Na otoku Krku vrije jer se stanovnici predvođeni lokalnim vlastima oštro protive izgradnji plutajućeg LNG terminala u Omišlju o čijem specijalnom zakonu do sutra traje javna rasprava.
Tvrde da ih Vlada ništa ne pita, najavljuju i građanski neposluh krene li država u izgradnju terminala koji po njima, prijeti okolišu, turizmu i ljudima.
Skupština Primorsko-goranske županije danas je još jedanput ponovila protivljenje projektu i županu dala ovlast za pokretanje upravnog spora protiv ministarstva zaštite okoliša. A spremni su i na na ustavne tužbe. O projektu koji je već postao mit priču ima naš reporter.
Nakon razgovora u dva oka i u širem sastavu na njemu je jezik lomio i američki predsjednik Donald Trump.
“Jedan od tih projekata je i plutajući LNG terminal na hrvatskom otoku Krku. Da, znam to čak i izgovoriti”, kazao je Donald Trump, predsjednik SAD-a, 6.7.2017.
To što je spomenut od strane SAD-a za čije se interese navodno i gradi, a kontra interesa Rusije, bio je dosadašnji vrhunac projekta kojeg su sanjale mnogi.
Ivo Sanader odlukom o gradnji iz 2006. Jadranka Kosor izjavom iz 2010. da je LNG na točki s koje više nema povratka, ali i Zoran Milanović europskim kolegama 2015.
“Taj projekt je u tijeku, mi smo aplicirali na Junckerov plan”, rekao je Zoran Milanović, 28.3.2015.
Bio je važan i prijelaznom premijeru Tihomiru Oreškoviću.
“Ovo je vrlo jasna poruka u kojem ide Vlada i mi s ovom inicijativom”, rekao je Tihomir Orešković, 8.6.2016.
Ali nije, pa ga je spominjao i Oreškovićev nasljednik.
Sve pretpostavke da se ubrza realizacija tog projekta koji je važan sa zemlje, iz zraka i s mora”, rekao je Andrej Plenković, 20.7.2017.
Posjetili smo mjesto na kojem se već dva desetljeća planira LNG terminal za ukapljeni plin. Danas napušteni pogoni propale Dina Petrokemije.
Najnoviji Vladin plan, kažu u Omišlju i jest problem jer točno na rtu Zaglav nekoliko stotina metara od obale predviđa sidrenje 17-erokatnog broda.
“Studija će potrpit svašta, može se svašta napisat, ja ne vjerujem u te studije takve vrste za takav jedan projekat i mislim da mještani i svi moje kolege i prijatelji i stručnjaci tvrde da to nije prihvatljivo za ovo područje”, kazao je Tomislav Sparožić, umirovljenik.
Organizatoru “Big game fishing” koji tri puta godišnje okuplja stotine turista dubokog džepa, ali i bivšem načelniku Općine Omišalj, nije jasno zašto se inzistira na projektu koji nitko ne želi.
“Ja znam da tu više ne bih lovio. A moj djed je tamo imao barku, moj otac je imao barku, ja imam barku sad kao umirovljenik, uživam, lovim. Ja više ne bih mogao lovit. Meni dođe da zaplačem kad to čujem”, rekao je Tomislav Sparožić.
Isto dođe i Emilu Lončaru. I Nataši Stilinović. I Borisu Pržulju.
Kapetan Emil koji ljeti iz Omišlja vozi turiste pokazao nam je lokaciju LNG-a s morske strane.
“Promijenit će se vizura ovog kraja koja će vjerojatno tjerat turiste iz Omišlja i cijelog kraja”, kazao je Emil Lončar, kapetan turističkog broda.
Na plažama iz trećeg po veličini hotelskog poduzeća na Krku kupa se više od četiri tisuće turista - čak pola od populacije Njivica u sezoni.
“Ne, taj suživot neće biti moguć. Dakle, ako sam dobro razumila na kritike da ionako imate industriju na ovom otoku, živjeli ste s njom vi dogovarate. Mi je prihvaćamo i kopneni terminal ne odbacujemo. S LNG-jem pred nosom, buduće ulaganje od 20 milijuna eura koje će kulminirati otvaranjem ovog naselja - nema smisla. I sada što mislite kada netko plati 300 eura hoće li doći sljedeći put. Ne vjerujemo i ne samo da se bojimo povrata investicije nego će plutajući terminal zaustaviti i buduće investicije.”, rekla je Nataša Stilinović, Hoteli Njivice.
Spremnici koji će biti postavljeni su vizualna nagrđenost. Međutim more je ovdje fantastično čisto. Tu nemamo nikakvih problema. I tako je to 20 godina. Boris je suglasan s industrijom i njezinim ostacima, pa i s kopnenim LNG-jem. Ali nije mu jasno zašto vlada gura projekt protiv kojeg su svi.
“Meni je prosto nepojmljivo i neshvatljivo tolika arogancija političara. Ja sam u neformalnom razgovoru rekao za koje sam opcije. Ma nema šanse da dobiju moj glas”, kazao je Boris Pržulj, iznajmljivač.
Svi ljudi koje ste vidjeli su protiv. Isto je i s onima koje nismo snimili, jer otok je jedinstven. I svi odreda tvrde da njihovo protivljenje nema veze s politikom i tko pripada kojoj stranci.
Središte pobune protiv Vladina plana je Općina Omišalj. Načelnica bez dlake na jeziku objašnjava zašto.
“Ja sam osoba koja ima dužnost da zastupa interese građana Općine Omišalj, a onda i otoka Krka da kažemo dosta je više štete i doslovno smeća u Omišlju. Mora se čuti glas naroda”, rekla je Mirela Ahmetović (SDP), načelnica Općine Omišalj.
Kaže da su stotine ljudi na javnu raspravu o usvojenoj Studiji utjecaja na okoliš plutajućeg terminala slali prigovore, a peticiju je potpisalo njih više tisuća. U Rijeci je održan i jedan od većih prosvjeda.
Omišljani se zato ne mogu načuditi zašto s njima nitko ne razgovara i zbog čega premijer tvrdi čak suprotno.
“Vlada vodi dijalog s čelnicima u Omišlju. Da li se slažemo oko svega to je drugo pitanje, ali ono što je sigurno ćemo učiniti, nećemo dozvoliti da se kao Vlada u hrvatskoj razvija jedna antirazvojna i antinvesticijska klima”, kazao je Andrej Plenković, 11.4.2018.
“Koliko ja znam, valjda ne živim u paralelnom svijetu, ja sam čelnik općine Omišalj. Do danas premijer nije odgovorio na moj dopis, odnosno na moj pokušaj osnivanja razgovora s Vladom, a da ne govorim o usmenim razgovorima ili uopće pokušajima da itko u ime Vlade razgovara s ovom zajednicom”, rekla je Mirela Ahmetović.
Premijera smo isto htjeli pitati i mi. Ali, nam iz ureda njegove glasnogovornice nisu odgovorili ništa na zahtjev za razgovorom.
Iz nadleženog Ministarstva odgovorili su priopćenjem.
“Još jednom napominjemo kako je u tijeku javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (UPP) te će se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike očitovati na sve zaprimljene primjedbe i komentare i očitovanja objaviti na portalu e-savjetovanje, a sukladno proceduri javnog savjetovanja.”
Javna rasprava traje o tom zakonu traje do sutra, a općina Omišalj tvrdi da pogoduje jednom investitoru, da koncesiju na pomorsko dobro daje na 99 godina bez prostorno planske dokumentacije za koju je odgovorna općina i da će na kraju sve platiti građani.
“Naravno da država mora osigurati budućim investitorima koji će biti stranci da zaštite svoj profit. To bi značilo država osigurava profit stranom investitoru, a s druge strane plaćaju hrvatski građani. Taj profit netko mora platiti pa neće to past s neba”, rekla je Mirela Ahmetović.
U međuvremenu je u javnost izišla studija o ekonomskoj isplativosti plutajućeg i kopnenog terminala kojeg je 2016. za LNG Hrvatsku radila tvrtka Ekonerg - ista ona koja je izradila i Studiju utjecaja na okoliš. Zanimljivo, prva daje prednost kopnenom u odnosu na plutajući terminal i u odnosu na rokove izgradnje te na cijenu, utjecaj na gubitak od turizma te potencijalne opasnosti na okoliš.
“Moje je pitanje zbog čega država ne izvlasti bilo koga čije je zemljište i ne izgradoi kopneni terminal za koju ima pravomoćnu lokaciju dozvolu za koju postoji studija utjecaja na okoliš za koji bi europa jedanko dala novac kao za plutajući terminal”, kazala je Ahmetović.
“Ja se zalažem za opciju koja će što prije riješiti pitanje dobave LNG plina, zapravo kombinacija jedne i druge. U početku možemo krenuti s plutajućim LNG-jem koji se može dati na leasing negdje drugdje ili prodati ili premjestiti na neku drugu”, kazala je Kolinda Grabar Kitarović, predsjednica Republike, 27.3.2018.
U argumentima, poput ovih predsjednice republike, kažu u Omišlju, i jest problem. S obzirom na propalu industriju na otoku rekli su - da kopnenom terminalu - ali, kažu, ni zbog viših interesa, ni zbog geopolitike ne mogu pristati na plutajući za koji su sigurni da će im donijeti samo probleme.
Od 24 terminala u Europi 2016. samo tri su bila plutajuća. Mogu biti brod poput Toscane usidren na pučini ili off shoe platforma kao Adriatic LNG-a udaljen miljama od obale. Druga varijanta je sidrenje nedaleko obale, kao što je ovaj Litvi kojeg je posjetila predsjednica Republike u srpnju 2016. Onaj na Krku bio bi tome najsličniji.
“Kopneni terminal u skladu je s prostornim planom i općine i Primorsko-goranske županije, dakle ima svoje uporište u svim zakonskim propisima i ne koristi ekološke metode. Dakle izrijekom se odbacuju takve metode uplinjavanja, loklana zajednica ga je prihvatila. Za razliku od njega, plutajući terminal nije u skladu s prostornim planom. Dapače, promovira korištenje štetnih ekoloških metoda”, rekla je Ahmetović.
To potvrđuju i znanstvenici. Tvrde, sve zbog hlađenja mora nakon iskorištavanja njegove topline za uplinjavanje plina s minus 160 kao i ispiranjem spremnika klorom.
“Zaigurno je da živi organizmi i plaktni će nastradati....”, rekla je Milvana Arko Pijevac, biologinja.
Prvi krug natječaja za zakup kapaciteta budućeg terminala praktički je propao. Pokazan je interes za samo 4 posto od 2,6 milijardi kubika pa je sve produženo do 22. lipnja. No, ministra zaštite okoliša i premijera to ne zabrinjava.
“Ja se zalažem za to da Hrvatska bude neovisna i da radi što treba, a unatoč onim koji se protive investcijskoj i poduzetničkoj klimi”, kazao je Andrej Plenković.
“Mi prosječno uvozimo 40 posto električne energije, 40 posto plina i do 80 posto sirove nafte u Hrvatskoj. Potencijal koji Republika Hrvatska ima i u kontekstu proizvodnje električne energije, i sirove nafte, i prirodnog plina je takav da tu sliku moramo i možemo izmijeniti, i to je ono što ćemo napraviti u narednom razdoblju”, rekao je Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, 20. 4.2018.
U međuvremenu pojavila se luksemburška tvrtka Gasfin koja je već otkupila potraživanja propale Dina Petrokemije, a i isto ne namjeravaju sa zemljištem. Vladi nude i pokretanje proizvodnje polimera i LNG terminal za svoje i hrvatske potrebe, sve vrijedno čak 600 milijuna eura i zato im ne odgovara im lex LNG.
“Sigurno ovaj zakon također u jednom dijelu nije na korist hrvatskih građana gdje se predviđa da dođe do poskupljenja plina gdje se uvodi novi namet građanima kornisicima plina kako bi se namaknula sredstva da se izgradi jedan plutajući terminal koji će onda još i blokirati industrijski razvoj. Plutajući terminal nije u hrvatskom interesu nego može biti samo u interesu proizvođača broda”, kazao je Mladen Antunović, direktor razvoja Trans LNG Zagreb.
Dobro ste čuli, Mladen Antunović je bivši direktor državne tvrtke LNG Hrvatska koji je razvijao projekt kopnenog LNG-ja, a s odlaskom kukuriku Vlade otišao je i on. Ali, kaže to nema ni veze s Rusima. A o kopnenom i plutajućem uvijek je mislio isto.
“Dakle, sad zadnje izjave govore da bi plutajući mogao biti završen 2020., a u tom vremenu može biti i kopneni. On je mogao biti gotov i ranije da nije bio zaustavljen”, rekao je Antunović.
“Žalosno je da se vide moja poklapanja u svim drugim smjerovima osim u poklpanja sa prostornim i zakonskim planovima ove općin”, kazala je Ahmetović.
Uz to, načelnica općine Omišalj odbacuje i premijerove optužbe o politikanstvu.
“Pogledajte što je govorio SDP, što je govorio Most u krajnjoj liniji. Dok je Most bio u Vladi mislim da smo se zajedno hvalili činjenicom da smo dobili više od 100 milijuna eura od Europske komisije za taj projekt. Dakle, po meni je tu stvar poprilično jednostavna”, rekao je Plenković.
Politike tu nema nikakve, ja sam slučajno u crevenoj jakni, ali crvena je hrvatska boja.
“Nema prijepora HDZ/SDP u toj stvari, pa tko je vidio politike oko nacionalnih interesa, ona mora biti u interesu svih građana pa i onih koji ovdje žive. Riješenje je da pristanu na naš kopneni LNG. Vlada to očito to ne želi, ali će morat pristati. Prislit ćemo ih s pravnim lijekovima Republike Hrvatske”, kazao je Zlatko Komadina, župan primorsko-goranski.
Iako je protivljenje primorsko-goranske županijske skupštine plutajućem terminalu lani izglasano jednoglasno, na sastanak saborskih zastupnika iz riječke izborne jedinice nisu se se odazvali samo HDZ-ovci. Što misle predsjednik Županijskog odbora stranke i ministar pomorstva - Oleg Butković, nije nam rekao. U podjeli na crveno plavo pitali smo zato treću stranu.
“Mislim da kad je u pitanju LNG se ne radi o političkim prepucavanjima niti se radi o tome da je županija Primorsko-goranska, koja je tradicionalno u svim mandatima SDP-ovska, sad iskazuje nezadovoljstvo sa stavom Vlade koja je HDZ. Mislim da je se ovdje radi o nezadovljastvo s odnosom centralne države s lokalnom samoupravom kojeg god predznaka bila”, rekao je Dario Vasilić, gradonačelnik Krka.
“Ja sam legalista i ja poštujem zakone Republike Hrvatske i očekujem i da Vlada poštuje zakone. Što će raditi udruge to ne mogu reći”, kazao je Komadina.
Oni s kojima smo razgovarali kažu da to nikako ne bi trebalo imati veze s ovim simbolom otoka.
“Ne znam, ali sigurno nećemo sjediti skrštenih ruku i pustiti da nas gaze. Nećemo zatvarati most i dizati most. Kome to treba”, rekao je Boris Pržulj.
Dakle, ne samo to da se glas građana čuje već i ono što bi u drugim zemljama bio dodatni razlog nezadovoljstva ostaje jedina nada otočana da od LNG-a ni ovog puta neće biti ništa. Nada u poslovičnu neučinkovitost vlasti što je dosta porazno za zemlju članicu Europske unije, Hrvatsku 2018. godine.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
