Propali su i slični planovi prethodnih Vlada pa smo vas odlučili upoznati s radom institucija od kojih su neke davno bile predviđene za ukidanje ili spajanje. Naša reporterka Marijana Čikić pitala je što rade u Hrvatskom zavodu za telemedicinu ili Zavodu za unapređivanje zaštite na radu te Uredu za dobrodošlicu.
Visoko na popisu bila je i Agencija za ugljikovodike osnovana radi eksploatacije nafte u Jadranu od koje se odustalo.
Narod ih zove uhljebima. Službeno ih zovu Agencijama, Zavodima, Uredima, Institutima. Njihovog broja ne bi se ni Kina posramila.
Ima dosta tih agencija što mislim da su napravljene same zbog sebe da nikakve koristi nema al dobro ima ih siguirno koje rade svoj posao. To je jako važno da se ljudi zapošljavaju ali bar u neke određene institucije koje doprinose ljudima.
I upravo ćemo to kroz ovu priču pokušati doznati. Tko su ti koji doprinose I čime se neki od njih uopće bave. Jer, primjerice imamo i Državni Zavod za mjeriteljstvo, Hrvatsku akreditacijsku agenciju, pa recimo i Ured dobrodošlice.
Što mislite da radi ured dobrodošlice?
Odlučili smo banuti nenajavljeno. Jer u Ured dobrodošlice, pretpostavljamo, svi su dobrodošli. Dočekala nas je Marija Matek, voditeljica Ureda dobrodošlice.
„Evo mi smo došli po dobrodošlicu k vama. Pa dobro došli. Recite nam čime se zapravo vaš ured bavi? Ured dobrodošlice je odjel pri središnjem državnom uredu za Hrvate izvan republike Hrvatske. U Uredu dobrodošlice znači dajemo informacije u cijeli sustav republike Hrvatske, bavimo se rješavanjem statusnih pitanja za Hrvate izvan RH i za povratnike odnosno useljenike bavimo se temom integracije u hrvatsko društvo.“, kazala je Marija Matek, voditeljica Ureda dobrodošlice.
U uredu dobrodošlice radi samo Marija, ali u sklopu cijelog ureda koji se bavi dijasporom ih je, kaže, 37.
„Onako kad čujete ured dobrodošlice prvo što vam padne na pamet da ćete nas dočekati s nekim šampanjcem jagodama? Pa ne većinom ljudi dođu kad imaju određeni problem za riješiti ajmo to tako reći kad zapnu u sustavu i kad im treba određena pomoć.“, kazala je Matek.
Jedan misterij smo otkrili. Vrijeme je za novi.
Čime se točno bavi zavod za telemedicinu te hoće li se, kao što je bilo najavljeno pripojiti hrvatskom zavodu za hitnu medicinu pokušali smo doznati, ali ni ravnatelj ni sva tri njegova pomoćnika nisu imali vremena za nas.
Za razliku od ravnatelja dvaju zanimljivih Zavoda koji su nam otvorili svoja vrata. Jedan je Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu. Postoji tek tri godine. Drugi, sličnog naziva, Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja I sigurnost na radu. Postoji više od 20 . Radna nam je misija – pronađi razliku.
„Čemu služi vaš zavod? Naš zavod je javna ustanova osnovana temeljem zakona o zaštiti na radu. Koja je nadležna za praćenje i unaprijeđivanje zaštite na radu.“, rekao je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
„Čime se zapravo bavi vaš zavod? Naš zavod se bavi zaštitom zdravlja radnika i preventivnim mjerama koje osiguravaju sigurnost na radu odnosno mi se bavimo tim da nalazimo metode kako spriječit štetnosti opasnosti napore na radnom mjestu da ne dođe do oštećenja zdravlja.“, kazala je prim. dr. sc. Marija Zavalić, v.d. ravnateljica Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu.
I jedni i drugi zdravlje radnika štite raznim edukacijama, seminarima, tiskanjem letaka. Zvuči prilično slično.
„U čemu je zapravo razlika između vašeg zavoda i zavoda za unaprjeđenje zaštite na radu? Zavod za unapređenje zaštite na radu ima samo stručnjake nema ovaj medicinski dio. … Ali neke ciljeve i programe imate iste? Da, vidjela sam kad se pravio statut njihovog zavoda, mi smo već postojali 19 godina i naša struktura je praktički preslikana tamo i ono što imamo naši odjeli su bili 'copy paste'.“, govori dr. Marija Zavalić.
„Ja u to ne bih ulazio, zakonodavac je rekao što treba to naizgled ovako izgleda kad gledate same nazive ali kad gledat područje rada kad gledat evo što mi radimo zadnje dvije godine šta se prije radilo to je velik razlika.“, rekao je Vitomir Begović, ravnatelj Zavoda za unapređivanje zaštite na radu.
Velika je razlika i u budžetu. Begovićev Zavod iz proračuna dobiva nešto više od tri milijuna kuna. Onaj Marije Zavalić 7 i pol. Više od polovine tih iznosa odlazi na plaće zaposlenika. U njegovu radi 12 osoba, u njezinu 47.
„A dobro zar ne mislite da bi možda bilo nekako logičnije i jeftinije na kraju krajeva da su ta dva zavoda objedinjena? Pa da mislim da to nije da bi na jednom mjestu bi dobili više stručnjaka.“, rekla je dr. sc. Marija Zavalić.
„Nekako po onome što promovirate i vi i oni čini se kao da radite zapravo istu stvar? Pa ne radimo istu stvar nego se mi sinergijski dopunjujemo.“, rekao je Begović.
„Jer oni su pod ministarstvom rada, mi smo pod Ministarstvom zdravstva. A bavite se jako sličnim stvarima već kao imate stručnjake zaštite na radu. Oni imaju stručnjak na radu, kažem segment kojim se bave je drugačiji međutim sveobuhvatno bi.“, kazala je dr. Zavalić.
Uštedjelo bi se nešto novca I na prostoru. Jer oba Zavoda plaćaju visoki najam.
„Najam prostora je sedam i pol eura plus PDV po kvadratu. A to je koliko kvadrata? Na 620 kvadrata smo s otprilike imamo 13 i pol kvadrata po zaposleniku plus dvorana koju moramo imati za edukaciju.“, govori dr. Zavalić.
Oko 50 tisuća kuna mjesečno. Više od pola milijuna na godinu. Samo na najam. Ostatak proračunskog novca ide na plaće i razne edukacije. I tu sličnosti ne prestaju. I jedni I drugi nas uvjeravaju da im nedostaje ljudi.
„Trenutno je prazno zbog nedostatka ljudi o kojima sam govorio da nam fale. Koliko vam ljudi fali? Fali nam tri i još jedna koja je na bolovanju duže vrijeme iz razloga što je van ovih prostora imala tešku nesreću.“, kazao je Begović.
„Ovdje je klasa optimist vidim? Tu su kolegice inače u ovoj sobi su još dvije kolegice jedna nam je trenutno na specijalizaciji jedna i druga tako da tu su oni koji se bave modernim izazovima u medicini rada.“, kazala je dr. Zavalić.
A izazov je, dodaju, i pronaći zaposlenika.
„Moja kćer je ovdje radila tri mjeseca kad nam nije imao tko raditi, moja kćer je bila za vrijeme bolovanja kolegice koja je otišla u ljetne mjesece kad smo praktički skapavali kad smo bili na četiri čovjeka zaposlila se i moja kćer je otišla nakon ta tri mjeseca koja je imala najkraći radni odnos na određeno vrijeme od svih drugih. Vas su tada bili optuživali za uhljebljivanje? Bez veze ona je moja kćer koja se javila na treći natječaj nama se nitko nije javio na natječajm mi nismo više mogli raditi bez kolegice koje smo vukli s godišnjih odmora.“, kazala je dr. Zavalić.
„Što se tiče ovog zavoda naprosto ta poštapalica ne postoji ovdje nitko nije uhljeb ovdje ljudi maksimalno moraju pružati radni doprinos jer ja inzistiram na njihovoj učinkovitosti profesionalnosti rezultatima rada i tako dalje i onaj tko se ne može uklopiti u taj dio i taj ritam naprosto ne može raditi u takvoj instituciji.“, rekao je Begović.
Zavalićkin Zavod Vlada je planirala spojiti Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. To se još nije dogodilo iako su posljednje tri ekipe u Banskim dvorima na sva zvona najavljivale smanjivanje broja ureda i agencija.
Jedna od zanimljivijih institucija je i agencija za ugljikovodike. osnovana 2014 s ciljem istraživanja nafte i plina. No prije nešto više od godinu dana odustalo se od istraživanja u Jadranu. A ni projekti s kopna baš nisu zaživjeli. Tako da zapravo ne znamo čime se ova agencija bavi proteklih godinu dana. Znamo samo da je ravnateljica prezauzeta da bi nas primila i to pojasnila.
Nisu pomogli ni višednevni dogovori sada i to agencija ima, službenicom za informiranje. Ali, nakon dogovora, više se nikada nije javila na telefon. Inače, ovu je Agenciju osnivala Milanovićeva Vlada. Bile su to pompozne najave prema kojima će nas njezin rad pretvoriti u malu Norvešku. Trebalo se bušiti na sve strane I okretati silan novac.
„Ukupna vrijednost tih ugovora ej nekakvih 2,5 milijuna eura. Europa i Amerika, uglavnom najveće i najpoznatije tvrtke“, kazala je Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike.
„Veliki projekti trebaju i dulje vrijeme u cijeloj toj pripremi ozbiljne provedbe ali stvari idu odlično.“, rekao je Branko Grčić bivši ministar regionalnog razvoja.
Primjerice, samo pristup ovom data roomu, sobi s geološkim podacima za kopno I more, naplaćivao se 5 tisuća eura. Pokušali smo doznati barem jednu informaciju – radi li uopće više data room kad se stalo s iskapanjima. No, prije će negdje iscuriti plin nego informacije iz ove Agencije.
Upit smo ipak poslali ministru uprave. S pitanjem, gdje je zapelo sa spajanjima, točnije smanjivanjem činovničkog aparata. Za razgovor pred kamerom nije bio spreman, a njegova služba niti nakon dva dana od upita nije imala spremne tražene podatke. Točnije, čekali su ministra da im potvrdi da su sve dobro napisali, ali on je, rekli su nam, bio zauzet. Čini se da i njemu nedostaje još koji pomoćnik. Ili možda čitav jedan Zavod, Ured ili Agencija. Od viška ionako glava neće boljeti njih nego narod koji je na to i navikao.
