Branimir Evačić jedan je od 9965 branitelja na listi za stambeno zbrinjavanje. Svoj red čeka već devet godina, no stan se još ne nazire.
"Jasno da me frustrira, onome tko čeka to je dugo, 21 godinu biti podstanar nije malo. Zadnji put kad sam bio u ministarstvu, bio sam kod tajnice, pričao sam na telefon s drugom tajnicom, kako su mi negativno odgovorili, da moram čekati, a nažalost ne znate što čekate, a to može potrajati još ne znam koliko godina, a ima deset godina da sam podnio zahtjev", rekao je hrvatski vojni invalid Branimir Evačić.
Prije dva mjeseca u Ministarstvu branitelja doznao je da je 2135. na listi, a dosadašnja dva zahtjeva za prioritetno zbrinjavanje odbijena su mu.
"I kad samo pitaš da mi netko odgovori koliko bih još trebao čekati jer, mislim, da mi za nekoliko godina, nažalost više neće trebati ništa jer imam 50 godina, jel", rekao je Branimir.
Odgovor na to pitanje nema nitko jer se nove liste formiraju
svake godine.
'Naime, u tijeku je izrada nacrta Liste
prvenstva za 2020. godinu koja će u siječnju biti
objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva i na kojoj će biti
vidljiva pozicija gospodina Evačića za ovu godinu', odgovorilo je
Ministarstvo branitelja.
Toj listi pridodat će se odobreni zahtjevi od ukupno čak 754 nova koliko ih je stiglo tijekom 2019. Dakle, Branimir bi idućih godina mogao pasti još niže na listi. Glavni razlog tome, tumači nam Fred Matić, bivši ministar branitelja, leži u novom Zakonu o braniteljima koji je donio njegov nasljednik Tomo Medved.
"Otkad postoji Ministarstvo hrvatskih branitelja, a prije toga u Upravi za skrb koja je postojala pri Ministarstvu obrane postoji stambeno zbrinjavanje HRVI-ja i stradalnika Domovinskog rata, to je proces koji traje više od 25 godina, i veliki je broj zahtjeva i taj se broj stalno povećava jer jednostavno nakon 2017., vidjeli ste i sami da imamo novi Zakon o hrvatskim braniteljima, koji je uvrstio i pripadnike HVO-a, tako da svake godine imamo nove branitelje i nove zahtjeve", rekao je bivši ministar branitelja Predrag Fred Matić.
Ministarstvo branitelja ustupilo nam je i liste prvenstva za dodjelu stambenih kredita:
2015. godine - 12.443 zahtjeva
2016. god. - 11.728 zahtjeva
2017. god. - 11.159 zahtjeva
2018. god. - 10.730 zahtjeva
Prema podacima Ministarstva situacija je suprotna, broj stambenih zahtjeva je u opadanju, uvjeravaju nas. Ipak, novi Zakon je omogućio da se i danas, 25 godina nakon rata može ostvariti status branitelja pa je takvih zahtjeva u Ministarstvo tijekom prošle godine stiglo čak deset tisuća. Nakon dvije godine privremenog, 2022. mnogi od njih steći će i status trajnog ratnog vojnog invalida, pa se tada očekuje ponovno povećanje broja zahtjeva za stambenim zbrinjavanjem. To su nam potvrdili i u Ministarstvu, osobu za razgovor pred kamerom nismo uspjeli dobiti.
"Nema kraja, ima kraja jedino političkom laganju i zavlačenju stradalnika Domovinskog rata i njihovih obitelji, kada im se kaže da će se za godinu ili dvije dana to riješiti. Ne, u zadnjih 20 i nešto godina ta lista se stalno vrti oko nekakvih 12-13.000 zahtjeva i svake godine se rješava između 300 i 500 zahtjeva, bez obzira koliko bismo mi željeli da to ide puno brže", rekao je Matić.
U prošle 22 godine stambeno je zbrinuta 17.771 osoba, a dodijeljeno je gotovo 7000 stanova, više od 10.000 stambenih kredita i 704 financijske potpore. Branimir objavu liste za 2020., kao i svaku prethodnu godinu iščekuje sa strepnjom. Rodom iz Vinkovaca, prije 30 godina otišao je u rat kao 20-godišnjak. U borbenom sektoru u Vukovarsko-srijemskoj županiji proveo je cijeli rat, a zatim i doba mirne reintegracije. Godine 1998. doselio se u Zagreb i zaposlio u policiji.
"Radio sam do 2005. godine i nisam više mogao izdržati. Dobili smo u međuvremenu dvoje djece ja i supruga, stan je bio garsonijera od 35 kvadrata, znači kinderbet i odmah je pokraj krevet. Nisam se, jednostavno, mogao odmoriti i to je utjecalo na mene još više i nisam mogao više raditi, bio sam godinu i pol na bolovanju i u međuvremenu 2007. godine, točno 20.3. dobio sam rješenje za mirovinu", rekao je Branimir.
Prva mirovina iznosila mu je 2700 kuna. Žalio se i do 2007., uspio ostvariti 30-postotni invaliditet kao posljedicu godina provedenih u ratu i mirovinu od 7500 kuna. No, životne okolnosti postupno su se pogoršale.
"U međuvremenu, nažalost, ja i supruga smo se rastali, imam dvoje djece koje neizmjerno volim, jasno, plaćam alimentaciju od 3000 kuna, i neki kredit od tisuću i pol kuna. Ja sam kad sam pisao u ministarstvo to prioritetno, naveo sam to i evo kažem podstanar sam 21 godinu. Znači, podstanarstvo svi znaju koliko košta otprilike, nisu stanovi jeftini", rekao je Branimir.
Od mirovine mu ne ostaje gotovo ništa. Od prvog dana ove godine počeo je raditi nekoliko sati dnevno. Proveo je tri godine u Zadru svakako se snalazeći, no zbog djece se odlučio vratiti u Zagreb. 15-godišnjak i 18-godišnjakinja već su gotovo odrasli, no otac svoje zakonsko pravo još nije uspio ostvariti.
"Kriteriji su isti ili gotovo isti sve ovo vrijeme za zbrinjavanje stradalnika, međutim tolike su godine prošle, da već možemo govoriti o tome da prolaze i desetljeća pa primjerice, ako sam ja bio samac kad sam podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje, tijekom godina čekanja sam se u međuvremenu oženio i dobio djecu pa su onda u međuvremenu ta djeca postala punoljetna i nisu više na toj listi zajedno sa svojim roditeljima. Tu dolazi do tih promjena, ali najveća promjena je u dodavanju novih branitelja na rang listu, dodaju se novi i novi branitelji, od kojih 20-30 posto postaju ratni vojni invalidi i to je jedno vrzino kolo i to je nešto što se neće riješiti i u idućih sto godina", rekao je Matić.
U HVIDRA-i se, naravno, ne slažu s Matićem, za njih je suradnja s aktualnom Vladom bolja nego ikad i vjeruju u skoro rješenje braniteljskih stambenih zahtjeva.
Tome nikad kraja, ispada da se liste mogu godinama produživati?
"Mislim da je većina HRVI-ja stambeno riješena, i da će se naći model da se ljude zbrine, barem tim kreditima jer većina naših ljudi već živi u nekim nekretninama, treba im izaći ususret da tu nekretninu kupe", rekao je Ante Tandara iz HIVIDRA-e Zagreb.
U HVIDRA-i kažu da čine sve što mogu kako bi pomogli braniteljima, no Branimiru nisu pomogli.
"Sve je ostalo na razgovorima. Ja sam bio jedno vrijeme član HVIDRA-e na Jordanovcu, znači Maksimir, pričao sam nekoliko puta s nekim pravnicima tamo, ali ostalo je na tome, konkretno do dana današnjeg - ništa", rekao je Branimir.
"Da se mene pita, ja bih Branimira riješio, ne mogu ja donositi neke odluke, ali imamo zakone po kojima se to rješava. Ali, nažalost nije on jedini, ja mislim da on ima 30 posto invalidnosti. Preporuke da bude još malo strpljiv, ja sam uvjeren da će se njegova problematika riješiti", rekao je Tandara.
"Čekate svoj red, a znam s prijateljima eto koji su HRVI, koji su ocijenjeni poput mene, s oštećenjem 30 posto organizma, međutim oni su riješeni prije mene.Ne znam, kako tko, 6,7 i 8 godina, a nisu bili u borbenom sektoru cijeli rat kao ja", rekao je Branimir.
"Nije sve preko veze. Puno se toga priča, nije to istina, HVIDRA Grada Zagreba ima oko 1500 članova, tu su dobrodošli svi, ne samo HRVI nego i branitelji, mi smo im puno pomogli, mislim da se to priča, ako nemaš vezu, mislim da to danas nije u ovo vrijeme dok je ministar Tomo Medved, on je otvorio vrata svim braniteljima", rekao je Tandara.
Matić tvrdi u njegovo vrijeme nitko nije mogao preko veze, a odnos HVIDRA-e prema njemu javnosti je itekako poznat. Njihovim preporukama, kaže, nije vjerovao.
"A kad vam udruga, ove kad ste spomenuli, poput HVIDRA-e i sličnih, oni naravno daju preporuke samo svojim stranačkim istomišljenicima, samo svojim prijateljima, često ili ne mogu to tvrditi, ali često i uz nekakve nadoknade", rekao je Matić.
Matić se braniteljima zamjerio kada je objavio Registar branitelja. Njegova objava rezultirala je smanjenjem broja branitelja iz jednostavnog razloga što su se počeli pojavljivati tzv. lažni.
"Treba reći da je Registar branitelja objavljen iz puno plemenitijih svrha nego da je samo lovi lažne branitelje. To otkrivanje lažnih, ne lažnih branitelja, to su pitanja koja treba postaviti policiji i državnom odvjetništvu, a ne ministru", rekao je Matić.
Tada je u vrlo kratkom roku MUP zasut prijavama protiv tzv. lažnih branitelja. Iz MUP-a danas odgovaraju da je u proteklih deset godina potvrđeno "xx" prijava. Medved je 2017. Registar zatvorio za javnost, a iz njegova Ministarstva nam odgovaraju da su nakon dokazane lažne dokumentacije prava oduzeta u tri slučaja. Kakve su posljedice snosili ostali, nepoznato je. Branimir se time ne zamara, i nakon svega ostaje optimističan.
"Ja sam nakon umirovljenja imao problema sa spavanjem, s nesanicama, imam i terapiju za spavanje i upoznao sam neke prijatelje, odnosno sportaše koji su mi savjetovali da počnem trenirati, konkretno borilačke sportove i tako iz dana u dan i tako deset godina. Sport me spasio, odnosno spasio mi je život. Ne pijem alkohol, ne pušim, svaki tren pokušavam iskoristiti da bih obavio dobar trening jer to izbacuje stres iz mene i pomaže mi i fizički i mentalno", rekao je Branimir.
Ratni vojni invalidi imaju pravo na nepovratni dio kredita u visini postotka njihova invaliditeta. Matić u tome vidi rješenje, o kojem kaže, mnogi branitelji uopće nisu informirani.
"Kada vide koliko oni moraju vratiti, 70 ili 80 posto tog kredita, vide da to više nije tako simpatično kao što je bilo prije deset ili 15 godina. Za vrijeme mog mandata uveo sam i stambeno zbrinjavanje kao nepovratni dio pomoći, dakle, HRVI može dobiti čak i do 200.000 kuna nepovratnih sredstava, ovisno o svojoj invalidnosti i članovima obitelji, i onda se za onaj drugi dio okreće komercijalnoj banci jer za onaj drugi dio kredita kamate su sad jednake, ili čini mi se čak i povoljnije u komercijalnim bankama nego što to radi Ministarstvo branitelja", rekao je Matić.
S tim se slaže i Tandara iz HVIDRA-e.
"Imamo jedan dio kredita koji ne vraćaju ovisno o svom invaliditetu, a ostatak uzimaju od banke kredit, da li se sad isplati, uvijek se isplati sačekati kredit, a ne bi bilo loše da se uzme taj nepovratni dio, a da se ostalo uzme kredit u banci. Mislim da se na isto dođe da su kamate tu negdje da je isto uzeti od komercijalne banke kredit ili od Ministarstva hrvatskih branitelja koji će možda imati iste kamate", rekao je Tandara.
Branimiru to do sada nitko nije objasnio. U mandatu aktualnog ministra Tome Medveda na stambeno zbrinjavanje branitelja utrošeno je gotovo 160 milijuna kuna. Stambeno je zbrinuto gotovo 1700 ljudi, dodijeljeno je 278 stanova, 841 stambeni kredit i 539 financijskih potpora.
