U vrijeme kad cijela zemlja pazi na higijenu i sanitarne uvjete vodimo vas u potencijalno leglo zaraza. U Općini Dvor mještani su očajni jer je njihovo privatno zemljište zatrpalo smeće s obližnjeg odlagališta po kojem haraju haraju muhe i psi lutalice. Što je najgore, čini se kako dobar dio smeća kamionima dovozi i komunalno poduzeće jer Općini je preskupo otpad prevoziti tamo gdje bi prema pravilima morala.
Tihomir Živković na Facebooku je nedavno objavio snimku odlagališta smeća iznad rodnog sela svojeg oca. U blizini je i njihova zemlja do koje je zbog ogromnih količina otpada postalo nemoguće doći.
"2020. godina, Republika Hrvatska, Općina Dvor na Uni, Europska unija, odlagalište smeća koje je zatvoreno. Privatni put je bio prepun smeća prije par dana, ali su se potrudili komunalci malo da ga očiste u slučaju da bih ja naišao jer je moja zemlja ispod pa da ne bih mogao proći. Vidi, vidi, još su ga popravili, svaka im čast", poručio je putem Facebooka Živković.
Na mjestu odlagališta nekad bilo - dječje igralište
Smeće se nalazi na brdu iznad sela Vanići kod Dvora na Uni. Tihomira Živkovića nismo zatekli, na privremenom je radu u Poreču jer ovdje - posla nema. Primili su nas njegovi roditelji Rade i Savka Živković koji pamte deponij komunalnog otpada ovdje otkad su počeli zajednički život.
"Kuću smo radili '70-ih, znači već tad je to bilo. Tad je manje smeća bilo, takve vrste, prevladali su najlon, plastika, to sve što se ne razgrađuje, najgore su te vreće koje se razlete po granama okolo, tako da je to katastrofalno. Mi smo gore radili neka drva, to mušice, u nos, u oči", govori nam Savka Živković.
"Na tom terenu gdje je sada odlagalište bilo je dječje igralište, nas je ovdje puno bilo, igrali smo razne vrste sportova jer je bio ravniji teren. Unatrag 50 godina počelo je s odlaganjem smeća i s tim trajanjem ono je gubilo svoj izgled, taj dio zemljišta. Kad god su radili strojevima, gurali su niz stranu i to se udubljivalo, tako da je otišlo smeće i na tuđe privatne posjede, a postalo je leglo tih pasa lutalica i ptica grabljivica", kaže Rade Živković.
U selu su prije rata živjeli mahom Srbi. Nešto ih se vratilo nakon Oluje. Rade kaže, nije bilo lako preživjeti, ali on nikada nije otišao. To je njegovo rodno selo. Drugo nema, a kako se čini, uskoro neće biti ni ovoga. Putem nema žive duše.
Pitali smo živi li itko u Vanićima, Rade odgovara: "Ne, osobito otkad je bila Oluja, znate bilo je i bježanja, a oni koji su doselili, oni su umrli s obzirom na godine života, a i situaciju", poručio nam je Rade.
Ipak, do smetlišta vodi solidan put koji je napravilo lokalno komunalno poduzeće.
"Jer idu njihovi kamioni redovno", kaže Rade.
Na upit znači li to da i komunalno vozi smeće gore, Rade odgovara potvrdno. "Sad su prestali zbog kazne, ali s vremenom oni tu šmugnu, dovezu da nitko i ne opazi. Bila je tu i rampa, ali nema je više".
Nema rampe, ploča s obilježjem općinskog odlagališta potrgana je, a mjestom vladaju muhe i vrane. Ogromne količine, očigledno komunalnog otpada, s godinama su zatrpale i okolne privatne parcele.
"Ovo je sve privatno zemljište, ne obrađuje se, unatrag deset godina ovaj je prestao jer on tu živi i dalje, ali ne smije obrađivati. Dvije, tri godine, ne rade skoro ništa. Jedino kad je moj sin prijavio ovaj slučaj, onda su samo očistili dolje lijevo, toga ima 500 metara smeća", ispričao nam je Rade.
Odlagalište je službeno zatvoreno, ali...
Kad dođe kući, Radin sin pokušava utjecati da se ovo sanira, da ožive barem dio obradive zemlje koja život znači u ovom siromašnom kraju. Pa se raspituje, prigovara, upozorava na problem.
"Inače, po odluci inspektora za zaštitu okoliša, ovo je odlagalište zatvoreno i treba ga sanirati. Ovdje baca tko stigne osim Vanćana i Čorana jer plaćaju komunalnu naknadu", rekao je putem Facebooka Tihomir.
Iz Državnog inspektorata potvrdili su da je odlagalište zatvoreno od srpnja 2019., a komunalnoj tvrtki Dvorkom naloženo je da otpad odvozi u Glinu. Živkovići su mještani koji uredno plaćaju komunalne naknade, a smeće ne bacaju u prirodu, nego u kantu koju komunalno uredno odvozi.
Pitali smo što sve ulazi u komunalnu općinsku naknadu koja se plaća 105 kuna. Rade odgovara: "Ulazi vjerojatno i struja za javnu rasvjetu, održavanje puteva ovih lokalnih, to bi trebalo Općinu pitati".
Na upit ako se to odnosi i na navedeno smeće, Rade je rekao: "A u ovo se ne ulaže, eto unazad ništa. Eto samo su nakon ove prijave očistili prilazni put, ovdje grublje istresanje jer oni i dalje ovdje istresaju povremeno ili javno ili tajno, to sad ne mogu znati koliko im je dopušteno jer sam čuo da je inspekcija zatvorila ovo".
Onaj tko nam može odgovoriti na pitanje kako će sanirati ovo čudo i tko to baca otpad jest načelnik Općine Dvor pa smo ga zamolili da nas primi.
Nazvali smo načelnika Općine DvorNikolu Arbutinu i dogovorili sastanak.
Na putu do općine u Dvoru, svratili smo u selo pitati i ostale mještane kako oni žive uz ovo mjesto.
"Ma to su neke godine zapalili... taj smrad, tu se nije moglo živjeti! To su baš komunalci zapalili, tu je bilo i krpa i smeća i spužve i plastike, i odjeće i svega, to je toliko znalo smrdjeti", pripovijeda nam Božo Drača.
"Plaćamo smeće koje nam je eto, tu iznad kuće. To komunalci gore voze, to je komunalno, da", kaže Anka Vanić iz Općine Dvor.
"Meni ne smeta, meni je daleko od mene. A ja mislim i tu susjedima da ne smeta, a sad kamo bi s tim otud, pitaj Boga", kaže Nedeljka Komić iz Općine Dvor.
Zabrana Ministarstva
A to pitanje postavlja se za još 26 ovakvih odlagališta u Hrvatskoj koja su se prema Direktivi Europske unije trebala zatvoriti još 2018. Dodatnih 50 čeka sanaciju. Usprkos nalogu inspektorata i Ministarstva, Općina Dvor ovu lokaciju - nije zatvorila.
Pitali smo načelnika Općine Dvor Nikolu Arbutinu zašto lokacija nije zatvorena, na što je odgovorio: "Zato što se mi ne slažemo s tom odlukom iz razloga što mi sad otpad moramo voziti u Grad Glinu sukladno odluci i mi imamo dodatni trošak vožnje odavde do Gline, a to je 120 kilometara u oba pravca".
Do sada su uz potporu Fonda za zaštitu okoliša izradili idejno rješenje, Studiju o utjecaju na okoliš, dobili lokacijsku dozvolu, dogovorili glavni projekt, a onda je - zapelo oko zemljišta.
"Nakon toga kad je sve to riješeno 2016., mi smo imali pravovaljanu građevinsku dozvolu koja predviđa sanaciju na licu mjesta i dodatno mjesto za odlaganje do popune kapaciteta", poručio nam je načelnik Arbutina.
No, zakon se promijenio i Općini Dvor Ministarstvo zaštite
okoliša je naložilo da zatvori odlagalište i otpad vozi u Glinu
iako je za projektnu dokumentaciju sanacije potrošen, za ovu
siromašnu općinu, astronomski novčani iznos.
Na upit koliko novca je potrošeno načelnik Općine Dvor Nikola
Arbutina odgovara: "Milijun kuna!"
Pitali smo je li taj novac bezveze potrošen, na što je načelnik Općine Dvor odgovorio: "Općina Dvor nema kapaciteta, novca ni ljudi koji se mogu brinuti o tome".
Procjena troškova zatvaranja odlagališta je 17 milijuna kuna. Europski fondovi još su neiskorišteni jer, kaže načelnik, naši zakoni o odlaganju otpada su se toliko puta mijenjali da dokumentacija koju su platili milijun kuna sad ne ispunjava uvjete. Stoga ju mogu baciti u smeće i početi ispočetka.
U međuvremenu im je naloženo da voze smeće u Glinu, što ih stoji tisuću kuna po kamionu, i to je razlog zašto do danas nisu zatvorili lokalno odlagalište.
Na upit ako se otpad i dalje odvozi, Arbutina je poručio: "Ja sam vam sad dao primjerak sporazuma gdje smo mi krajem prošle godine, komunalno poduzeće je sklopilo ugovor s Glinom i tamo odvozimo otpad".
Podsjetili smo načelnikaArbutinu da je rekao da je to skupo i da to ne prihvaća, na što je odgovorio: "To je skupo, takvu odluku treba donijeti jedinica lokalne samouprave".
Kaže da se otpad vozi u Glinu, da otpad odvoze "svi građani Općine Dvor".
"Svaka prijava Općini bila je bespredmetna"
Rade Živković koji nam je pokazao odlagalište bio je učitelj razredne nastave, sad je u mirovini. Prisjeća se, nekad davno, prije rata i prije Oluje, tu je bilo 40 područnih škola, sad je jedna središnja u Dvoru i jedna područna. "Nikad manje ljudi, nikad više smeća", kaže, "ovako je to počelo izgledati tek prije nekoliko godina".
"Bilo je općinsko smetlište, to je komunalno nadziralo, ali mimo toga bilo je odlaganja bez plana, bez kontrole, bez inspekcije, rampe koje su stavljene su potrgane", kaže Rade Živković.
Pitali smo Savku Živković je li ljuta.
"Kako ne! Katastrofa, gore imamo groblje za više sela, Čore, Vanići, dolje prema Dvoru, gore se ljudi pokapaju. Ne možeš cvijeće donijeti, jednostavno cvijeće te ptice odnesu, psi ti, divlje svinje, leže po spomenicima, raznesu, i to tako", odgovorila nam je.
"Svaka prijava Općini bila je bespredmetna i nerazmatrana. Ili je ostavljena kao viša sila, tako", kaže Rade.
I dok nas mještani uvjeravaju da nema tko gore voziti tolike količine otpada osim lokalnog komunalca, načelnik pak tvrdi da to nije točno: jer oni gore ne smiju zbog ministrove zabrane pa ne samo da ne smiju voziti otpad, nego ga ne smiju niti pokušati urediti.
"Ne možemo mi ništa gore raditi jer nam je službeno zabranjeno da idemo gore", rekao je načelnik Općine Arbutina.
"Dolje je naše zemljište preko tri rali, ne samo naše, nego i od drugih ljudi koji su silom prilika najviše zbog ovog smetišta, odustali od obrade. Istina, mnogi su se i odselili, ali i prije toga su počeli napuštati", kaže Rade.
Teško se oteti dojmu da se u ovom tradicionalno poljoprivredno-stočarskom kraju svaku mogućnost da čovjek preživi od zemlje sasiječe u korijenu. Svaka odgovornost na lokalnoj i državnoj razini već se poslovično - skriva iza administracije.
"To se sad pretvorilo u šipražje, nešto se usječe drva, ali ne može se ništa iskoristiti jer su gore ptice, vrane, svrake. Sijali smo kukuruze, one odnesu sjeme, kad posijemo kukuruze, one jednostavno počapaju, pojedu klipove, tako da smo odustali od takve vrste obrade zemlje, i maltene sad ništa", kazuje nam Savka.
"To je davno trebalo rješavati, tu se iz Kostajnice dovozilo smeće, sad naši voze za Glinu, što, kako, ne znam, ne znam što na to reći. Vi znate da je u cijeloj državi problem s tim smećem, problem je što nitko ništa nije poduzimao, pare su potrošene, a to sve čeka, ne znam, ne znam što reći na to sve. Razočaran sam u kompletan sistem", poručuje Božo Drača.
Načelnik Općine završava priču još jednim planom za izradu
projektne dokumentacije. Vrlo je izgledno kad se taj plan
realizira da ovdje više neće biti niti jedne žive duše kojoj će
to nešto značiti.
