Poginula je pod kotačima vlaka na granici Srbije i Hrvatske 22. studenog 2017., pokopana je u Šidu, a njezina smrt još nije razjašnjena. Šestogodišnja Afganistanka Madina u nekoliko mjeseci postala je simbol izbjegličke krize, a njezina obitelj s 11-ero djece u nekoliko je navrata pokušala ući u Hrvatsku i zatražiti azil.
Od posljednjeg pokušaja prije točno mjesec dana policija ih drži u prihvatilištu u Tovarniku bez kontakta s vanjskim svijetom pa postoji sumnja da se radi o bespravnom pritvoru. Čak je i Europski sud za ljudska prava u Strazburgu od MUP-a zatražio izvještaj, a u kontakt s Madininom obitelji smo pokušali stupiti i mi.
“Ovo nije kao zatvor, ovo jest zatvor. Policija je svugdje, 24 sata na dan, a mi smo zaključani. Nalazimo se u tri sobe, svaka je zaključana. Ne možemo se viđati osim za ručkom i večerom”, kazala je sestra Madine Hosseini, 3. travnja 2018. i bila je to posljednja poruka koju je iz Prihvatilišta za strance u Tovarniku u javnost poslala sedamnaestogodišnja djevojka iz Afganistana, sestra šestogodišnje djevojčice Madine poginule pod nejasnim okolnostima na pruzi u Šidu, prije pet mjeseci.
“Ja se svakako nadam čudu i da će nas pustiti da vidimo Madininu obitelj, da ih, ako ništa drugo pitamo kako su, jer su već jako dugo vremena u pritvoru, za par dana će biti mjesec dana i stvarno bi ih rado vidjela i čula kako su”, rekla je Lea Horvat, Centar za mirovne studije Zagreb.
U društvu Lee, iz zagrebačkog centra za mirovne studije, uputili smo se u Prihvatilište za strance u Tovarniku, odakle je Madinina starija sestra kontaktirala Leu.
“Nakon što se dogodila nesreća u kojoj je Madina poginula, mi smo stupili u kontakt s obitelji i ja sam u stalnom kontaktu s najstarijom sestrom, obzirom da ona priča engleski. Nakon što su oni završili u pritvoru čuli smo se 26. ožujka i 3. travnja, nakon toga se više nije javila”, rekla je Horvat.
“Ne znam što će biti s nama, što će se sad dogoditi… Zaključani smo ovdje, ovo je zatvor, ovo nije kamp. Ovdje su osim nas još tri obitelji. Već su dugo ovdje”, kazala je sestra Madine Hosseini, 3. travnja 2018.
Madinina obitelj prvi put je u Hrvatsku stigla u studenom prošle godine. Čuli su da Hrvatska prima izbjeglice pa su odlučili prijeći iz Srbije k nama.
“Ugledali smo veliko svjetlo i počeli hodati prema njemu. Hodali smo prema svjetlu i zaustavili se na blatnom mjestu. S nama je bio još jedan izbjeglica, muškarac, rekao je da smo sada u Hrvatskoj i da će uskoro doći hrvatska policija”, ispričala je Muslima Hosseini, Madinina, 10.12. 2017.
Novinarima su ispričali da im je policija rekla da se vrate za mjesec dana pa pokušaju ponovno, te su ih vratili na prugu prema Srbiji.
“Nismo htjeli ići, sa mnom su bila mala djeca, ali su nas potjerali pendrecima. Hodali smo, držala sam za ruku svog trogodišnjeg sina, a moj 15-godišnji sin držao je u rukama svog najmlađeg, dvogodišnjeg brata. Dok smo prelazili prugu vlak je brzo naišao i udario moju osmogodišnju kćer. Ozlijedio joj je ruku, leđa i nogu. Počela je vikati, dotrčala sam do nje i dala joj vode. Pitala sam, gdje je Madina? Izgubili smo je. Rekla sam sinu da upali svjetiljku da je potražimo. Ugledali smo je kako leži licem prema zemlji, sin joj je skinuo kapu, a krv joj je curila iz uha i nosa”, kazala je Muslima Hosseini, 10.12. 2017.
Policija je stigla upomoć, djevojčica je prevežena hitnom u Beograd gdje je i preminula. Obitelj je vraćena u Šid. Tamo je i Madina pokopana.
Madinina obitelj tvrdi da su im tada na granici rekli da pokušaju ponovno za mjesec dana. Još tri puta su pokušali doći u Hrvatsku, no svaki put su vraćeni u Srbiju.
"Obitelj malene Madine su udruzi Are you syrious poslali svoju lokaciju, zatim sam sjeo u automobil i odvezao se do njih, nakon što sam došao na navedenu lokaciju vidio sam tri policajca. Kontaktirao sam udrugu Are you syrious kako bi ih obavjestio da sam došao na mjesto gdje se nalaze. Također sam kontaktirao i policiju kako bi im rekao da se nedaleko nalazi obitelj koja želi aplicirati za međunarodnu zaštitu", kazao je Dragan Umičević, Udruga Are you Syrious Zagreb.
Zatim je ostao u policijskoj stanici kao promatrač, da vidi u kojem smjeru će se stvar odvijati. Dragan je nakon svega osumnjičen za pomoć pri ilegalnom prelasku granice. A obitelj Houssini je u statusu tražitelja azila u Tovarniku.
“Iz medijskih napisa mogli smo zaključiti da je njima u prvom stupnju odbijen azil, obzirom da im je dodijeljena odvjetnica koja ih zastupa u tom postupku”, rekla je Horvat.
Odvjetnica Ivana Canjuga iz Kutine koju im je osigurao MUP, nije željela razgovarati s nama. Iz odvjetničkog ureda:
“Vezano uz Vaše opetovano traženje, ponovo Vas izviješćujem da nisam u mogućnosti davati izjave, a sve sukladno čl. 13. Zakona o odvjetništvu, (obveza čuvanja odvjetničke tajne), te čl. 12., (isključenje javnosti iz postupka međunarodne zaštite) i čl. 19. st. 5. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. U vezi Vašeg upita za posjet Tranzitno prihvatnom centru za strance Tovarnik, upućujem da se u vezi istog obratite Ministarstvu unutarnjih poslova”, napisala je odvjetnica Ivana Canjuga.
No, MUP je odbio i to i zahtjev da vidimo Madininu obitelj pozivajući se također na zaštitu osobnih podataka osoba pod međunarodnom zaštitom. Situaciju komplicira i to što je obitelj digla kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja iz MUP-a zbog pogibije njihove šestogodišnje kćeri. Zato su opunomoćili odvjetničko društvo iz Zagreba Jelavić i partneri koji im pružaju besplatnu pravnu pomoć.
“Dobili smo dvije vijesti od MUP-a, prvo da oni ne prihvaćaju punomoć koji je nama dala stranka kao odvjetnicima i drugo da nam onemogućuju pristup upravnom postupku, što je za nas bilo veliko iznenađenje nakon što smo to primili od MUP-a, a oni su Ministarstvo unutarnjih poslova pa valjda znaju što pišu, mi smo odmah zatražili očitovanje od ljudi koji su bili prisutni kod potpisivanja punomoći”, rekla je Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica.
“Dobili smo očitovanje CMS-a koji su nam potvrdili da je punomoć potpisana u prisutnosti pet svjedoka uključujući i službenog prevoditelja koji je obitelji objasnio za koje svrhe daje punomoć. Dakle, obitelj je potpisala desetak, 15-ak punomoći za sve moguće postupke koji se mogu pojaviti u zaštiti njihovih ljudskih prava u RH”, kazao je Ivo Jelavić, odvjetnik.
No, da ponovimo, MUP je iz nekog razloga obitelji Hussini dodijelio novu odvjetnicu. Kada su Jelavići, CMS i Are you syrious najavili izvanrednu konferenciju za novinare na kojoj su pobrojali pritiske na njih, policija ih je večer uoči redom pozvala na obavijesne razgovore.
“Aplsolutno jamčim da je punomoć pravovaljana, da su punomoći potpisane, vidjela sam svojim očima kao i ostalih pet ljudi koje se tamo nalazilo”, rekla je Tatjana Tadić, Udruga Are you syirous.
“Jučer navečer sam dobila poziv od policije jer sam pravnica CMS-a, došli su mi na vrata mog obiteljskog doma, trebala bih danas otići na obavijesni razgovor. Nisu mi ništa rekli putem telefona ali iz samog poziva može se iščitati da se radi o kaznenom djelu krivotvorenja javnih isprava”, rekla je Vanja Bakalović, odvjetnica Centra za mirovne studije Zagreb.
Ona je također jedna od svjedokinja potpisivanja punomoći. Na policiji je svima rečeno da ne smiju iznositi detalje o ispitivanju.
“Poziv radi obavljanja obavijesnih razgovora smo dobili dva sata nakon što smo iznova pismenim putem zatražili da kontaktiramo s našim strankama u Tovarniku. To je bio, 11. travnja, imajući u vidu da smo do ponedjeljka morali odgovoriti Europskom sudu za ljudska prava na pitanja koja nam je postavio, zbog čega je bilo nužno da razgovaramo s našim strankama”, kazao je Jelavić.
U međuvremenu, Europski sud za ljudska prava odredio je privremenu mjeru kojom se nalaže MUP-u da obitelj bude smještena u humanim uvjetima. Detalje te prepiske nismo dobili zbog zaštite uključenih strana.
No, ovako uvjete opisuje Madinina sestra: “Situacija je jako loša, mama ima problema s glavom, teško diše, djeca plaču cijelo vrijeme, imaju problema, nema doktora, nema ničega. Ne znam gdje se uopće nalazimo.”
Situaciju u kojoj se obitelj nalazi MUP opisuje ovako:
“Svim osobama su dane informacije te objašnjena prava tijekom postupka međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj, osiguran im je pristup prevoditelju, omogućeno im je izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima važnim za njihov zahtjev za međunarodnu zaštitu, te omogućen pristup besplatnoj pravnoj pomoći sukladno zakonskim propisima. Imaju izabranog odvjetnika s liste koji brine o njihovom najboljem interesu. Također, vodeći računa o njihovim potrebama tražiteljima međunarodne zaštite osiguran je liječnik, psiholog, higijenske potrepštine i odjeća, dodatni obroci prilagođeni djeci, igračke i slično”, stoji u priopćenju MUP-a.
Nakon iscrpljujuće prepiske i nadmudrivanja s policijom nismo dobili konkretan odgovor zašto je ova obitelj u pritvoru. Poslali su nam tek službeno priopćenje koje kaže da provode istragu zbog sumnje krivotvorenja spomenutih punomoći, gdje se CMS praktički optužuje za krijumčarenje ljudima.
“Radna skupina je analizirala sve dostupne podatke, te je utvrđeno kako je tijekom 2017. jedna nevladina udruga (CMS) aktivno posredovala za 194 tražitelja međunarodne zaštite od kojih se samo pet osoba na današnji dan nalaze u Prihvatilištima za tražitelje azila, dok su ostali samovoljno napustili Republiku Hrvatsku, što također govori o motivima njihovog nezakonitog ulaska”, stoji u priopćenju MUP-a.
Optužbe da su oni odgovorni za to što su neki tražitelji azila otišli iz Hrvatske u Centru za mirovne studije smatrajju apsurdnima. Kažu, izbjeglice odlaze jer integracija ne postoji, prvih devet mjeseci ne smiju, a MUP-ova strategija je, kažu, da im ni ne daju priliku.
Isa je naučio hrvatski jer već više od godinu dana u Porinu čeka rješenje zahtjeva za azilom.
“Ja sam došao iz Srbije. I čim sam došao u Hrvatsku smjestili su me ravno u Porin”, kazao je Isa Bashar, Prihvatilište za tražitelje azila Porin Zagreb.
Zašto je obiteljima smještenim u Tovarniku pristup nemoguće, a njihove se odvjetnike i aktiviste koji im pomažu optužuje za kaznena djela, MUP-a nije odgovorio.
“Na sve upite koje smo i mi i druge organizacije civilnog društva i vi kao novinari postavljali, policija tvrdi da oni ne rade push-backove, nego tzv. odvraćanje, policija se pozicionira na graničnu crtu i izbjeglice se okrenu i odu. No, ono što svjedoci govore opovrgavaja tu praksu”, kazala je Lea Horvat, Centar za mirovne studije Zagreb.
Redom tvrde da im policija uskraćuje pravo da traže azil nerijetko grubo postupajući i vraćajući ih nazad na silu. Odnos prema obitelji pokojne Madine odvjetnici ocjenjuju posebno šokantnim.
“Ja se mogu samo nadovezati da smatram da je zapravio jedini cilj ograničenja kontakata obitelji da im se spriječi da kontaktiraju sa svojim izabranim odvjetnicima i da vama novinarima ispričaju što su sve doživjeli od strane djelatnika Ministarstva unutarnjih poslov”, rekao je Ivo Jelavić , odvjetnik.
I jedna sitnica za kraj.
Granica je pokrivena termovizijskim kamerama koje bilježe sva kretanja. Što je sa snimkom koja je zabilježila smjer kretanja Madinine obitelji prije njezine pogibije, od MUP-a nismo dobili odgovor. Obitelj pokojne djevojčice i dalje je iza ovih rešetaka, pod isprikom da se štite njihova prava.
>>> Sve priče iz Potrage možete pratiti i na njihovoj službenoj Facebook stranici Potraga.
