Pljačka je trajala pet godina. Od 1982. do 1987. događalo se nešto što će tek nakon uhićenja lopova biti prozvano Pljačkom stoljeća. Župnik Vladimir Magić koji je cijeli radni vijek vodio Metropolitansku knjižnicu prvi je otkrio pljačku.
"Stranka je naručila Ptolomejev atlas i tražim atlas nema ga – provjeravam je li na čitanju - nije, je li na snimanju - nije, je li na restauraciji -nije. I tako sam tražio atlas. Morao sam sam sebe uvjeriti da ga nema gledam tri mjesta gore, nema, tri dolje pa polica – i onda sam primijetio ovo".
Atlas je bio uništen
Atlas je bio uništen. Iz njega izrezane karte. Župnik Magić sablaznio se kad je vidio kako se netko, tada još nije znao tko, odnosio prema knjigama neprocjenjive vrijednosti.
"Dušu i srce sam proplakao. Primijetio sam da netko nije samo imao namjeru ukrasti nego i uništiti. Kad pogledate knjigu vidite korice, uvez sve stoji ispravno a kad otvorite praznine."
"To je bila bomba"
Bio je to dokaz da se u knjižnici nešto dogodilo. Nazivaju je pljačkom stoljeća. Vladimir Vinja tada je bio raspravni sudac.
"Kad je došlo do uhićenja Millesa i drugova - to je bila bomba. Nikad viđeno, ljudi nisu mogli vjerovati. 31 godina je prošla u odnosu na ono što sam tada osjećao, sve više u meni, s vremenskim odmakom od njega kao osobe, fokus je išao na pojavu – na štetu na zlo koje se dogodilo, ali kada se to dogodilo fokus je bio na njemu kao osobi".
Šteta je bila ogromna, spominjalo se između milijun i pol i dva tadašnjih njemačkih maraka. Pravi razmjeri ni danas nisu točno utvrđeni. No, jest krivac. Aleksandar Milles. Tada jedva punoljetan mladić. Organizator, inspirator, spiritus movens, kaže sudac cijele akcije koja je trajala punih pet godina, od 1982. do 1987.
"To se onda zvalo pljačka i danas se zove pljačka. Pljačka se ili provaljivanjem ili nađete nekoga iznutra tko dodaje stvari. Imate insajdera. Od kad je svijeta i vijeka je to tako - pa ni u NSB-u nije bilo drukčije".
Dokopao se barem 1300 starih knjiga
Iz tadašnje Sveučilišne knjižnice koja je bila smještena u Državnom arhivu, Aleksandar Milles, dokopao se, službeno, barem 1300 starih knjiga, mahom iz 16. i 17. stoljeća, uz nikad točno utvrđen broj karata, grafika i ilustracija.
Još 270 nestalo je iz dvorca Golubovec u Donjoj Stubici gdje su knjige također bile deponirane. Pljačka je kulminirala u kolovozu i rujnu '87. kad je nestalo još 137 knjiga iz Metropolitane, knjižnice Zagrebačke nadbiskupije koja je u zgradi Državnog arhiva bila u najmu. Sudilo se desetorici.
Millesu, manipulantima koji su mu pomagali iznutra i iznosili knjige, dvojici pomagača koje je imao izvana i trojici otkupljivača knjiga. Trgao je karte, izrezivao grafike, poslije ih prodavao. Mnogo knjiga nikad nije pronađeno. Jedna je slučajno pronađena u Italiji i tad se ponovno javnost počela zanimati za slučaj dostojan filmskog scenarija. Milles je na kraju skončao tragično. Ubio se u zatvoru, a nikad se nije doznalo što se dogodilo sa silnim knjigama koje je ukrao.
Potraga je otkrila detalje pljačke čiji se puni razmjeri vjerojatno nikad neće saznati.