Devetero ljudi napravilo je 203 priče, za njih dobilo tri nagrade i još jednu nominaciju. Takva je u brojkama 2020. godina bila za vrijedni tim istraživačkog magazina Potraga. Iskopali su velik broj afera nakon kojih su se za aktere priča počeli zanimati i USKOK i DORH.
Namještaljke u dodjeli stanova, preplaćeni multimilijunski radovi, nepozitam i pogodovanja otkrivani su baš u programu RTL-a u 19 sati i 20 minuta. Reporteri Potrage iz dana u dan su zbog interesa javnosti ulazili u sukob s moćnicima i nisu posustajali pred pristiscima i prijetnjama tužbama. Retrospektivu nikad turbulentnije godine donosi Danka Derifaj.
Teška godina
Korona, lockdown, izbjeglice, pad ekonomije, kriza kakvu svijet ne pamti, i onda potresi, potresi, potresi. Izrazito teška godina za Hrvatsku je iza nas. Izrazito teška, zahtjevna i naporna i novinarska godina. U ožujku je Hrvatsku zadesio prvi potres. Bili smo na ulicama, u vašim kućama, u najgorim trenucima radeći svoj posao, izvještavajući o vama i zbog vas.
Sve se promijenilo, emitiranje Potrage je zbog korone stalo i naša ekipa se priključila informativnom programu. Dva mjeseca kasnije vratili smo se istraživačkim pričama. Potraga je krenula. Istraživali smo zašto stoji obnova u Zagrebu, kako se troši novac od donacija, kopali dublje, ukazivali na korupciju, detektirali probleme. Nadali se da je najgore prošlo.
Nažalost, sada smo na ulicama Petrinje, Siska i Gline. Na trenutak je u drugi plan pala i korona kojom smo se dubinski bavili. Karla Vidović testirala je maske, Ana Trcol kontaktirala je sve vodeće farmaceutske kompanije koje su tek razvijale cjepiva. Našli smo se u situaciji i da naš reporter Dario Todorović svoju kolegicu Marijanu Čikić intevjuira o tome kakvo je stanje u zdravstvu jer Marijana je sa sumnjom na koronu zaglavila u procedurama zatrpanog zdravstvenog sustava.
„Marijana, obično mi sustav ispitujemo iznutra, međutim kakav je osjećaj biti sa druge strane kad si pacijent?“, upitao je Dario.
„Ja sam čekala prvo tri dana uopće da uspijem dobiti svoju liječnicu, koja je odlična i inače se uvijek javlja, ali vidjet će se po mom video blogu kojega sam vodila tih nekoliko dana da sam je pokušavala više od 400 puta dobiti, ali konstantno je zauzeto“, opisala je Marijana.
Bili smo i u ordinaciji liječnika obiteljske medicine. Tamo telefoni nisu prestajali zvoniti. Zdravstveni sustav pucao je po šavovima, iako je broj oboljelih bio znatno manji nego danas. Pratili smo probleme i liječnika i pacijenata koji se u njemu snalaze. Izjave ministra Vilija Beroša dodavale su ulje na vatru.
„Oni kažu da su pretrpani, a ja ću vas samo pozvati da dođete u Ministarstvo da vidite koliko imamo pritužbi građana da ne mogu ostvariti svoje pravo na pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, izjavio je Beroš.
Liječnici su padali s nogu
Nije trebalo dugo da nam i sami liječnici, koji su padali s nogu od posla, kažu kako im je bilo slušati ministrove optužbe. Liječnik Zoran Maravić bio je jedan od njih.
„Znači, nakon 100 svojih kontakata, odem u COVID ambulantu, koja je 40 kilometara odavde i uzmem 240 briseva, vratim se doma, znači to je 100 kilometara, i onda na televiziji čujete da ste neradnik“, komentirao je liječnik Maravić.
Trudili smo se raditi odgovorno, s poštovanjem prema javnosti kojoj služimo. Uvijek profesionalno, bez obzira tko sjedio s druge strane. A godina je počela s pričom koju su prenijeli svi mediji, kad je Krešimir Žunić, predsjednik APN-a, izjavio ono što je brzo postalo viralno.
„Do kraja tjedna ću prijaviti, na moju sramotu, jednu i pol nekretninu i dva stambena kredita, pa mene je sram koliko nemam, a ne imam!„, izjavio je Žunić.
Danka Derifaj pritisnula ga je s pitanjima jer bilo je jasno kako je direktor APN-a sebi i svom sinu kupio stan po povlaštenim uvjetima. Nakon priloga u Potrazi ekspresno je smijenjen. Silvana Menđušić danima je pregledavala i provjeravala video materijal koji nam je poslao tajanstveni Konspirator i donijela priču o operaciji Žičara u kojoj su radovi, kako se sumnja, preplaćeni barem 89 milijuna kuna.
Silvani je zbog Žičare i drugih istraživačkih priča zaradila nominaciju za Zlatni studio u kategoriji televizijske novinarke godine. A žičara je tek jedna u nizu priča vezanih za poslovanje gradskih tvrtki kojima upravlja Milan Bandić.
Ana Trcol dokazala je kako se u gradu muljalo i s volumenom vrećica za otpad, a Marijana Čikić pokušala se zaposliti u gradskoj upravi tvrdeći kako je djevojka iz Gruda, a njen otac je Bandićev kum. Telefonski razgovori sa šefovima gradskih poduzeća brzo su postali antologijski jer Marijana je skoro i dobila posao.
„To nije razgovor za telefon bez obzira što su tvoj tata i gospodin Bandić razgovarali, ja u toj priči mogu sudjelovati, ali samo na neki drugi način, ne telefonom. Javit ćeš mi se sutra pa ćemo dogovorit neki termin“, rekli su joj iz gradske uprave.
Da se na nas ljute, da vrše pritisak, da nas tuže, da nas izbjegavaju oni čija nedjela otkrivamo smo navikli, no pritisci i optužbe nas ne zaustavljaju, zanimaju nas rješenja. I zato nas je ove godine nagradila i struka i vi, dragi gledatelji, zbog kojih se bavimo ovim poslom.
Osvojene nagrade
Danka Derifaj dobila je Zlatni studio za televizijsku novinarku godine i mirovnu nagrada Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku. Silvana Menđušić dobila je nagradu Marija Jurić Zagorka za najbolju televizijsku novinarku od Hrvatskog novinarskog društva. Sanja Čatipović dobila je Velebitsku Degeniju Hrvatskog novinarskog društva za najbolji novinarski prilog o zaštiti prirode.
Ukazala je na brzo izumiranje najveće i najugroženije školjke Jadrana-periske, čijem nestajanju pridonose lokalni moćnici koji tonama kamena i pijeska zbog turizma zasipaju prirodna staništa te školjke. Branili smo pravo na čist zrak, vodu i prirodu. Ukazivali na ključne probleme koji ugrožavaju opstanak naše vrste, klimatske promjene, zagađenja mora, devastacije obale, krivolov, zbrinjavanje otpada. Štefanija Ruchte iz Orehovca rekla nam je kako se u biolinsko postrojenje u njenom susjedstvu dovozi sumnjivi otpad.
„Ovdje se dovozi plastika i platno, ja ima slike i mogu vam pokazati, to nikada nije bio čisti biootpad“, rekla je Štefanija Ruchte.
Ruskoj tvrtki koja je do sada dobila više od 120 milijuna kuna novca iz zagrebačkog proračuna za zbrinjavanje biootpada, nakon naših priča Inspektorat je u nekoliko navrata zbog nepravilnosti zaustavljao rad.
A pritisnuli smo i sudstvo.
Pravde nije bilo za Damira Kušnjara kojemu je liječnička pogreška uništila život i učinila ga invalidom, a slučaj je nakon dugo stajanja u ladici otišao u zastaru. Nakon što je policajku seksualno napastovao kolega, ona je morala platiti sudske troškove, a on je oslobođen jer mu je to bio prvi put, pred kameru smo priveli predsjednika Vrhovnog suda Đuru Sessu koji se prvi put javno ispričao zbog sudačke pogreške.
„Ja sam se prije svega htio, u ime sudbene vlasti, ispričati policajki zato što je to zaista bila jedna pogrešna presuda. Ovdje je sutkinja pogriješila, nije vodila računa o kriminalnoj količini djela i primijenila je jednu sudsku praksu koja se nikako nije smjela primijeniti'', rekao je Đuro Sesso.
Rušili smo tabue zajedno, pratili štrajkove, ukazivali na kršenja radničkih prava, pratili stanje u gospodarstvu, zajedno dočekali cjepivo. Istraživali dilere koji prodaju drogu djeci. Ivan Žada evidentirao je problem provodeći dane na terenu. Kad se sve na kraju zbroji, godina iza nas bila je sve što novinar može poželjeti i sve što bi poželio da se nikad ne dogodi.
