"Imao sam nekoliko puta iskustvo da sam zaspao negdje na ulici i da me policija pokupila. Završio bi u pritvoru te potom na psihijatriji. U nekim trenucima tada sam molio Boga da me ili pusti cijeli doživljaj ili da umrem", govori 21-godišnjak iz Osijeka.
Ovo je samo djelić priče mladića iz Osijeka koji je pristao
podijeliti svoju priču, ako mu zaštitimo identitet. Zvat ćemo ga
Domagoj. Od svoje četrnaeste godine drogirao se
pušeći takozvane osvježivače zraka, dostupne u slobodnoj prodaji
u smart shopovima i na kioscima.
"Možda bi stvarno trebali prestati govoriti o osvježivačima zraka
jer to nisu osvježivači zraka, već prave sintetske, odnosno
dizajnerske droge", kaže dr. sc. Katarina Dodig
Ćurković, specijalistica dječje i adolescentne
psihijatrije.
"U zadnjih deset godine identificirali smo 110 novih droga. Među njima su najzastupljeniji sintetski kanabinoidi, odnosno spojevi koji oponašaju učinak THC-a", govori dr. sc. Ljubica Tomašek, vještakinja za toksikologiju Centra (za forenzična ispitivanja).
Konzumiraju ih maloljetnici jer su jeftini i lako dostupni
Najčešće ih konzumiraju maloljetnici. Prije svega zbog niske cijene i dostupnosti. Na osječkoj dječjoj psihijatriji rekli su nam kako je najmlađe dijete koje su liječili imalo tek dvanaest godina. Na tržištu se ova droga skriva u šarenim paketićima deklariranima kao osvježivač prostora. Imaju na stotine imena, a samo neka su Blow, Galaxy, Spice, Euphoria, Bunga bunga.
"Takve su supstance puno opasnije od konvencionalnih droga. Sintetika je uvijek opasna jer je sumnjivog porijekla, sumnjivog sastava i samim tim može biti fatalnija i pogubnija za potrošača", govori Dubravko Klarić, stručnjak za droge.
Sintetizira se i u sumnjivim laboratorijima.
"Sinteza takvih spojeva vrlo je nekontrolirana. Ne obavlja se u laboratorijima po strogo kontroliranim uvjetima u kojima se zna se što je konačni produkt, koji su nusprodukti i kako će se ukloniti. Polazne kemikalije od kojih se sintetizira također su prljave. Tu se zapravo samo skupljaju negativni učinci po konzumenta", govori dr.sc. Tomašek.
Sintetizirane kemikalije većim dijelom dolaze iz Kine, maskirane u ambalažu gnojiva ili sličnih legalnih proizvoda.
"Nakon procesa sinteze ostaje prah ili tekućina koji se na jedan primitivan način umješavaju, odnosno dodaju biljnim mješavinama. Ako je prah otope ga u nekom pogodnom otapalu, kao što je metanol ili aceton te se pošprica i distribuira. Ne zna se koliko se miješa niti koliko je sintetskih kanabinoidima koji se prodaju u onim atraktivnim vrećicama u kojima je jedan gram. Dakle ne znamo koliko je psihoaktivnih tvari u tome", govori dr.sc. Tomašek.
Agresija, halucinacije, ubrzani rad srca...
Kliničke slike djece kada nakon konzumacije dođu na hitnu, ističe doktorica Dodik Čurković, su znatno dramatičnije nego nakon konzumiranja marihuane ili nekih drugih opijata.
"Agresivno ponašanje koje je vrlo teško kontrolirati i obuzdati. Psihotična stanja, halucinacije koje su vrlo snažne, ekstremne, do razine da tjeraju dijete da sebi nešto napravi. Ubrzani rad srca, stezanje u prsima, klinička slika koja daje naslutiti da je dijete u predinfarktnom stanju. Dijete ne zna gdje je jer je totalno dezorijentirano. Vrlo često ih se locira na ulici u besvjesnom stanju, do razine kome, odnosno da dijete umre, a i takvih je slučajeva bilo", govori dr.sc. Ćurković.
"Bio je jedan dečko s kojim sam pušio. I sjećam se, svaki put kad sam s njim zapalio, u par navrata sam morao hitnu zvat koja je dolazila po njega. On je završavao tamo na psihijatriji po par dana i to djeluje na tebe tako da ti gubiš ravnotežu i svijest i izgubiš emocije za bilo čim. Umrtvi čovjeka", govori Domagoj.
S obzirom da se radi o drogi koja je nedovoljno ispitana, a spojevi su nepoznati i proizvedeni u prljavim laboratorijima, liječnicima je vrlo teško liječiti takve pacijente.
"Nama je teško kao liječnicima obuzdati takvo agresivno ponašanje. Mi znamo klasično koji su lijekovi za smirivanje takvog djeteta, no ako vi imate supstancu za koju ne znate od čega se ona sastoji jer su to nekakve kemije kao što je otrov za štakore i još sto drugih stvari, tada neznamo da li ćemo napraviti više štete nego koristi kod takvog djeteta", kaže dr.sc. Ćurković.
Ovisnost kao da ste na heroinu
Malo je poznato da pušenje sintetiziranih kanabinoida izaziva ovisnost sličnu onoj heroinskoj.
"Nakon nekog vremena nisam mogao ni spavati bez toga. Budio sam se preko noći pa se sve povezalo za obitelj, uz mamu. Probleme sam i njoj stvarao usred noći. Tražio sam ju novac, derao sam se, razbijao po stanu od tih napadaja koji su me hvatali bez sredstva kojim sam se drogirao. Doveo sam se u to stanje da ću sve napraviti da dođem do toga što želim, do toga što me spašava, da ne osjećam tu ovisnost o tijelu", govori Domagoj.
Krao po trgovinama, lagao roditeljima
Droga i kriminal uvijek idu zajedno. Domagoj je na drogu trošio oko 300 kuna dnevno.
"Uz sve to sam konzumirao i alkohol na što je sigurno otišlo sto kuna. Sve to je povezano sa krađama. Morao sam nekako doći do novaca pošto nisam bio zaposlen. Morao sam se snaći, stoga sam krao po trgovinama i od ljudi. Varao sam i lagao obitelj te od majke uzimao pretjerano novaca samo kako bi mogao nabaviti i da bi mogao biti miran jer bez toga nisam bio ja", govori Domagoj.
Zabrinjavajuće je što se zbog rupa u zakonu ovako opasna i fatalna droga nalazi u legalnoj prodaji.
"Ako dijete smatra da se to kupuje legalno, vi to možete otići kupiti u smart shop legalno, za neku malu lovu i to je već samo po sebi poruka da nije štetno. Ako je legalno, zašto bi to meni bilo štetno?", kaže dr.sc. Ćurković.
Prema statistici, ovu drogu najviše konzumira populacija od 12 do 20 godina. Češće se i više prodaje u krajevima zemlje gdje je slabija kupovna moć.
"Oni koji imaju novca drogirat će se s onim drogama koje su skuplje i konvencionalnije, a mladi ljudi posegnut će za tim ilegalnim supstancama koje u biti nisu namijenjene za uporabu na taj način", govori Klarić.
Pokušali smo kupiti osvježivač zraka
Otišli smo u provjeriti možemo li kupiti osvježivač baš tako lako kako su nam naši sugovornici rekli. Na prvoj adresi više nije bilo smart shopa. Drugi smo potražili nekoliko ulica dalje. U drugom dućanu nudili su industrijsku konoplju, ali na upit da li drže sintetičke droge, rekli su sljedeće:
"Ne, to je kemija koja je opasna. Čuo sam da su neki od toga i umrli", izjasnio se djelatnik u trgovini.
Ili osvježivače ne prodaju baš svakome tko uđe ili ih uistinu u Zagrebu više nema. Probali smo putem web shopa. U par minuta i nekoliko klikova mišem uspješno smo kupili naš paketić ove sintetske droge koja se prodaje kao osvježivač prostora. Dostava stiže, kako su nam rekli, već za par dana. Kako nismo uspjeli u Zagrebu, otišli smo provjeriti da li je moguće kupiti ih u Osijeku.
"Ima u Osijeku trgovina kao što je tobacco shop u kojem se to može kupiti. Jeftino je i lako dostupno. Zna se radno vrijeme trgovine i može se kupit, samo treba biti punoljetan. Ja sam, dok nisam bio punoljetan, uvijek našao nekoga da mi uzme", kaže Domagoj.
No, posjetivši obližnje trgovine u Osijeku rečeno nam je da ne drže osvježivače zraka i da je to zabranjeno. Informaciju smo dobili od konzumenata. Moguće je da je nakon prošlogodišnje epidemije konzumacije ove droge među mlađim Osjećanima policija postrožila kontrole, a baš ovih dana stupio je na snagu i novi Zakon o suzbijanju zlouporabe droga koji donosi značajne izmjene. Jedna je da ministar zdravstva svojom odlukom može zabraniti prodaju takvih proizvoda i prije nego se one nađu na popisu droga.
"Druga važna izmjena je da inspekcijske službe mogu imati udio u svemu tome, da mogu kontrolirati i da se takva prodaja jednostavno onemogući. Moje je mišljenje da ćemo na taj način vrlo brzo imati stagnaciju prodaje takvih sredstava na ilegalnom tržištu, pogotovo mladima", govori Klarić.
Nužna prevencija
Koliko će još do tada biti žrtava s teškim i trajnim posljedicama konzumacije ove droge teško je reći. Domagoj je čist već godinu dana i kako se sada čini, neće imati trajne posljedice.
"Sretan sam što nisam završio kao neki koji su otišli od toga na krivu stranu i totalno su propali, i fizički i psihički, završivši na ulici. Ja sam se iščupao iz toga i na mene nije ostavilo pretjerane posljedice", govori Domagoj.
"Prevencija je uvijek najjeftinije suzbijanje, bez prevencije nema ništa. Predavanje po školama, upozoravanja, te da osnovne socijalne grupe, roditelji i stručnjaci raznih profila koji će ukazivati na štetne posljedice", kaže Klarić.
Lani se u Europi pojavilo gotovo 600 novih dizajnerskih droga. Po život mogu biti opasne čak i u mikro dozama jer su neke i do tisuću puta jače od originalnih droga čiji učinak nastoje oponašati.
