Prije nekoliko dana UN-ovo Povjerenstvo maknulo je kanabis s liste najopasnijih droga te otvorilo mogućnost za nova medicinska istraživanja. Tom odlukom – kanabis nije legaliziran, no mnogi su uvjereni da je ona korak na tom putu.
I dok se u pojedinim zemljama dopustilo takozvano rekreativno korištenje, u Hrvatskoj je i dalje ilegalno. No mnogi, poput sugovornika iz naše priče, da izbjegnu dilere, marihuanu za svoje potrebe uzgajaju u stanovima i kućama.
Koje su prednosti, ali i koje opasnosti ove biljke, kada će država omogućiti proizvodnju u medicinske svrhe, kakva su iskustva zemalja koje su je potpuno legalizirale, a koje to tek planiraju?
Konoplju ljudi koriste barem posljednjih šest tisuća godina. Još je Herodot više od 400 godina prije Krista opisao kako su Skiti konoplju koristili u obredne svrhe paleći lišće i udišući dim. U Kini se spominje 2700 godina prije Krista, a u jednoj od grobnica iz tog vremena pronađena je konoplja koja još uvijek ima psihoaktivna svojstva. Koristili su sav njezini potencijal i tako je bilo sve do 1961. kada je konvencijom Ujedinjenih naroda bila svrstana u kategoriju teških droga, odmah uz s heroin ili kokain. Sve do prije par dana.
"Komisija za narkotičke droge UN-a na prijedlog WHO-a je reklasificirala kanabis i njegove derivate iz popisa IV. u popis I. To po pitanju međunarodnog prava, međunarodne kontrole sve ostaje isto po pitanju marihuane, međutim to otvara mogućnost za nova medicinska istraživanja i za primjenu medicinskog kanabisa, odnosno kanabisa u medicinske svrhe. Hrvatska je kao zemlja EU i kao velika većina zemalja EU glasala da se makne s popisa najopasnijih droga", rekao je Ivan Ćelić, psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče.
"Marihuana nije narkotik, ona jest droga, ali nije narkotik. Za narkotik se zna da je to produkt opijata. Prema tome ako se gleda i na taj način onda je neke stvari trebalo već odavno mijenjati", poručio je Dubravko Klarić, kriminalist i stručnjak za droge.
Za sve pobornike potpune legalizacije konoplje dobra vijest prošlog je tjedna stigla i iz Donjeg doma američkog Kongresa. Usvojen je nacrt zakona koji su branili demokrati, a kojim bi se marihuana izbrisala sa saveznog popisa opasnih droga. Taj bi zakon na saveznoj razini dekriminalizirao posjedovanje marihuane premda je njezina konzumacija u različitoj mjeri već legalna u mnogim saveznim državama. Jedan od najliberalnijih prijedloga zakona o konoplji na svijetu, sredinom ove godine predstavio je SDP.
"On se ne referira samo na onu konoplju s visokim udjelom THC-a. To naravno nije samo indijska konoplja, već i industrijske konoplje mogu također imati visoki udio THC-a. A zašto je najprogresivniji i najliberalniji - zato što omogućava svakom punoljetnom građaninu da za svoje svrhe, što medicinske što rekreativne uzgoji devet ženskih biljaka u punom cvatu", izjavila je Mirela Holy, predsjednica SDP-ova Savjeta za zeleni razvoj.
Devet biljaka bilo bi dovoljno svima bolesnima za izradu pripravaka koji bi im ublažili simptome i podigli kvalitetu življenja. Za rekreativnu uporabu to bi bilo više nego dovoljno. I dio liječnika sve je skloniji uporabi konoplje u medicinske svrhe.
"Ako govorimo o primjeni kanabisa u medicinske svrhe onda jedno moje veliko DA za to područje. I mislim da ova reklasifikacija otvara put medicinskim istraživanjima. Svugdje gdje postoji terapijski učinak - to treba biti omogućeno na dostupan i što jeftiniji način. Ono što treba istaknuti da se nikada ne preporučuje pušenje kanabisa u terapijske svrhe", rekao je Ćelić.
"Nama većinu tržišta čine stariji ljudi i ono što moram primijetiti, iako o tome ne smijemo govoriti, ali ću sada reći, jako puno doktora opće prakse i onih s onkologije šalje ljude kod nas, ne samo kod nas već i u druge slične prodavaonice po razno razne proizvode", izjavio je Tvrtko Kračun, vlasnik trgovine CBD proizvodima.
Danas je marihuana legalna u mnogim zemljama. U nekima samo u medicinske svrhe, dok je sve više onih u kojima je uz to legalna i za rekreativnu uporabu. U Češkoj se godišnje u medicinske svrhe potroši oko 400 kilograma marihuane, u nizozemskim se u apotekama proda oko 600 kilograma. Njemačka, Danska, Malta, Portugal i Grčka svojim građanima dopuštaju i da sami kod kuće posade određeni broj biljaka koje će sami konzumirati. Kod nas je legalna oprema i repromaterijal za uzgoj, konzumaciju, kao i posjedovanje sjemena. Sve više naših građana, još uvijek ilegalno, marihuanu proizvodi za svoje potrebe. Među njima i Zagrepčanin, kojeg ćemo za potrebe ove priče zvati Marko.
"Od opreme nema puno, možda pet stavki, moraš imati malo prostora, prvenstveno ljubavi prema tim biljkama. Nemam namjeru proizvoditi na nekakve količine. Ovo što imam, po biljku ili dvije treba uložiti i vrijeme, treba se brinuti od njima. Nije samo ostaviš i izraste", rekao je Marko iz Zagreba.
Marko je visokoobrazovan, zaposlen, u četrdesetim godinama, obiteljski čovjek. Podijelio je s nama zašto se odlučio na sadnju vlastitih biljaka.
"Dugo je to kuhalo u meni. Prvenstveno mi se nije dalo prolaziti kroz proces nabave. Zvati neke ljude, tko ima, možeš - ne možeš, znači to mi je bila muka. I kada sam stavio računicu na papir vidio sam jednostavno da bih se maknuo od toga moram uložiti nešto sitno novaca i sam krenuti jednostavno u to", poručio je Marko.
Grčka, Malta, Portugal i Sjeverna Makedonija zemlje su u kojima je regulativa više tržišno orijentirana jer u tome vide priliku za izvoz i zaradu. Sjeverna Makedonija želi i korak dalje. Nedavno je premijer te zemlje Zoran Zaev najavio dekriminalizaciju i legalizaciju marihuane u turističkim mjestima, kao dio novog paketa ekonomskih mjera za poticaj gospodarstva. Posjedovanje marihuane za osobnu uporabu legalno je od 2018. i u Kanadi. Očekuje se da će vrijednost kanadskog tržišta marihuane do kraja ove godine dostići 6,5 milijardi kanadskih dolara. Za usporedbu, prodajom alkohola godišnje se u toj zemlji ostvari prihod od 5 milijardi. Iako je naše društvo zadnjih godina sve otvorenije prema marihuani, mnogi još uvijek imaju predrasude.
"Kada čitate članke na temu kanabisa na raznim portalima i komentare ispod i dalje vidite razna negativna mišljenja o tome. Ja bih volio da se ti ljudi zapitaju zašto su njima te stvari nenormalne dok im je normalno vidjeti ekipu lokalnih alkoholičara pred dućanom", rekao je Kračun.
Kada gledamo sigurnost prometa, lani je policija zaustavila gotovo 40 000 alkoholiziranih vozača, dok je onih pod utjecajem svih droga i lijekova bilo samo 140. Mladi vozači su pod utjecajem alkohola skrivili 729 nesreća s 18 poginulih, dok je samo njih 13 bilo pod utjecajem svih droga ili lijekova i nitko u tim nesrećama nije poginuo. Doktor Ćelić navodi primjere iz pojedinih američkih država koje su legalizirale marihuanu u rekreativne svrhe.
"Tamo su podaci porazni. Dakle sve je više mladih ljudi koji završavaju na hitnim psihijatrijskim odjelima, sve je veći broj prometnih nesreća sa smrtnim ishodima gdje je utvrđena konzumacija kanabisa kod počinitelja", kazao je Ćelić.
No legalizacija svih vrsta konoplje imala bi, tvrdi Mirela Holy, goleme gospodarske učinke.
"Ukoliko bi uklonili taj prag što se tiče udjela THC-a omogućili biste kreiranje puno novih sorti koje se onda mogu primjenjivati u različite svrhe. Konoplja se koristi kao zamjena za plastiku, u automobilskoj industriji, u svemirskim tehnologijama, u graditeljstvu, vrlo održivi materijal je beton od konoplje, izolacijski materijali, farmaceutska industrija, industrija boje i lakova, prehrambena i tekstilna industrija. Gotovo da ne postoji industrija koja se temelji na bio izvorima, a da konoplja tu ne može biti sirovina od koje se mogu raditi proizvodi veoma visoke dodane vrijednosti", poručila je Holy.
Prve naznake domaćeg razvoja ove industrije već su vidljive.
"Evo ovo što držite u ruci je od proizvođača iz Velike Gorice koji zapošljava deset ljudi, bave se samo kozmetikom od konoplje i izvoze. Imate jedinstvenu u svijetu hranu za životinje hrvatskog proizvođača koju izvoze i pred velikom su investicijom u njihove pogone", rekao je Kračun.
U Hrvatskoj se već skoro godinu dana očekuje Pravilnik o uzgoju i proizvodnji marihuane za medicinske svrhe.
"Na evaluaciji je određenih tijela i nadam se vrlo, vrlo brzo. To su trendovi koji su u svijetu prisutni i mislim da Hrvatska kao moderna zemlja mora uvažiti mogućnost proizvodnje, ali u medicinske svrhe", izjavio je Vili Beroš, ministar zdravstva.
O legalizaciji za rekreativnu uporabu još nema ni riječi. Iako, kako doznajemo u kuloarima, i o tome se potiho razgovara. Posebno u svjetlu gospodarske krize uvjetovane koronavirusom. No i kada je Covid u pitanju - konoplja, čini se, ima odgovor.
"Istraživanjem koje je objavljeno u Kanadi, oni su genetskim inženjeringom stvorili 13 biljaka s visokom koncentracijom CBD-a i za sada imaju podatke da bi ti preparati s visokom koncentracijom CBD-a usporavali ulazak novog koronavirusa u stanice domaćina", rekao je Ćelić.
Puno je činjenica koje govore da je riječ o korisnoj biljci i mnogo onih koji smatraju da je treba potpuno legalizirati.
"Ako smo pametni učinit ćemo to jako jako brzo jer vrlo je bitno da budemo među prvim zemljama koje će ići u tom pravcu. Jer oni koji će biti prvi će naravno privući investitore i one koji će biti zainteresirani za istraživanje, tehnologiju i razvoj vezano za konoplju", poručila je Holy.
Prema podacima Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama, u Hrvatskoj 16 posto ljudi u dobi između 15 i 64 godine redovno konzumira indijsku konoplju. Postoje neke neovisne procjene da se u Hrvatskoj godišnje potroši oko 10 tona marihuane, od čega značajan dio u medicinske svrhe. I sve to država ne kontrolira. Ne ubire prihode od trošarina ili svih drugih poreza koji bi kroz zapošljavanje u industriji došli. Nedvojbeno bilježili bi i značajan gospodarski rast.
