U najgoroj državnoj maturi do sada ovo su za učenike bili najgori zadaci:
Što je oblikotvorna/gramatička osnova pridjeva sobaričin?
- sobaričin
- sobarič
- sobar
- soba
Na ovo pitanje izdvojeno iz ispita hrvatskog jezika više razine 84 % učenika je odgovorilo netočno.
"Mislim da je nezgodno koncipirano. Nije teško pronaći odgovor,
ali je bilo malo izokrenuto", govori Bojana
Milovski, profesorica hrvatskog jezika.
"Neke od kvadratnih funkcija čiji grafovi prolaze i
točkom A(-1,18) i točkom B (1,2) poprimaju samo pozitivne
vrijednosti. Koje su sve moguće vrijednosti vodećega koeficijenta
a tih funkcija?", pitanje iz ispita matematike,
viša razina na koje je 91 % učenika netočno odgovorilo.
"Rekao bih da nije toliko težak zadatak. Možda mu treba malo više vremena da se riješi, ali koliko se meni čini, takvih zadatak ima u srednjoj školi zbog čega ne vidim problem u rješavanju", govori Toni Milun, profesor matematike.
Koje je od sljedećih djela Miroslava Krleže napisano u ekspresionističkoj fazi njegova stvaralaštva?
- Balade Petrice Kerempuha
- Gospoda Glembajevi
- Kraljevo
- Na rubu pameti
"Ne vidim zašto bi to bio problem jer se odnosi na stvaralaštvo Miroslava Krleže, najvećega hrvatskog pisca 20. stoljeća. A njegovo stvaralaštvo se radi u cijelosti", kaže prof. Milovski.
Sljedeći zadatak iz osnovne razine matematike, čak 99 % netočnih odgovora:
Na skici je prikazan pravokutnik ABCD duljina stranica AB = 7 cm i BC = 3 cm. Na stranici AB bliže točki B nalazi se točka E tako da je kut CED 90 stupnjeva.
Kolika je duljina dužine AE?
AE = 5,3 cm
"Zadatak nije jednostavan, ali mora biti neki zadatak koji će malo napraviti razliku između onih koji su izvrsni. To je taj zadatak i to je skroz u redu", govori Milun.
VEZANE VIJESTI
- Nikad gori rezultati državne mature: 'Odgovorni su svi koji čine sustav, Jokić je s pravom kritičan''
- Genijalka Iva rasturila matematiku i fiziku na maturi: 'Prisiliš se, sjedneš i naučiš što treba'
- Tisuće maturanata pale su zbog ovih pitanja! 'Po kojoj se osobini lijeva ruka razlikuje od desne?'
No, rezultati državne mature nisu skroz u redu.
"Dakle, u konačnici je palo 1041 gimnazijskih učenika, što je najveći broj otkada se provodi državna matura. Dakle, 9,4 posto gimnazijskih učenika nije položilo državnu maturu. Prošle godine taj postotak je bio 5,2", kaže Natalija Ćurković, viša stručna savjetnica u Odjelu za promicanje kvalitete obrazovanja.
Strukovnjaka je, pak, gotovo 7 puta više.
"Što čini brojku od 6947 učenika strukovnih škola koji su bili
ocijenjeni minimalno jednom negativnom ocjenom iz obaveznih
ispita", govori Ćurković.
Rezultati u Strojarskoj tehničkoj škola Fausta Vrančića preslika su onih na državnoj razini...
"Matematika B je na istoj razini kao i prošle godine, međutim matematika A je pala. I to dosta, čak 20-ak učenika manje. To je otprilike i postotak učenika koliko ih je manje završilo A razinu nego prošle godine", govori Dubravko Diklić, ravnatelj Strojarske tehničke škole Fausta Vrančića.
Na višoj, A razini hrvatskog jezika, u ovoj je školi palo 44 posto više učenika nego lani, dok je na B razini taj broj - 22 posto.
"Kod hrvatskog jezika ove godine se dogodilo da je puno više bilo pristupnika na A razini, dvostruko više nego prošle godine. Međutim rezultati nisu slijedili želje i očekivanja naših učenika. Odnosno, imamo dosta velik broj nedovoljnih ocjena iz hrvatskog jezika", govori Diklić.
Što znači da je "nedovoljan" dobila većina onih koji su se zbog fakulteta odlučili za višu razinu hrvatskog jezika. To je već stara priča o neusklađenosti strukovnih škola s višim razinama ispita, objašnjava ravnatelj.
"Naš profesor iz hrvatskog je dobar, kao i iz matematike, ako našeg strukovnjaka nauči onim stvarima koje su mu potrene za izlazak u svijet rada, to jeste na tržište rada. Sad je pitanje je li bolji proferor onaj koji je naučio najbolje učenika da mu za život treba ili onaj koji ga je naučio za državnu maturu", govori Diklić.
S druge strane u V. gimaziji, tvrdi ravnatelj Tihomir Engelsfeld, rezultati se ne razlikuju previše od prošle godine, samo nekoliko učenika nije prošlo maturu.
"Ja sam jako zadovoljan rezultatima ove škole jer su čak za nijansu bolji nego lani. Unatoč mnogim pričama i strahovima i što sam čuo da su negdje možda slabiji, kod nas su bolji rezultati te sam sretan i ponosan na naše učenike i profesore", govori Tihomir Engelsfeld, ravnatelj V. gimnazije.
I Iva Marija je sretna. Nakon mature i MIOC-a upisala se na FER.
"Zadovoljna sam rezultatima, ali sam se i pripremala. Učila sam, rješavala sam stare mature. Ne mogu sada reći objektivno je li bila teža, možda malo, ali to je onda moje subjektivno mišljenje jer je moja matura. Kada sam se kući pripremala i pogriješila bi jedan od zadataka, onda bih si mislila: 'Pa dobro, O.K., skužila bih to na testu. A zapravo ne bih možda", govori Iva Marija Ivanković, bivša maturantica.
Iako to nije njezin slučaj, smatra da je problematično što se dijelovi ispita državne mature uopće ne rade u školama.
"U dosta škola način ispitivanja i provjere znanja nije isti kao na maturi niti mu je čak sličan. Jer u nekim školama se eseji i ne pišu za ocjenu, a to svima treba. Znači tko god želi upisati fakultet, mora pisati ispit hrvatskog jezika koji uključuje pisanje eseja, bilo to B ili A razinu. U nekim školama se ni to ne radi, dakle učenici definitivno može biti da nisu dobro pripremljeni za to i da nisu sami krivi u cjelini", govori Ivanković.
Dodaje kako je vrijeme polaganja ispita osobito stresno za sve učenike.
"Definitivno strahujemo i svatko je barem malo nervozan prije tog ispita. Zato što nemamo nijedan trenutak u srednjoj gdje nam se vrednuje kao: ovo ti određuje cijeli život. I onda, sada dođe taj jedan ispit i sada ga moraš napisati super ili nećeš upasti na željeni faks, i to je stresno", govori Ivanković.
Da na neke stvari teško mogu pripremiti učenike, zna i
Bojana Milovski, profesorica hrvatskog jezika u
Trećoj ekonomskoj školi u Zagrebu.
"Imate maturu koja je uvedena 2009. godine ako se dobro sjećam, a
radite po nastavnom programu iz 1995. godine, odnosno 1997.
godine. Već tu je nekakav nesrazmjer i nesklad u sadržaju i
programu. Trebate, ako ništa više, uvesti pisanje eseja,
što nemate u nastavnom planu i programu iz
'97.", govori Milovski.
U 20 godina staža, objašnjava Milovski, nije se puno toga promijenilo, osim njezinih kriterija koji su svake godine - sve niži. A još uvijek se vodi nastavnim planom starim 20 godina.
"Ne možete uvesti ni nova književna djela koja nastaju, a neka od njih bi sigurno interesirala učenike. Jezik koji oni čitaju, osobito u strukovnim školama, im je stran. Djela iz 15., 16. stojeća stare hrvatske književnosti, pa priznat ćete, nije baš osobito interesantno", govori Milovski.
Profesor matematike Toni Milun smatra da učenici sve manje znaju.
"Moje iskustvo mi govori da učenici jednostavno znaju sve slabije i slabije. Ako gledamo koji su rezultati objektivni: njihove ocjene koje su sve bolje ili rezultati državne mature? Ja bih ipak rekao da državna matura daje realniju sliku naših postignuća, nažalost", govori Milun.
Milovski se slaže, no ističe da je najveći problem nedostatak jasno defIniranih kriterija prema kojima rade.
"Ne postoje propisani ispiti koje svi moramo imati. Recimo, iz romantizma ja ću uzeti jedan ispit koji će vijediti za sve strukovne škole pa ćemo onda svi imati iste kriterije. Nego sam profesor stvara svoje kriterije ocjenjivanja i sam kreira ispite. Mislim subjektivni smo, kao ljudi, i to utječe", govori Milovski.
Da su češće provjere u obliku nacionalnih ispita potrebne, smatraju i u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. To bi dovelo do boljih rezultata, smatra Sunčica Podoreški. Ona je ove godine s kolegama sastavljala pitanja iz hrvatskog jezika.
"Zaista je porazno da oko 1200 učenika strukovnih škola na maturi preda prazan list. Nakon što imaju ispitni katalog, imaju primjere, znaju koja ih moguća esejska djela čekaju, oni predaju prazan list", govori Podoreški.
A sve se to događa s bitno nižim kriterijima ocjenjivanja. Za prolazak hrvatskog jezika, primjerice, dovoljno je samo 37 posto riješenog ispita.
"Uvijek se čudimo, kako 37 posto kada znamo da je u nastavi potrebno 51 posto, to je 2, ali treba im vremena", govori Podoreški.
Trend snižavanja kriterija očito će se nastaviti jer od 2021. učenici neće padati na ispitu iz hrvatskog ako ne napišu esej. Boris Jokić takav potez smatra katastrofalnim.
"To je potpuno urušavanje kriterija. Treba proniknuti u sam srž problema, a to je da obrazovna politika dokida kriterije u odgoju i obrazovanju, da ih dokida iz interesnih razloga. Naime vi trenutno imate više mjesta za upis na studijske programe nego što je učenika koji polažu maturu. Imate situaciju da je u Hrvatskoj teže dijete upisati u vrtić nego na fakultet", govori Boris Jokić, bivši voditelj Radne skupine za kurikularnu reformu.
Ministarstvo loš rezultat objašnjava prenapuhanim ocjenama u srednjoj školi koje onda ne pokazuju objektivno znanje učenika.
"Problem je što imamo veliku razliku između ocjena koje dobiju u školi i ocjena koje dobiju na maturi", govori Blaženka Divjak, ministrica obrazovanja.
To je točno, ali ako uzmemo u obzir smanjene kriterije, znači li to da učenici toliko malo znaju ili da postoji problem u sustavu? U sustavu koji je u 10 godina mature promijenio čak 7 ministara obrazovanja.
"Obrazovna politika se formira iz godine u godinu, što je najveća greška svih političarki i političara, svih ministara obrazovanja", kaže Jokić.
"Mislim da današnja djeca sve teže udovoljavaju današnjim kriterijima", govori Milovski.
Ti kriteriji bi se trebali mijenjati sljedeće godine kada kreće kurikularna reforma. Naveliko očekivana. Ali pred njom su još veća očekivanja.
