Kad vam mljekar kaže da mu je najsretniji dan u životu bio onaj kad je zatvorio farmu, to dovoljno govori o stanju u hrvatskom mljekarstvu. A prije samo deset godina to je bio jako unosan posao.
Jer, kad su ulagali u farme, seljaci su za litru mlijeka dobivali više od četiri kune. Danas tek dvije i pol, što je za tisuće proizvođača značilo neizbježanbankrot. Uzroke i kronologiju propasti hrvatskog mljekarstva donosi Potraga. Posljednja prije ljetne stanke. Na male ekrane vraća se 24. kolovoza.
Krave Luke Duvnjaka iz Đakova imale su vodene prskalice, velike ventilatore, muziku, za mužnju se koristila moderna tehnologija, davale su mlijeka više od prosjeka. Sve je zvučalo dobro, ali nije opstalo. Farma je radila punih šest godina, a onda je 2014. odlučio zatvoriti. Bila je vrijedna, kaže, pet milijuna kuna. Jedan od kredita otplaćuje i danas i otplaćivat će ga još dvije godine - 14.000 kuna na mjesec.
"Kad sam zatvorio farmu to je bio najsretnijitrenutak u mom životu. U to vrijeme proizvodio sam 25.000 kuna minusa, a šest mjeseci ranije sam dobro zarađivao", tvrdi Duvnjak.
Luka je 17 godina bio profesor u srednjoj školi. Pet godina prije no što je otvorio farmu nabavio je 12 krava da se nauči poslu i krene u ozbiljnu proizvodnju. Kaže da mu je ostajalo mjesečno dvadesetak tisuća kuna neto.
"Cijena mlijeka bila je 4,12 kuna, u elaboratu je navedena ta cijena i svi su potvrdili da je profitabilno raditi taj posao. Kad uložite u nešto svoj život, kad mislite da to ima budućnost, kad država stane iza vas, kad napravite elaborate, oni ih potvrde i to potvrde institucije za koje mislite da nešto vrijede i kad se razočarate - nije mi žao", napominje Luka Duvnjak.
Više o kronologiji propasti hrvatskog mljekarstva u prilogu Sanje Čatipović.
