupije u Klagenfurtu.
Hrvatska biskupska konferencija s tim se ne slaže, no protiv odluke ne mogu ništa nego je prihvatiti. Zbog izražena ustaškog i nacističkog znakovlja, lani je austrijska policija uhitila sedmero ljudi. Mario Jareb kao stručnjak povjesničar bio je na jednom suđenju.
"Uzvikivao je: 'Za dom spremni!'. Bio je uhićen, ne samo zbog toga nego i zato što je pred austrijskom policijom veličao Hitlera, što je tamo nepojmljivo. Njih je zanimalo kakav je to pozdrav. Čak je i razmjerno dobro prošao, dobivši uvjetnu kaznu za tu glupost. Trebalo je to i teže kvalificirati", kaže Jareb.
VEZANA VIJEST
I Ivan Dujmović, umirovljeni profesor, jedan je od uhićenih. On je proveo u pritvoru 50 dana zbog sumnje da se, nakon što je zapalio svijeću pred spomenikom poginulim vojnicima NDH-a, okrenuo i digao ruku.
"U optužnici stoji da sam digao ruku u visini očiju kao kriminalno djelo, a toga nije bilo. Za takve stvari se ide u zatvor od 1 do 10 godina. Dakle, nismo u prekršaju, nego kazneno djelo", govori Dujmović koji je oslobođen optužbi.
Sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi je li nekome mahao ili nekoga pozdravljao pa je oslobođen, ostali koji su uhićeni s njim kažnjeni su.
Policija najavljuje da će strogo nadgledati komemoraciju
"Njih je policija pratila do granice jer su uvjetno kažnjeni, a ja sam sa šogorom išao autom", kaže Dujmović.
Zabrana dolaska hrvatskih biskupa, postrožen Zakon koji od ožujka decidirano navodi da će Austrijanci strogo kažnjavati isticanje bilo kakvih ustaških simbola, pune i tamošnje medijske stupce. Austrijska policija najavljuje da će strogo nadgledati komemoraciju.
Gradonačelnik Bleiburga, grada iz pokrajine u kojoj su socijaldemokrati lani odnijeli pobjedu na izborima, nema ništa protiv komemoracije, ali u skladu s austrijskim zakonima. Ne želi da se njegov grad spominje kao mjesto okupljanja neonacista.
"Od 50-ih godina se održava komemoracija, ali u posve drugoj formi. Unatrag nekoliko godina stavljena je u potpuno drugi kontekst. Ono što nam smeta jest ta masovna policijska prisutnost zato što moramo na sve računati", ističe Stefan Visočnik, gradonačelnik Bleiburga.
Komemoraciju će voditi svećenik, kažu organizatori - Počasni bleiburški vod. Mjesto na kojem se ona održava je privatna zemlja čiji su prvi komad otkupili davne 1955. godine. Nakon toga od 2004. od austrijskih željeznica i ostalih privatnih vlasnika počeli su otkupljivati komad po komad.
Danas imaju 30.000 četvornih metara. No prostor će biti upola manji. I neće smjeti pustiti nikoga bez prethodne provjere identiteta jer odgovaraju za njih. Zabrana koruške Crkve donijela im je, kažu, određene probleme jer se događaj više ne smatra crkvenim slavljem već javnim okupljanjem, a to zahtijeva više redara i zaštitara, više javnih zahoda i sanitarnih vozila.
Troškovi su im porasli, a saborsko pokroviteljstvo, koje je svojedobno ukinuo Milanović, kažu, neće sve podmiriti.
"Manje je od 50 posto. Ostalo prikupljamo od općina, gradova, pravnih i fizičkih osoba, hrvatskog iseljeništva", govori Božo Vukušić iz Počasnog bleiburškog voda.
Zbog proširenog zakona, koji se dosad odnosio na zabranu veličanja nacističkih simbola, a od sada se odnosi i na ustaško znakovlje - upozoravaju da osim nacionalne i crkvenih zastava nijedna druga nije dopuštena. Ni stranačka, a kamoli vojna.
"Do prošle godine 'ZDS' nije bio zakonski zabranjen"
"Taksativno su navedeni grb i zastava ustaškog pokreta, međutim u paragrafu dalje stoji da se taj zakon može primjeniti i na imitacije znakova, gesla i geste ustaškog pokreta – ali nije navedeno što je to točno. To će od ove godine pokazivati praksa. Do prošle godine 'Za dom spremni' nije bio zakonski zabranjen. Mi ne znamo hoće li oni to tretirati kao ustaški pozdrav", nastavlja Vukušić.
Ako budu, podliježu zakonskoj zabrani. Povjesničari tu nemaju dvojbi.
"'ZDS' je jedino i isključivo ustaški pozdrav. Nitko nije pokazao nijedan dokument da se prije ustaša upotrebljavao taj termin. Njime su potpisivane odredbe kojima su ljudi slani u Jasenovac i drugdje", kaže Klasić.
Sabor je pokrovitelj
Predsjednica države posjetila je Macelj, Hudu jamu i Bleiburg još 8. svibnja. Predsjednik Sabora bio je kod Maribora, u Macelju i na Bleiburgu u četvrtak. U subotu dolaze njihovi izaslanici.
Sabor je pokrovitelj komemoracije i dat će pola milijuna kuna.
"Ne vidim razloga zašto ne. Poginuli su deseci tisuća nevinih ljudi i svaka bi normalna zemlja odala počast nevino stradalim žrtvama", govori Jareb.
"Ovdje se ne radi o tome, nego o nerazumnom odnosu hrvatske političke elite prema onome što se u Bleiburgu dogodilo. Ustaštvo je ušlo kao neki romantični pogled na prošlost i zbog te nedosljednosti hrvatske političke elite, danas imamo situaciju u kojoj mladima nije do kraja jasno tko je poražen, a tko pobjednik u Drugom svjetskom ratu i s kime bi se trebali ponositi, a koga se sramiti", govori Klasić.
Sutra se na Lojbaškom polju očekuje 15.000 ljudi. To je pet tisuća više nego lani. Dočekat će ih 450 austrijskih policajaca. Među njima i antiterorističke jedinica i članovi Ureda za zaštitu ustavnog poretka.
