Kada je katastrofalna poplava u svibnju 2014. poharala županjsku Posavinu, cijela Hrvatska pokazala je veliko srce. Skupljala se pomoć, na teren su išli volonteri, a država je obećala obnoviti sve kuće.
Račun je odavno sveden - potrošeno je više od pola milijarde kune za obnovu 1.100 kuća - ali i tri godine kasnije neki nisu uselili u svoje domove.
Razlog? Nekvalitetni radovi koji su masno preplaćeni - a na primjeru izgradnje obične septičke jame Potraga dokazuje i koliko su točno preplaćeni.
Posjetili smo županjsku Posavinu, točnije Račinovce, gdje su nam stanovnici, koji su u poplavama izgubili sve, pokazali "čudesa" obnove. "Dolazimo do čuvene spavaće sobe u slovu L, to ako niste nikada vidjeli, sada imate priliku. Mislim da je to novitet u građevinarstvu", pokazuje nam Luka Babić.
"Dim. Moram otvoriti vrata, sve je u dimi. Ova ventilacija vodi u drugu sobu", opisuje nam Josip Kovačić.
Takvih primjera je napretek. "Kada je ovaj štok počeo otpadati?", upitali smo mještanku.
- "To je tako bilo, uopće nije napravljeno kako treba. Rekli su nam i da moramo sami sebi lajsne zalijepiti", žali se Slavica Bajinac.
Posjetili smo, dakle, neke od kuća koje su obnovljene nakon poplava. Kuće u koje neki tri godine kasnije nisu uselili.
"Obnova moje kuće koštala je 100 tisuća eura. Ja sam za te novce mogao na Pantovčaku kupiti 55 kvadrata stambenog prostora. Čekam dvije i pol godine, još uvijek nisam uselio. Evo, treća firma završava kuću", otkriva nam Marko Brnić iz Račinovaca.
I takvih primjera je mnoštvo. "Ova kuća vrijedi 110 tisuća eura po njihovom troškovniku", ističe mještanin.
Zbog loše izvedenih radova i velike cijene mještani tvrde: "Radi se o velikoj pljački".
"Došli smo i do čuvenih septičkih jama koje su tako masno plaćene, a vodonepropusne su! Stavili su samo betona, to košta pet, šest tisuća kuna. A u našem troškovniku je negdje 23-24 tisuće. U početku su čak naplaćivali po 65 tisuća", otkriva nam Luka Babić.
To su cijene koje su izvođači radova ispostavili državi. Na primjeru septičke jame kasnije ćemo dokazati da su mnogi poslovi debelo preplaćeni. No, vratimo se prvo na početak.
17. svibnja 2014. Sava je probila nasipe kod Rajevog Sela i Račinovaca. Tri dana kasnije Vlada je proglasila katastrofu u istočnoj Slavoniji. Materijalna šteta bila je golema i ljudima je trebalo popraviti kuće.
"Dobro, nije iz našeg džepa, to država plaća", kazao je tadašnji premijer Zoran Milanović prilikom posjete poplavljenim područjima obećavši zajedno s ministricom Ankom Mrak Taritaš potpunu obnovu.
I država je platila - 500 milijuna kuna za 1.088 stambenih objekata. Jedan od njih i onaj Luke Babića. Vraćamo se na tavan njegove kuće u koju zbog svega ne želi useliti.
"Evo, vidite kakva je, tamo je dimnjak, tu nema rupe, nema otvora za čišćenje, ne može ni biti jer nema gdje stati", žali se Luka Babić iz Račinovaca.
"Znam baku koja je u staračkom domu, i kada se ono pozivalo skupim telefonom, ona je zvala tri puta, znači da to ide tim ljudima, nama da tu dođe. A došla je ta građevinska mafija, lopovi, đubretari, koji su opljačkali ovaj narod, opljačkali. Ugradili su škart,a uzeli velike, velike novce", tvrdi Luka Babić.
Ministarstvo je odobrilo troškovnike od više od 700 tisuća kuna po kući - bez PDV-a. 22 izvođača radova i zajednica ponuditelja dobili su na natječaju posao obnove.
"Ako idem na WC iz spavaće sobe, ja moram ići dolje, ako je to špajza. Ako je to kupaona, onda nemam špajzu. Zato što je to ostalo nedovršeno i to se ne zna što je", žali se mještanin Račinovaca.
Nedovršena je ostala i susjedova fasada - kad bi je završili prešla bi među.
"Hoćete li dobiti ikada fasadu?", upitali smo Josipa iz Račinovaca.
- "Nikada, ja ne vjerujem da ću ikada. Gotovi su radovi", odgovara.
Ali zato i njegova septička vrijedi kao suho zlato, kaže Josip.
"Kažu da ova septička jama vrijedi 60 tisuća kuna. Skoro da za taj novac mogu kupiti kuću tu u selu", još je jedan u nizu prigovara mještana.
Ista tvrtka izvođač je na obje kuće. Kao i za septičke jame, za mnoge druge poslove angažirali su i podizvođače. Ono što su nam neki od njih ispričali potvrđuje sumnje mještana o pljački.
"Meni je plaćeno to što mi je plaćeno. Ja sam radio po toj cijeni, a sad koju su oni cijenu imali... Ja sam radio, njihov je bio materijal. Znam da su oni naplaćivali državi 64 tisuće kuna. Nisu problem samo jame, tu su problem i kuće, ta obnova cijela je bila lopovluk", rekao nam je jedan od podizvođača.
I mi smo u posjedu računa za skupocjene septičke jame. Podizvođač koji nam ga je ustupio radio je četiri takve. Svaku mu je tvrtka Aksion platila samo 5 i pol tisuća kuna.
Aksion je zajedno s još pet izvođača bio u zajednici čiji nositelj je bila tvrtka Suhomont. Među sobom su podijelili poslove, pa je tako Aksion između ostalog radio i spomenute septičke jame.
Vlasnik Aksiona nas je primio u uredu u Vinkovcima.
"Superkvalitetno je građeno. Ta septička stvarno dođe 30 tisuća
kuna. Beton je vodonepropusan", rekao nam je vlasnik Aksiona
Stjepan Grubanović.
"Ali ja imam informaciju da je koštala 64 tisuće", nastavila je
razgovor naša reporterka.
- "Nije, nije, mi smo je radili za 30 tisuća ili manje", odgovara Grubanović.
Nakon natezanja, traženja po registrima i nazivanja djelatnika,
nisu nam predočili niti jedan račun.
No, pokazali su nam ugovore s APN-om koje su
sklopili u zajednici ponuđača, a nositelj je bila tvrtka
Suhomont.
"Jeste li vi ispostavljali račune Suhomontu ili državi?", upitali smo vlasnik tvrtke Aksion.
- "Suhomontu sam ispostavljao, a on je to objedinjavao i ispostavljao državi", odgovara vlasnik.
Dakle, za jamu koju su podizvođaču platili pet i pol tisuća kuna,
Suhomont im je dao 30 tisuća.
Sljedeća nam je postaja u istraživanju, stoga, bila tvrtka
Suhomont u Vinkovcima, da čujemo koliko su oni
taj isti račun naplatili državi.
"Septičke jame su koštale 42-45 tisuće kuna, kako gdje. To je bez PDV-a", rekao nam je Mile Krmek, vlasnik Suhomonta.
Kada smo mu predočili račun od pet i pol za taj isti rad, rekao je da to ne može biti.
"Ako je tvrtka Aksion sve račune ispostavljala vama, a vi ste zajednički ispostavljali sve račune za istu grupu? Kako je onda moguće da kod vas košta 45 tisuća kuna, kod njih 30 tisuća, a podizvođač dobije pet i pol tisuća kuna za to?"
"Ne znam o čemu se radi. Postoji ugovorni troškovnik. Ja ću vam reći koliko sam maržu uzimao. Od svoje zajednice ponuđača 3%, od kooperanata 5%, i to sam vukao ljude za rukav da rade", kazao nam je vlasnik Suhomonta.
No račun kojim bi to potrijepio odbio nam je pokazati. Isto se dogodilo i Luki koji je doslovce utjerao troškovnik za svoju kuću. Iz Ministarstva su ga uputili na APN, a iz APN-a na IGH u OSijeku.
"Preko sudskog naloga su mi brže-bolje onda to poslali, iz Vinkovaca, a nema IGH-a u Vinkovcima. Dakle, poslali su mi potpuno lažne dokumente. Tu imamo da je projekt krova građen 2014., a projekt temelja kuće 2015.", ističe Luka.
I sami smo pokušali nekoliko puta kontaktirati osječki IGH.
Za nadzor radova na poplavljenom području bio je odgovoran Hrvoje Anton ispred IGH, pa smo pokušali od njega doznati je li on uočio kakv nesrazmjer između cijena radova i materijala, međutim rekao nam je da prema ugovoru sa APN-om, nije u mogućnosti javno istupati.
Na kraju nije bilo druge već se zaputiti u APN u Zagrebu.
Ondje nitko od nadležnih nije htio stati pred kameru, međutim ljubazno su nam ustupili svu dokumentaciju da vidimo što nas zanima. Iz dokumentacije vidimo kako je jedna septička jama u Gunji realno mogla koštati 23 tisuće kuna.
Da bude zanimljivije, kažu da oni mogu komentirati samo stanje u Gunji dok ostalu dokumentaciju ima IGH u Osijeku. Preostalo nam je potražiti objašnjenje tadašnje ministrice. Pokazali smo joj i nekvalitetnu gradnju i račun od 5 i pol tisuća kuna za septičku jamu.
"Da sam imala deset godina vremena, onda bismo mogli sve iskontrolirati. Ministarstvo ne radi na terenu, nego moramo uzeti nekog drugog za to. Odluka je bila to napraviti u godinu dana", rekla nam je bivša ministrica graditeljstva Anka Mrak Taritaš.
Da je nepravilnosti bilo zna i kolega Ivan Pandžić. I sam porijeklom iz Gunje ovoj temi se posebno posvetio.
"Znam za konkretan slučaj tvrtke koja je prošla predstečajnu nagodbu i imala pet zaposlenih. Isplaćeno joj je na ime obnove 27 i pol milijuna kuna iz proračuna, a nigdje ih nema u natječajima. Oni su dobili poslove u drugoj ruci. Ona prva ruka koja je potpisivala ugovore je uzela novce, druga ruka je odradila posao jeftinije, a oni su prepustili posao nekome još jeftinije", kazao nam je novinar Ivan Pandžić.
Takav način poslovanja posebno boli ljude koji su odlučili sami obnoviti svoje kuće. Oni su dobili od 40 do 70 tisuća kuna od države. Nisu htjeli pred kamere, no rekli su nam kako su se oni pogađali za radove.
Naime, oni su prihvatili 40 tisuća kuna od države kako bi sami obnovili kuću. Dizanje zidova stajalo ih je 25 tisuća kuna, taj isti posao u troškovniku koji je ispostavljen državi stoji 220 tisuća.
"Ja sam državi kao državi zahvalan jer je dala novce. Ali oni koji su plaćali nisu vodili računa kome su i koliko plaćali", ističe Luka Babić iz Račinovaca.
Upravo zbog toga iz državne blagajne najviše su dobili razni profiteri. Kako i koliko trenutačno istražuje Državno odvjetništvo.
